Moderni cepelin

– Do sredine 19. stoljeća letenje balonom bilo je popularno. Ali baloni su mogli lebdjeti samo onamo kamo ih je nosio vjetar. Tako je 1852. francuski inženjer Henri Giffard napravio balon u obliku cigare, ispunjen vrlo laganim plinom vodikom. Pokretao ga je propeler na parni pogon. Dodao je i kormilo pravca, kako bi balon mogao lakše upravljati i kormilirati.

– Godine 1884. dva francuska izumitelja Charles Renard i Arthur Krebs projektirala su pravi zračni brod (dirižabl) La France. Pokretao ga je zračni motor.

– Godine 1887. Austrijanac David Schwartz dodao je balonu u obliku cigare s već postavljenim motorom čvrst oblik i tako stvorio prvi zračni brod.

– Godine 1990. grof Ferdinand von Zeppelin napravio je prvi od svojih zračnih brodova (cepelina), 128 m dugačak LZ-1.

– Godine 1909. Zeppelin je pomogao u osnivanju prve zračne kompanije DELAG, koja je u svojim 148 m dugim cepelinima prevezla 10000 putnika u prve četiri godine postojanja.

– U prvom svjetskom ratu Njemačka je upotrebljavala cepeline za izviđanje neprijateljskih položaja i za bombaške napade.

– Do 1920-ih golemi zračni brodovi prevozili su ljude amo-tamo premo Atlantskog oceana u stilu raskošnih oceanskih linijskih brodova. Grof Zeppelin vozio je brzinom od 130km\h. U njegovoj gondoli moglo je sjediti u udobnim sofama 60-tak i više putnika, šetati do koktel bara ili slušati svirku razih izvođača.

– Dana 6. svibnja 1937. dogodila se nesreća u gigantskom, 245 m dugačkom cepelinu Hinderburg iznad Lakehursta u New Jerseyu. Vodik u balonu se zapalio i eksplodirao, pri čemu je poginulo 35 ljudi. Vrijeme zračnih brodova je završilo. Vodik je jednostavno bio preopasan.

– Posljednjih godina dirižabli su ponovno oživjeli, ali u svrhu reklamiranja. Punjeni su sigurnijim plinom helijem.