Kolodvori imaju važnu ulogu u funkcioniranju željezničkoga prometa jer su to službena mjesta na kojima se obavlja pokretanje i zaustavljanje (zadržavanje) vlakova radi ukrcaja ili iskrcaja putnika, utovara ili istovara robe, križanja i pretjecanja vlakova, manevarski rad i razvrstavanje vagona, te obavljaju radnje nužne za pravilno i sigurno odvijanje prometa. Oni su neophodni dio željezničkoga transportnog sustava i bez njih željeznice ne bi mogle obavljati svoju funkciju.

Prema općoj podjeli sve se kolodvorske radnje mogu svrstati u dvije skupine:

– radnje vezane za davanje usluga korisnicima željeznice (prodaja karata, ukrcavanje ili iskrcavanje putnika, utovar ili istovar prtljage, vagonskih, komadnih i poštanskih pošiljaka) te administrativni poslovi vezani uz te usluge;

– tehničke radnje vezane za sigurno odvijanje prometa (pretjecanje i križanje vlakova, rastavljanje i sastavljanje kompozicija vlakova, dostava i postavljanje vagona za utovar, istovar ili pretovar, te Čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona).

PODJELA SLUŽBENIH MJESTA PREMA ZADATKU I TEHNIČKIM SREDSTVIMA

Temeljna Kedinica željezničkog prometa naziva se kolodvor. Međutim, svako mjesto na kojemu se zaustavlja vlak ili obavljaju određene tehničke, odnosno komercijalne radnje ne može se smatrati kolodvorom.

Stoga se razlikuju sljedeća službena mjesta na željezničkoj pruzi:

Kolodvor je veće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona).

Željeznički kolodvor Zagreb (glavni kolodvor)

Galerija slika Željezničkog kolodvora Zagreb

Postaja je manje službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju potpun ili ograničen prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, a koje se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora.

Željeznička postaja

Ukrižnica  je službeno mjesto na jednokolosiječnoj pruzi u kojemu se obavlja križanje i pretjecanje vlakova. Osim glavnoga prolaznoga kolosijeka, ima barem još jedan kolosijek obostrano (ili samo jednostrano) vezan, signalno-sigurnosne uređaje i sredstva veze. Može obavljati lokalni putnički promet te prihvat i otpremu prtljage.

Mimoulaznica  je službeno mjesto na dvokolosiječnoj pruzi u kojemu se obavlja mimoilaženje i pretjecanje vlakova. Pored dva glavna prolazna kolosijeka, obično ima još dva kolosijeka najčešće obostrano spojena. Može se rabiti za prihvat i otpremu putnika te utovar i istovar prtljage. Od tehničkih sredstava ima signalno-sigurnosne uređaje i sredstva veze.

Raskrižje je službeno mjesto na pruzi u kojemu se sijeku dvije pruge u razini. Opremljeno je signalno sigurnosnim uređajima i sredstvima veze.

Podjela kolodvora prema vrsti rada:

1. putničke
2. teretne
3. mješovite.

Putnički kolodvori opslužuju isključivo putnički promet i u njemu se obavljaju tehničke i komercijalne radnje vezane za promet putnika. Dijele se na:
– putničke kolodvore na kojima se obavlja promet putnika, prtljage,
poštanskih pošiljaka, brzovozne robe i druge robe u malim
količinama
– tehničko-putničke kolodvore sa zadatkom da obave pripremu vlaka (čišćenje, opskrbljivanje, održavanje) za sigurno odvijanje putničkog prometa.

KOLODVORSKI KOLOSIJECI

Kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata željezničkoga gornjeg ustroja po kojoj prometuju željeznička vozila. Podjela kolosijeka na kolodvorima obavlja se najčešće prema njihovoj namjeni:

1.  Osnovni kolodvorski kolosijeci
– glavni prolazni
– prijamno-otpremni
– za razvrstavanje vagona
– utovarno istovarni i dr.

2. Pomoćni kolodvorski kolosijeci
– izvlačni -štitni,
– lokomotivski,
– garažni,
– spojni,
– sporedni,
– za kolosijecnu vagu i gabarit,
– industrijski,
– slijepi (krnji) i dr.

Potrebno je istaknuti da kolodvorske kolosijeke nije moguće u potpunosti podijeliti na osnovne i pomoćne zbog namjene pojedinih kolodvora, odnosno zbog uvjeta na njima. Ovisno o namjeni pojedinoga kolodvora, često se pomoćni kolodvorski kolosijeci, pod određenim uvjetima, ubrajaju u njegove osnovne kolosijeke. Kao primjer mogu se navesti utovarno istovarni kolosijeci koji su u međukolodvorima pomoćni a u teretnim kolodvorima osnovni.

Kolosijeci na kolodvoru imaju različite namjene. Upravo prema tim namjenama najčešće imaju i svoje nazive:

Normalni kolosijek Je kolosijek u kojega je razmak između voznih rubova tračnica (širina kolosijeka) 1435 mm.

Glavni kolosijek je unaprijed određeni kolosijek u službenom mjestu namijenjen za prljam i otpremu vlakova.

Glavni prolazni kolosijek je neposredni produžetak otvorene pruge koji se smatra njezinom sastojnicom na području postaje. Na dvokolosiječnim prugama ima dva glavna prolazna kolosijeka.

Matični kolosijek je spojni kolosijek od kojeg se na području kolodvora odvaja više manipulacijskih ili industrijskih kolosijeka.

Izvlačni kolosijek je slijepi kolosijek u službenom mjestu s većim manevarskim radom na koji se izvlače vagoni iz prijamnih, rasporednih ili manipulacijskih kolosijeka radi razvrstavanja vagona. Služi za odvajanje manevarskog rada od prometa vlakova tako da ne ometa vlakovne vožnje na pruzi

Garažni kolosijek služi za ostavljanje vagona ili kompozicija vlaka koji se u stanovitom vremenu ne rabe.

Industrijski kolosijek je kolosijek koji se redovito priključuje u postaji ili kolodvoru, a iznimno na otvorenoj pruzi. Ne služi javnom prometu nego samo za nositelje prava korištenja.

Štitni kolosijeci obavljaju zaštitu vožnje po glavnom prolaznom kolosijeku. Oni štite vlak koji prolazi glavnim prolaznim kolosijekom od bočnog udara s pokrajnjih kolosijeka. Naime, na mjestima na kojima se obavlja križanje i pretjecanje vlakova treba postići dopunska osiguranja prometa. U slučaju da se vlak ne zaustavi ispred međika ili izlaznog signala, te pretrči preko kolosijeka i skretnice, kao zaštita predviđa se slijepi kolosijek duljine najmanje 50 m.

Slijepi (krnji) kolosijek je kolosijek koji je samo s jedne strane skretnicom povezan sa susjednim kolosijekom, a na drugoj strani, na njegovu završetku, nalazi se prsobran.
Duljina kolosijeka u kolodvorima i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna (graditeljska), stvarna i korisna.

Ukupna (graditeljska) duljina kolosijeka u kolodvoru je razmak (mjeren po osi kolosijeka) od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do prsobrana slijepoga kolosijeka. U ukupnu duljinu kolosijeka pripadaju i skretnice.

Stvarna duljina kolosijeka u kolodvoru je duljina kolosijeka između krajnjih sastava odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojne skretnice do kraja odvojnoga slijepoga kolosijeka.

Korisna duljina kolosijeka u kolodvoru Je dio kolodvorskoga kolosijeka na koji se mogu postaviti vozila tako da ne ometaju vožnju na susjednom kolosijeku.