Tračnice su element gornjeg ustroja pruge koji nosi pružna vozila i usmjeruje ih u određenom pravcu. One primaju izravna opterećenja od vozila te ih prenose na prag i podlogu.

Njihova uloga je:
– da služe kao nosač opterećenja koja na njih prenose vozila
– da usmjeruju kretanje vozila.

Kako pri kretanju vozila u kolosijeku nastaju velike uspravne i vodoravne sile (uzdužne i bočne), one dovode do velikih dinamičkih opterećenja tračnice. Zbog djelovanja sila poprečni presjek tračnice je prilagođen tako da podnese djelovanje navedenih sila.

Glavni dijelovi tračnice su:
– glava tračnice
– vrat tračnice
– nožica tračnice.

Glavni dijelovi tračnice
Glava tračnice je dio koji neposredno prima opterećenja od vozila i koji se tijekom vremena troši. Stoga je glava tračnice ojačana (više nego je potrebno).

Vrat tračnice je zaobljen prema glavi i nožici tako da je omogućeno postavljanje vezica i njihova priljubljenost uz vrat tračnice. Visina i širina vrata tračnice su bitne za prijenos opterećenja. Uobičajeno je da širina vrata iznosi jednu desetinu od visine tračnice.

Nožica tračnice je važna zbog prijenosa opterećenja na prag i na stabilnost tračnice. Ona osigurava tračnicu od prevrtanja, a smanjuje i specifični tlak koji se prenosi na prag.
Ispupćena oznaka na vratu tračnice ukazuje na glavne značajke tračnice, kao što su:
– ime proizvođača,
– godina 1 mjesec Izradbe,
– tehnološki postupak dobivanja čelika,
– tip tračnice,
– kakvoća čelika tračnice.

Tip tračnice određen je njezinom masom u kilogramima po duljinskom metru (na primjer tip UIC-60 ima masu tračnice 60 kg/m). Lakim tipovima smatraju se tipovi tračnica do 50 kg/m (na primjer tip S-45 ili S-49). a teškim preko 50 kg/m. Kod tračnica težeg profila dolazi do:
– manjeg zamora materijala
– veće sigurnosti prometa
– manjih deformacija pružnog tijela
– smanjenih troškova održavanja.

Dva osnovna tipa tračnica na prugama Hrvatskih Željeznica

U Hrvatskoj se danas ugrađuju uglavnom tračnice tipa UIC-60 mase 60 kg/m, koje mogu podnijeti opterećenje po osovini od 350 kN i maksimalne brzine 300 km/h, te tračnice tipa S-49 s opterećenjem do 225 kN i najvećom brzinom do 160 km/h.

Kretanje vozila po kolosijeku ostvaruje se putem adhezije tj. trenja na kontaktu dodirnih površina kotača i tračnice.

Pri normalnim uvjetima eksploatacije opterećenje tračnica se kombinira s utjecajima koji nastaju pri kretanju vozila, pa dolazi do uspravnog trošenja glave tračnice na vodoravnom dijelu tračnice.
U lukovima djeluje centrifugalna sila koja teži izbaciti vozilo prema vanjsko] strani kolosijeka. Pritom vijenac vanjskoga kotača naliježe na unutarnji rub vanjske tračnice pa dolazi do povećanja trošenja unutarnjeg ruba glave vanjske tračnice u luku.

a) presjek tračnice na kolosijeku u pravcu i unutarnje tračnice u luku
b) presjek vanjske tračnice na kolosjeku u luku

Na veličinu trošenja tračnice utječu:

1. tvrdoća tračnice
2. odnos zatezne čvrstoće čelika kotača i tračnice
3. veličina proširenja kolosijeka u luku
4. veličina kuta naleta
5. razmak osovina
6. brzina vožnje
7. uzdužna razina pruge
8. intenzitet prometnog opterećenja pruge.