Zakon o zračnim lukama
Proglašen Zakon o zračnim lukama, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. siječnja 1998.
Broj: 081-98-289/1
Zagreb, 5. veljače 1998.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON O ZRAČNIM LUKAMA
Članak 1.
(1) Zračna luka, u smislu ovoga Zakona, prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
(2) Zračna je luka dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 2.
(1) Usluge u zračnim lukama obavljaju društva s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: Društvo).
(2) Na Društva se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine”, broj 111/93.) kojima se uređuju društva s ograničenom odgovornošću, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Djelatnost usluga u zračnim lukama Društvo može upisati u sudski registar uz suglasnost ministra pomorstva, prometa i veza (u daljnjem tekstu: ministar), sukladno sa zakonom koji uređuje zračni promet.
Članak 3.
(1) Usluge u zračnim lukama čine skup tehničko-tehnoloških poslova i operacija koje su u funkciji sigurnog posluživanja zračnoga prometa zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte u zračnoj luci.
(2) Uvjeti i način obavljanja usluga u zračnim lukama objavljuju se na način uobičajen u zračnom prometu.
Članak 4.
(1) Društvo može započeti radom ako ispunjava posebne tehničke uvjete, propisane za rad zračnih luka i ako ima radnike odgovarajuće struke.
(2) Posebne tehničke uvjete i stručnu spremu u smislu stavka 1. ovoga članka propisuje ministar koji se ovlašćuje tim propisom propisati prekršaje i utvrditi kazne za te prekršaje.
Članak 5.
(1) Društvo je dužno osigurati:
– nesmetanu uporabu operativnih površina,
– prihvat i otpremu zrakoplova, te boravak zrakoplova u zračnoj luci,
– prihvat i otpremu putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
(2) Društvo osigurava i pružanje posebnih usluga putnicima i zrakoplovima (ugostiteljstvo, trgovina, servis i drugo). Odnosi između Društva i pravne osobe kojoj se povjerava obavljanje posebnih usluga, uređuju se ugovorom.
Članak 6.
(1) Obavljanje pojedinih poslova iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga Zakona, Društvo može ugovorom povjeriti drugim pravnim osobama, ako udovoljavaju propisanim uvjetima za obavljanje tih poslova, osim ako to nije suprotno interesima Republike Hrvatske.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne može se sklopiti ako nije osigurana poredba mjera sigurnosti i zaštite zračnog prometa propisanih zakonom kojim se uređuje zračni promet.
Članak 7.
(1) Društvo je dužno, u granicama raspoloživih kapaciteta, osigurati operativni prostor za rad tijela državne uprave i drugih pravnih osoba koje po posebnim propisima obavljaju poslove, odnosno djelatnosti u zračnoj luci.
(2) Odnosi između Društva i subjekata iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom.
Članak 8.
U zračnoj luci mora se osigurati uporaba objekata, uređaja, postrojenja i opreme za prihvat i otpremu zrakoplova prema njihovoj namjeni, u skladu s propisima i međunarodnim ugovorima.
Članak 9.
Cjenik usluga koje pruža u zračnoj luci, Društvo objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.
Članak 10.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona
– “Zračna luka Split”, poduzeće s p.o. sa sjedištem u Kaštelima,
– “Zračna luka Dubrovnik”, poduzeće s p.o. sa sjedištem u Čilipima,
– “Zračna luka Pula”, poduzeće p.o. sa sjedištem u Puli,
– “Aerodrom Rijeka – Rivijera Kvarner”, poduzeće p.o. sa sjedištem u Rijeci,
postaju pravne osobe u čijem temeljnom kapitalu Republika Hrvatska, županije na čijem se području nalazi zračna luka i jedinice lokalne samouprave određene ovim Zakonom, sudjeluju s ulozima određenim ovim Zakonom.
(2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u sudski registar kao društva s ograničenom odgovornošću.
Članak 11.
Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti imovine pravnih osoba iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, utvrđenoj u bilanci, na dan 31. prosinca 1997.
Članak 12.
U temeljnom kapitalu društva iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona sudjeluju Republika Hrvatska 55%, te županije i jedinice lokalne samouprave u sljedećim postocima:
– “Zračna luka Split”, Splitsko-dalmatinska županija 15%, Grad Kaštela 15%, Grad Trogir 10%, Grad Split 5%,
– “Zračna luka Dubrovnik”, Dubrovačko-neretvanska županija 20%, Grad Dubrovnik 10%, Općina Konavle 15%,
– “Zračna luka Pula”, Istarska županija 15%, Grad Poreč 15%, Grad Pula 8%, Grad Labin 3%, Grad Rovinj 2%, Grad Pazin 1%, Grad Buje 1%,
– “Aerodrom Rijeka – Rivijera Kvarner”, Primorsko-goranska županija 20%, Grad Rijeka 10%, Grad Krk 4%, Grad Crikvenica 4%, Grad Opatija 4%, Općina Omišalj 3%.
Članak 13.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, “Zračna luka Zagreb”, d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, čiji je član Grad Zagreb, postaje društvo s ograničenom odgovornošću čiji je član Republika Hrvatska, Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Grad Velika Gorica.
(2) U temeljnom kapitalu društva iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju Republika Hrvatska 55%, Zagrebačka županija 5%, Grad Zagreb 35% i Grad Velika Gorica 5%.
Članak 14.
(1) Dionice “Zračne luke Osijek”, d.d. sa sjedištem u Osijeku i dionice “Zračne luke Zadar”, d.d. sa sjedištem u Zadru, koje drži Hrvatski fond za privatizaciju, danom stupanja na snagu ovoga Zakona prenose se na Republiku Hrvatsku, županije na čijem području se nalazi zračna luka i jedinice lokalne samouprave određene ovim Zakonom. Ova dionička društva preoblikovat će se u društva s ograničenom odgovornošću, sukladno sa Zakonom o trgovačkim društvima.
(2) U temeljnom kapitalu društava iz stavka 1. ovoga članka, sudjeluje Republika Hrvatska 55%, te županije i jedinice lokalne samouprave u sljedećim postocima:
“Zračna luka Osijek”, Osječko-baranjska županija 20%, Grad Osijek 25%,
“Zračna luka Zadar”, Zadarska županija 20%, Grad Zadar 20%, Općina Zemunik Donji 5%.
Članak 15.
Poslovni udjeli članova društva iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona određuju se u omjeru udjela u temeljnom kapitalu utvrđenih ovim Zakonom i preuzetih udjela sukladno odredbama članka 16. i 18. ovoga Zakona.
Članak 16.
(1) Ako neki od članova društava iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, odluči prenijeti svoj poslovni udjel ponudit će ga najprije većinskom vlasniku, a ako većinski vlasnik to odbije ponudit će ga ostalim članovima društva.
(2) Ako većinski vlasnik ili drugi član društva, iz stavka 1. ovoga članka, odbije preuzeti ponuđeni poslovni udjel, poslovni udjel može vlasnik ponuditi drugoj osobi.
Članak 17.
(1) Skupštine društava iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona čine predstavnici članova tih društava.
(2) Republiku Hrvatsku u skupštinama društava iz stavka 1. ovoga članka, predstavlja ministar.
(3) Društva iz stavka 1. ovoga članka imaju nadzorne odbore.
Članak 18.
Ako članovi društva iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, ne sklope društveni ugovor u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u sudski registar upisat će se Republika Hrvatska kao jedini član društva.
Članak 19.
Iznimno od odredbe članka 2. stavka 1. i članka 14. ovoga Zakona, dionička društva koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnosti u zračnim lukama, nastavljaju radom kao dionička društva.
Članak 20.
Ministar će propis iz članka 4. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 21.
Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i tehničkih i drugih propisa o sigurnosti zračnoga prometa, koji se odnosi na zračne luke, obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.
Članak 22.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o iskorištavanju zrakoplovnih pristaništa (“Narodne novine”, br. 31/73., 26/93. i 29/94.).
Članak 23.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Klasa: 343-03/96-01/01
Zagreb, 30. siječnja 1998.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
Odgovori