Sustav plovnih puteva Češke sastoji se od rijeka Labe, Vltave (Voltave) i Morave.

Važnu ulogu ima rijeka Laba kao prirodni put i izlaz na luku Hamburg (udaljenost mjerena po
duljini plovnog puta od Melnika do Hamburga iznosi oko 730 km). Na donjoj Labi intenzitet robnih tokova kreće se oko pet milijuna tona godišnje, na gornjoj Labi samo na dva milijuna tona godišnje s iznimkom dionice Lavosice – Hvaletice, na kojoj zbog transporta ugljena intenzitet dostiže dva puta više.

Plovidbeni uvjeti na rijeci Labi ne odgovaraju zahtjevima suvremene plovidbe, napose zbog
nedopustivo malog gaza. Jedino rješenje vidi se u sustavnom kanaliziranju riječnog toka, eventualno u kombinaciji s izvedbom lateralnog kanala.

Slična metoda primijenjena je na njemačkom dijelu rijeke Elbe gdje je lateralni labski kanal
(61ba -Seiten – Kanal) zamijenio kanaliziranje Elbe sve do Magdeburga.
Problematika malih dubina Labe na njezinom češkom dijelu pogotovu se ističe pri plovidbi
njemačkih plovila s većim gazom, a otuda i proizlazi neravnomjerna raspodjela tereta na
transportnom tržištu unutarnje plovidbe.

Nepovoljni uvjeti za plovidbu na reguliranoj Labi od Magdeburga do Usti nad Labom, ekonomski su potpuno nezdravi za brodarstvo, zbog malih dubina (140 cm).

POVIJESNI RAZVOJ PLOVIDBE NA LABI

Zakonom o plovnim putevima tadašnje Austro-Ugarske monarhije iz 1901. godine, bilo je predviđeno i reguliranje srednje Labe za plovidbu, od Melnika do Jaromera.

S regulacijom riječnog toka počelo se 1905. godine, a sažeto se može reći da su temeljni radovi na objektima u kanaliziranom dijelu rijeke Labe završeni do početka I svjetskog rata.
Izgradnja vodnih stepenica između Obristvi i Srnojedu (14 vodnih stepenica) trajala je od 1913-1952. godine s manjim prekidima.

Kvalitativno novi interes za oživljavanje plovidbe na srednjoj Labi započeo je s čitavim nizom vladinih zaključaka, koji se uglavnom odnose na transport ugljena za proizvodnju energije sa sjevera Češke u industrijske zone i termoelektrane uz Labu.

VLTAVA

Prve bilješke o plovidbi na Vltavi potječu iz 1088. godine u vezi s vodnom carinarnicom u Vejtonu.
Plovidba je vjerojatno nastala za vrijeme krčenja šuma u okolici Praga, kada se drvo rijekom
dopremalo u grad.

Vltava

Odluka o plovidbi na Vltavi donesena je za vrijeme Ferdinanda I, koji je 1547. dao ugraditi dvokrilna vrata na brani ispod Češke Budejovice, a potom i na sve brane do Kanuuka.

Razlog je bio transport soli iz Češke Budejovice do Praga. Već 1821. godine Laba je bila prohodna od Melnika pa sve do Praga.

Reguliranje riječnog korita i obale omogućila su transport ljudi i robe od Hamburga do Melnika, a pri višim vodostajima i do Praga. Plovidba putničkih brodova od Dresdena do Praga organizirana je 1841. godine.

SADAŠNJE STANJE PLOVIDBE U ČEŠKOJ

Rijeka Laba je na području Republike Češke prohodna do 102 rkm za međunarodnu plovidbu.
Na čitavoj ovoj duljini rijeka ima obilježje stabilnog plovnog puta bez promjena vodnog ogledala.

Promjene se odnose isključivo na vodostaj između stare (kod 114.535 rkm i planirane nove brane Prelouč (kod 112.768 rkm). Jedina promjena u ekološkom sustavu odnosi se na visinu vodnog ogledala.

Gospodarski promatrano, područje Labe, pripada najznačajnijim regijama Republike Češke, s više od 25 gradova s pola milijuna stanovnika, sa izraženim tokovima roba bazične i drugih industrija. Gravitacijsko područje Labe obuhvaća i ruralna područja poljodjelske proizvodnje s izraženim sezonskim tokovima roba.

Laba

Dominantan položaj u novostvorenoj asocijaciji labskih gradovo imaju: Usti nod labem, Pardubice i Hradec Kralove.
Problem održanja stalne plovidbe na rijeci Labi prirodnog je karaktera, jer ona prolazi svojim tokom kroz vrlo različita visinska obilježja terena, a ista se moraju prevladati prevodnicama i vodnim stepenicama.

Radi   nedovršenosti   regulativnih mjera za poboljšanje uvjeta plovidbe, putne brzine na češkom dijelu rijeke Labe upola su niže od onih a suvremenim europskim plovnim putevima (Dunav, Rajna)   gdje putne brzine na putevima cjelodnevnom plovidbom već dostižu brzine teretnog vlaka.

Cjelovito rješenje, kao i valoriziranje plovnog puta rijeke Labe u Češkoj  očekuje se izgradnjom kanala Dunav-Odra-Laba (D-O-L), tj. izlaskom na plovni put Dunava.
Rijeka Vltava, kao pritoka rijeke Labe od Slapu (rkm 94,40) do ušća u Labu u Melniku , plovni je put kanaliziran pomoću 10 prijevodnica.

Brodske prijevodnice su dimenzija (115   x 10,4)m i (1 34 x 10,4) m s gazom od 1,8 m i 2,1 m.
Rijeka Vltava plovna je za manja plovila do Češke Budojevice kao plovni put lokalnog značenja (plovila duljine – 41 m,   širine – 5,7 m).

U okviru rješenja rekonstrukcija plovnog puta rijeke Vltave prema međunarodnoj klasifikaciji i hidrološko-morfološkim obilježjima terena, plovni put Vltave u okviru Praške aglomeracije između Praga i Melnika imao bi obilježje IV klase plovnog puta.
Na ovoj dionici Vltave osigurale bi se dubine od 2.8 m za plovila gaza do 2,5 m, otvori mostova u granicama od 6.5 m a minimalni radijus od R = 800 m.