Rasplinjač s tlačnim zrakom ima više mlaznica i pumpu za ubrzanje, da bi se u određenom trenutku mogla pripremiti potrebna smjesa.

S povećanjem brzine protoka zraka u difuzoru zrak postaje rjeđi i ako se ne bi ništa poduzelo radi izjednačenja, smjesa bi bila prebogata, u njoj bi bilo previše benzina, tako da se na kraju ne bi ni zapalila.

rasplinjač s tlačnim zrakom
Rasplinjač s tlačnim zrakom

Rasplinjač s tlačnim zrakom taj problem rješava tako da benzinu primiješa zrak još prije nego što uđe u difuzor: to se zbiva u cijevi s bočnim provrtima (cijev za miješanje) koja gorivo rasprši i upjeni. Kroz glavnu mlaznicu gorivo stigne u cijev za miješanje koja je gore zatvorena točno kalibriranom mlaznicom za popravak zraka. S narastanjem okreta motora snižava se razina goriva u cijevi za miješanje i kroz bočne provrte cijevi za miješanje ulazi više tlačnog zraka (koji se naziva i dodatni ili korekcioni zrak), koji sprečava zamašćenje smjese.
Sličan učinak se može postići mlaznicom za izravnavanje uz glavnu mlaznicu.

Kad pri povećanim okretima padne razina  goriva  u komori za izjednačenje (takozvanom bazenu), onda se kroz zračnu mlaznicu zrak doda gorivu u mlaznici za izjednačenje i smjesa se razrjeđuje.
Glavna mlaznica rasplinjača je takve veličine da dovodi dovoljno relativno siromašne smjese za običnu vožnju. Ali kad se ubrzava punim gasom smjesa mora biti bogatija. U tom slučaju rasplinjač s tlačnim zrakom uštrcava dodatno gorivo u difuzor i to posebnim sistemom kanala.

PRAVILNA SMJESA ZA RAZLIČITI BROJ OKRETA

Kada vozač pri puštanju hladnog motora u pogon izvuče dugme uređaja za start (čoka) na ploči s instrumentima, time zatvori pomoćnu zaklopku za puštanje motora u rad i istodobno malo otvori leptir. Na taj način se zaguši protok zraka u difuzoru, a istodobno se podtlak u njemu toliko poveća da iz glavne mlaznice usisava mnogo goriva i stvara vrlo bogatu smjesu potrebnu za puštanje u rad hladnog motora. Odmah, međutim, čim motor proradi, otvara se dodatni ventil koji kroz zaklopku propušta dodatni zrak. Taj zrak sprečava da s obzirom na zatvorenu zaklopku smjesa  bude prebogata, i smanjuje opasnost od suhog trenja koje može nastati zbog ispiranja uljnog filma na stijenkama cilindara i razrjedivanja ulja u koritu zbog prevelike količine benzina koji teče po još hladnim stijenkama cilindra.

rad rasplinjača s tlačnim zrakom
Rad rasplinjača s tlačnim zrakom

Kad se pušta topao motor u rad, stvara se podtlak u usisnom razvodniku. Kad je leptir zatvoren, podtlak onda usisava gorivo iz komore plovka kroz glavnu mlaznicu i kanal praznog hoda te provrt praznog hoda ispod leptira rasplinjača. S tim gorivom se kroz mlaznicu za zrak praznog hoda pomiješa zrak potreban za nastanak smjese praznog hoda. S otjecanjem se goriva po sistemu praznog hoda  nešto  snižava  razina  goriva  u cijevi za miješanje i oslobodi nekoliko bočnih provrta da bi zrak mogao da se pomiješa s gorivom.
Kad vozač pritisne papučicu akceleratora, otvara se leptir. Tada je usisavanje u difuzoru jače i struja zraka kroz provrt mlaznice usisava gorivo pretpjenjeno u cijevi za miješanje. Istodobno se usisavanje na provrtu praznog hoda tako smanji da gorivo kroz njega više ne prolazi.

Pri prelazu iz praznog hoda na brži hod motora, motor bi vrlo brzo dobio presiromašnu smjesu i zato su u sistemu praznog hoda u blizini leptira dodani i drugi, prelazni provrti koji omogućavaju promjene okreta bez trzaja.

Dodatne količine goriva, potrebne pri brzom otvaranju leptira odnosno ubrzanju, osigurava pumpa. Sastavljena je od komore napunjene gorivom i klipa (ili membrane) povezanog s leptirom. Kad se leptir brže otvara, klip pumpe uštrca nešto goriva u difuzor.
Suvremeni razvoj motora i strogi propisi koji ograničavaju količinu štetnih primjesa u ispuhu, potakli su razvoj brojnih vrsta rasplinjača. Ali pravilne količine goriva i zraka podešavaju se gotovo isključivo čvrsto ugrađenim mlaznicama i difuzorima nepromjenljivih promjera.

OBOGAĆENA SMJESA ZA PUŠTANJE U RAD HLADNOG MOTORA

Kad su vanjske temperature niske, potrebna je vrlo bogata smjesa za puštanje motora u rad. Omjer gorivo-zrak treba biti od 1:1 do 1:3. To se može postići zatvaranjem zaklopke (čoka), bilo ručno dugmetom na ploči s instrumentima bilo automatski.
Budući da je cijeli rasplinjačev sistem hladan, samo dio benzina se pretvori u maglu.
Odmah, čim motor proradi, usisni razvodnik se ugrije i omjer se smanji na 1:4 do 1:6. Takvo osiromašenje je potrebno jer bi se inače zbog goriva koje otječe po stijenkama cilindra u koritu toliko razrijedilo, da bi se zbog slabog podmazivanja motorni dijelovi vrlo brzo trošili.
Kad je motor topao, dovoljno je da omjer smjese bude 1:15.