Željeznička vozila su prijevozna sredstva predviđena za kretanje po tračnicama, bilo da imaju vlastiti pogon ili da ih pokreću druga vozila. Predviđena su za prijevoz putnika ili robe ili za vlastite potrebe željeznice. U organiziranom prijevozu putnika ili robe vozila se povezuju u odgovarajuću skupinu potrebnih značajki koja se naziva vlakom. On je u načelu sastavljen od jednog ili više vučnih vozila i odgovarajućeg broja vučenih vozila.

Prema općoj namjeni, željeznička vozila se dakle dijele na:
– vučna vozila
– vučena vozila
– vozila za vlastite potrebe željeznice

Vučna vozila su željeznička vozila s vlastitim pogonom namijenjena za vuču ili guranje drugih vozila, a neka i za neposredan prijevoz putnika ili robe. Moguće su vrlo raznovrsne izvedbe vučnih vozila što se može vidjeti iz podjele koja se navodi prema odabranim kriterijima.

Tako se vučna vozila dijele prema:
– vrsti pogona
– vrsti konstrukcije
– eksploatacijskoj namjeni
– dosegu opsluživanja
– širini kolosijeka i vrsti pruge

Prema vrsti pogona tijekom povijesnog razvoja su postojale ili postoje sljedeće vrste vučnih vozila:
– parna
– dizelska
– električna
– turbinska

Prema vrsti konstrukcije vučna vozila mogu biti izvedena kao:
– lokomotive
– motorni vagoni
– motorni vlakovi

Lokomotiva je vučno vozilo namijenjeno za vuču ili guranje vućenih vozila, u kojemu nema prostora predviđenoga za prijevoz putnika ili robe.

Motorni vagon je vučno vozilo koje ima i prostor predviđen za prijevoz putnika pa je namijenjen, osim za vuču ili guranje drugih vozila, još i za neposredan prijevoz putnika ili robe.

Motorni vlak predstavlja funkcionalnu cjelinu sastavljenu općenito od motornih vagona, upravljačkih vagona i prikolica. Vrsta i broj vagona u motornom vlaku ovise o potrebnom kapacitetu, području primjene i drugim značajkama koje se zahtijevaj u u konkretnoj eksploataciji.

Motorni vlak je predviđen za prijevoz putnika i robe, a može biti izveden kao:
– dvodijelni
– trodijelni
– četverodijelni itd.

Motorni vlakovi su najčešće namijenjeni za prigradski prijevoz putnika pa su prema tomu i konstrukcijski prilagođeni. Lakši su u odnosu na klasične vlakove te imaju mogućnost dovoljno velikih ubrzanja i usporenja potrebnih za učestala zaustavljanja i pokretanja što se događa u prigradskom prometu.

Prema eksploatacijskoj namjeni vučna vozila se dijele na:
– putnička
– teretna
– univerzalna
– manevarska

Putnička vučna vozila namijenjena su za vuču putničkih vlakova koji su lakši i predviđeni za veće brzine vožnje. To znači da putnička vučna vozila mogu razvijati velike najveće brzine vožnje i imaju relativno manje vučne sile.

Teretna vučna vozila predviđena su za vuču teretnih vlakova koji mogu biti vrlo teški, a nisu predviđeni za to da se kreću velikom najvećom branom vožnje. Stoga teretna vučna vozila u osnovi razvijaju velike vučne sile i relativno male najveće brzine vožnje.

Univerzalna vučna vozila mogu se jednako koristiti i za vuču putničkih vlakova gdje je potrebno razvijati veće brzine vožnje i za vuču teških teretnih vlakova. To se može postići ugradnjom motora dovoljno velike snage, što je često slučaj na suvremenim električnim lokomotivama. Druga mogućnost je ugradnja prijenosnika snage s dva stupnja prijenosa između vučnih motora i pogonskih osovina. Pritom jedan stupanj prijenosa služi za vuču putničkih vlakova, a drugi za vuču teretnih vlakova. Razlika je u najvećoj brzini i vučnoj sili.
Manevarska vučna vozila služe za sastavljanje i rastavljanje vlakova i drugi manevarski rad u postajama. Osnovne značajke su im sljedeće:
– imaju manju dužinu za lakši prolaz preko skretnica;
– razvijaju manje brzine;
– razvijaju veća ubrzanja;
– mogu poslužiti za vuču vlakova na kraćim dionicama.

Prema dosegu opsluživanja odnosno prema dužini transportne relacije vučna vozila se dijele na:
– lokalna
– prigradska
– međugradska

Vučna vozila za vuču vlakova u lokalnom i prigradskom prometu lakše su konstrukcije i ne razvijaju velike najveće brzine vožnje (najčešće do 120 km/h), dok su vučna vozila za vuču vlakova u međugradskom prometu teža i mogu razvijati veće brzine vožnje.

Prema širini kolosijeka i vrsti pruga vučna vozila se dijele:
– prema širini kolosijeka na vučna vozila za:

  1. Široki kolosijek, npr. 1668 mm – Portugal, Španjolska, ili 1524 mm -Rusija, Ukrajina
  2. normalni kolosijek, 1435 mm (4′ 81/2″)
  3. uski kolosijek, npr. 1000 mm, 760 mm i 600 mm;

– prema vrsti pruga vučna vozila mogu biti za:

  1. magistralne glavne pruge
  2. magistralne pomoćne pruge
  3. pruge prvog reda
  4. pruge drugog reda

Vučna se vozila prema vrsti pruga u osnovi razlikuju po osovinskom opterećenju, vanjskim dimenzijama i najvećoj brzini vožnje.
Vučena vozila su željeznička vozila bez vlastitog pogona, namijenjena za prijevoz putnika ili robe, a vuku ih vučna vozila.

Postoje sljedeće osnovne vrste vučenih vozila:
– putnički vagoni
– teretni vagoni
– vagoni specijalne namjene

Putnički vagoni su željeznička vučena vozila namijenjena za prijevoz putnika i njihovo opsluživanje. U putničke vagone pripadaju:

  1. vagoni sa sjedalima
  2. vagoni s ležajevima
  3. vagoni za spavanje
  4. vagoni restorani
  5. vagoni s bifeom
  6. poštanski vagoni
  7. službeni vagoni
  8. salonski vagoni
  9. inspekcijski vagoni
  10. specijalni vagoni

Prema osnovnoj izvedbi voznog stroja putnički vagoni mogu biti;
– dvoosovmski
– četveroosovinsku

Prema putničkim razredima putnički vagoni se izvode kao:
– vagoni 1. razreda
– vagoni 2. razreda
– vagoni 1. i 2. razreda

Ovisno o izvedbi unutarnjeg prostora putnički vagoni mogu biti:
– s odjeljcima i hodnikom sa strane
– s odjeljcima i hodnikom u sredini
– bez odjeljaka

Teretni vagon su željeznička vučena vozila namijenjena prijevozu raznovrsne robe i mogu biti izvedeni kao:
– zatvoreni
– otvoreni s visokim stranicama
– otvoreni s niskim stranicama
– plato
– specijalni
– hladnjače
– cisterne
– sa spremnicima
– za prijevoz stoke
– vagoni s mehaniziranim iskrcajem itd.

Prema izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti:
– dvoosovinski
– troosovinski
– s okretnim postoljima (četiri ili više osovina)

Vagoni specijalne namjene su vagoni namijenjeni za grijanje putničkih vlakova vodenom parom kada putnički vagoni u vlaku imaju samo parno grijanje, a vučno vozilo nema uređaj za takvo grijanje. Danas se ti vagoni više ne upotrebljavaju. Svi su putnički vagoni opremljeni električnim uređajem za grijanje. Mogu biti izvedeni kao:
– vagoni s klasičnim parnim kotlom
– s generatorom pare

Vozila za vlastite potrebe željeznice služe željeznici za različita ispitivanja i obavljanje brojnih poslova vezanih uz održavanje željezničke infrastrukture, a mogu biti izvedeni kao:

Vagoni za ispitivanje:
– vučnih vozila
– kontaktne mreže
– kolosijeka
– mostova
– kočnica
– ostala ispitivanja

Pomoćni vagoni:
– vagoni pomoćnog vlaka
– vagoni za sanitetske potrebe
– vagoni za prijevoz materijala i opreme za gradnju i održavanje pruge i pružnih postrojenja
– ostali pomoćni vagoni

Vozila za gradnju i održavanje pruge i pružnih postrojenja
– pružna vozila:
– motorne drezine s prikolicama i bez prikolica
– motorna željeznička vozila za mehanizirani rad na kolosijeku
– ostala pružna vozila

Specijalna vozila za vlastite potrebe željeznice:
– grtala i ralice za snijeg
– dizalice
– ostala specijalna vozila za vlastite potrebe željeznice