Tuneli su podzemne građevine u obliku cijevi koje imaju ulaz i izlaz. Poprečni presjek tunela najčešće potkovasti ili kružni.
Potkovasti tuneli  sastoje se od sljedećih glavnih konstruktivnih dijelova:
– tjemenog svoda (kalote)
– upomjaka
– podnožnog svoda.

Konstrukcijski dijelovi tunela

Primjenjuju u slučajevima:
-za svladavanje velikih visinskih razlika ili ako ne postoji mogućnost razvijanja trase
-za prijelaze preko vododjelnica
-na terenu s lošim značajkama (klizanje terena) koje mogu ugroziti razvijanje trase pruge
-pri gradnji željeznica u velikim gradskim naseljima

Oblik tunela u najvećem dijelu ovisi o dubini na kojoj se gradi (odnosno djelovanju brdskog tlaka), vrsti materijala u kojem se gradi, a na oblik utječe i niz drugih čimbenika.

Profil tunela mora zadovoljiti potrebne uvjete glede namjene, oblika. konstrukcije i ekonomičnosti. To znači da veličina i oblik tunelskog profila ovise o:

1. slobodnom profilu prometnog sredstva koje prolazi tunelom
2. vrsti vuče i prometa
3. širini, razmaku i broju kolosijeka u tunelu
4. potrebnim prostorima za ugradbu uređaja za signalizaciju, kontaktnu mrežu, odvodnju, provjetravanje, rasvjetu, zaštitu osoblja, spremišta
5. utjecajima stijenskih masa
6. vrsti gradiva od kojega se gradi tunel i o tehnologiji građenja

Jednoklosječni tunel

Brzina i oblik prometnog sredstva, zbog djelovanja tlaka zraka pri mimoilaženju vozila u tunelu, znatno utječu na izmjere tunela. Povećanjem brzine, pri mimoilaženju dvaju željezničkih vozila, dolazi do snažnijeg udara tlaka zraka, pa je nužno razmak kolosijeka u dvokolosiječnom tunelu povećati. Gradnjom aerodinamićkih oblika prometnih sredstava, udari tlaka zraka mogu se ublažiti, a razmak između dvaju kolosijeka u tunelu smanjiti.
Svijetli otvor tunela je unutarnji obris iznad gornjeg tračnlčkog ruba (GTR-a).

Određivanje najpogodnijeg položaja tunela ovisi o prometnim elementima trase pruge (najmanjem polumjeru lukova, prijelaznim lukovima, medupravcima) troškovima građenja tunela i ukupnim troškovima eksploatacije pruge. Tunel se najčešće izvodi u pravcu, no mogući su i drugi oblici trase koji nastaju iz potrebitosti svladavanja visinskih razlika.
Najmanji dopušteni polumjer luka pruge u tunelu je jednak kao i na otvorenoj pruzi, a ovisi o brzini kretanja vlaka, kategoriji pruge i opterećenju.

Razinica tunela mora biti projektirana tako da najveći uspon u tunelu bude ekvivalentan mjerodavnom usponu trase na otvorenoj pruzi. Tunel ne smije ograničavati brzinu kretanja vlakova.

Kad je pruga u usponu, odnosno u padu, razinica pruge u tunelu mora biti u jednostranom nagibu, osim u slučajevima kada je tunel ispod prijevoja pa nagib razinice tunela može biti dvostran.

U dugim tunelima, zbog povećane vlažnosti, smanjuje se adhezijska sila vučnog vozila (kao posljedica smanjenja trenja između kotača vučnog vozila i tračnica). Osim adhezije pojavlju se 1 otpori (otpor zraka, otpor od uspona, otpor u luku) koje vučno vozilo treba svladati da bi moglo vući isti teret kao i na otvorenoj pruzi. Stoga pri određivanju nagiba trase u tunelu treba o tome voditi računa, te nagibe ublažiti.

TUNELSKA SKLONIŠTA I SPREMIŠTA

Radi osiguranja osoblja i alata za potrebe održavanja pruge u tunelu, u sklopu tunela grade se tunelska skloništa.
Skloništa (niše) grade se radi osiguranja osoblja koje radi u tunelu.  Obično  se  izvode  na međusobnom razmaku od  50 m, naizmjenično sjedne i druge strane tunela. Sklonište mora biti najmanje visine 2,1 m, širine 2,0 m i dubine 1,0 m (mjereno od gornjeg ruba praga).
Spremišta (komore) koriste se za smještaj alata, opreme i vozila, odnosno strojeva potrebnih za održavanje tunela. Moraju biti najmanje visine 3,1 m (mjereno od gornjeg ruba praga), širine najmanje 3,0 m i dubine najmanje 3,0 m.

Sklonište u tunelu

Tunel mora imati:

– označen naziv i duljinu tunela (na ulaznom i izlaznom portalu)
– stacionažu tunela
– označenu osovinu i visinu kolosijeka
– označena mjesta za skloništa i spremišta
– označen prijelom razinice pruge
– oznake prijelaznih i kružnih lukova
– oznake postrojenja i uređaja u tunelu
– oznake mjesta za telefone i druge telekomunikacijske uređaje
– oznake mjesta za signalizaciju
– oznake stalnih točaka