OBILJEŽJA PROMETA NA UNUTRAŠNJIM VODNIM PUTEVIMA

Podaci o ovoj vrsti prometa vrlo su oskudni, najprije iz razloga što je taj promet zatvoren dobrim dijelom u granicama svake pojedine zemlje i s druge strane iz razloga što je njegov značaj danas u odnosu na ostale vidove prometa relativno malen. Promet na unutrašnjim vodama odvija se pomoću plovila na rijekama, umjetno prokopanim kanalima i na jezerima i ubraja se u najjeftinije vrste prometa.

Ako se upuštamo u povijest razvoja prometa na unutrašnjim vodama, možemo s dobrom dozom sigurnosti ustvrditi da je to jedan od najstarijih vidova prometa uopće, ako već i nije najstariji. Ovaj promet je vrlo star iz razloga što su rijeke i jezera bile prve povoljne komunikacije na kojima je primitivni čovjek mogao uz skromna tehnička sredstva i ograničene spoznajne mogućnosti vršiti kretanje i obavljati određeni vid prometanja. I danas ovaj oblik prometa ima niz prednosti pred ostalim vrstama kopnenog prometa, prvenstveno zbog mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg prijevoza.

Jedan od nedostataka prometa na unutrašnjim vodama je skučenost plovnih putova u prostornom pogledu. Praktički ne postoji niti jedna zemlja u svijetu u kojoj je prostorna distribucija plovnih putova homogena. Drugim riječima, to znači da je mreža raspoloživih vodnih prometnica najčešće asimetričnog izgleda u odnosu na cjelokupni teritorij države, tj. koncentrirana je obično u jednom dijelu zemlje. Veliki nedostatak dijela ovog prometa (riječnog) je njegova znatna ovisnost o vodnim prilikama (vodostaj). Također je značajan problem kod prometa na unutrašnjim vodama i velik utjecaj klimatskih prilika, osobito zimi kad unutrašnje vode zamrznu u krajevima bliže polovima Zemlje.

Promet na unutrašnjim vodama došao je u krizu u svom razvoju u vrijeme pojave modernijih oblika kopnenog prometa. Moderni kopneni oblici prometa koristili su prednosti veće prostorne dostupnosti kao i veću brzinu prijevoza da bi preoteli nekadašnji primat ovom prometu u prometu robe i putnika na kopnu.

Tek u novije vrijeme u pojedinim zemljama, osobito većim i onim bogatijim unutrašnjim vodama pogodnim za odvijanje ove vrste prometa, dolazi do revitalizacije prometa na unutrašnjim vodama. Za to obnavljanje vrlo je važan faktor i mnogostruko povećana potreba za prijevozom tereta koju ne mogu potpuno zadovoljiti ostali vidovi transporta, ili pak ti vidovi prometa nisu u stanju rentabilno organizirati prijevoz određenih vrsta robe.
Danas je po dužini plovnih putova i tonaži prebačenog tereta promet na unutrašnjim vodama razvijeniji u SAD-u, Kini, Zapadnoj Europi i bivšem SSSR-u.

Postoji veliko opravdanje za razvoj ovog vida prometa, jer se on pokazuje rentabilniji i ekonomski iskorišteniji, osobito u područjima gdje postoje povoljniji uvjeti za plovidbu na rijekama sa mirnijim tokovima ili na jezerima i kanalima.

Većina značajnijih plovnih rijeka nalazi se u sjevernom dijelu zemljine kugle, jer je tamo veće prostranstvo kopna. Jedna od najznačajnijih plovnih rijeka je rijeka Mississippi koja sa svojim pritocima Missouri i Ohio, kao i kanalima čini jednu od najvećih riječnih plovnih mreža u svijetu, sa preko 5000 km plovnih puteva. Ovaj sistem plovnih puteva je vezan kanalima s najvećim sistemom plovnih jezerskih puteva, s velikim američkim jezerima koja opet daju plovnu površinu od 245.000 km2.

Osim ovog, postoje i drugi važniji plovni sistemi u Europi koje čine: Volga, Rajna, Dunav, Majna, Laba, Weser, Don, Moskva i Neva, te više jezera u Rusiji.
U Aziji su veće plovne rijeke u području Kine: Yangtze, Huang i mreža kanala koji idu od Pekinga, a u Indokini je Mekong.
Četvrto veliko područje plovnih rijeka čini porječje Amazonasa, zatim Orinoca i La Plate. Peto potencijalno područje plovnih puteva čine rijeke i jezera centralne i istočne Afrike.

Osim rijeka vrlo značajnu ulogu u razvoju prometa na unutrašnjim vodama imaju kanali. To su umjetno prokopani vodeni putevi na kopnu koji mogu spajati dva ili više prirodnih vodenih puteva: dva jezera, dva mora ili dvije rijeke. Kanali ne samo da služe za plovidbu već služe i u druge, gospodarske svrhe, kao npr. za navodnjavanje. Kanali služe i kao regulatori vodostaja rijeka, pa imaju i obrambenu funkciju. Oni su vrlo stara tvorevina. Javljaju se još prije nove ere u Egiptu, Mezopotamiji i Kini.

Jedan od najstarijih kanala je onaj koji je povezao Yangtze i Hoangho sa Pekingom. Taj kanal je izgrađen u 18. stoljeću. Bio je dugačak 1100 km. U Europi, pa i u Americi, počinju se kopati kanali u19. stoljeću. Najznačajniji bio je prokopan 1845. godine, a povezao je Rajnu preko Majne sa Dunavom. Bio je dugačak 170 km, a savladavao je visinsku razliku od 175 m sa 18 ustava. Danas je na tom pravcu sagrađen novi kanal s prometom od preko 20 mil. tona godišnje.

Infrastruktura vodnog prometa
Tehnologija vodnog prometa
Galerija
Zanimljivosti
Zakoni
Linkovi