1. PROMETNI NESRETNI DOGAĐAJI

1.1. PODJELA PROMETNIH NESRETNIH ZBIVANJA

Prometna nezgoda je prometni nesretni događaj pri kojem nastaje samo materijalna šteta na vozilu, prometnici ili okolišu, a nema ljudskih žrtava

Prometna nesreća je prometni nesretni događaj u kojem uz materijalnu štetu postoje i ljudske žrtve.

Nalet prometnog vozila je vrsta prometnog nesretnog događaja pri kojemu vozilo udari ili pregazi pješaka ili pasivnog sudionika u prometu

U prometnom nesretnom događaju mogu sudjelovati:
* aktivni sudionik u prometu – vozač ili pješak u pokretu
* pasivni sudionik u prometu – putnik u vozilu ili pješak u mirovanju.

O ljudskim žrtvama govori se onda kad u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih ili poginulih (aktivnih ili pasivnih) sudionika u prometu.

O ozljedi ili traumi  govori se onda kad je u prometnoj nesreći nasilno narušena cjelovitost ljudskog tijela na jednom ili više mjesta.

Radi sudskomedicinskog vještačenja ozljede se mogu podijeliti na:
– lake
– teške
– smrtonosne Lake tjelesne ozljede su površinska oštećenja tijela, većinom se liječe ambulantno i ne ostavljaju trajnih posljedica ni funkcionalno ni estetski. Tu uglavnom pripadaju površinske rane i nagnječenja mekih tkiva, uganuća zglobova i slično.

Teške tjelesne ozljede su znatnija tjelesna oštećenja koja većinom zahtijevaju bolničko liječenje, a ostavljaju trajne štetne posljedice, bilo estetski ili u smanjenju radne sposobnosti. Tu pripadaju prijelomi kostiju, otvorena iščašenja zglobova, ozljede mozga i ostalih organa važnih za život, zatim teže opekline, unutarnja i vanjska krvarenja koja ugrožavaju život bolesnika.

– Posebnu skupinu teških tjelesnih ozljeda čine tzv. politraume. To su višestruke ozljede tijela od kojih je jedna osobito teška i izravno ugrožava život bolesnika.

Smrtonosne ozljede su one koje uzrokuju neposrednu smrt na mjestu prometne nesreće, ili, prema preporuci Svjetske zdrastvene organizacije (WHO), najkasnije nakon trideset dana. Nakon toga vremena smatra se da je smrt nastala zbog neke druge dodatne bolesti. U sudsko medicinskom vještačenju smrt u prometnoj nesreći se dijeli na:

– smrt na mjestu prometne nesreće  je ona koja nastaje trenutačno tijekom prometne nesreće ili neposredno nakon toga, ali svakako dok je ozljeđenik na mjestu gdje se prometna nesreća dogodila
– smrt u transportu  je ona koja nastaje tijekom prevoženja ozlijeđene osobe od mjesta promene nesreće do zdrastvene ustanove u kojoj je trebalo obaviti definitivno liječenje
– smrt u bolnici je ona koja nastaje za vrijeme liječenja ozlijeđene osobe u bolnici, ali najdulje do         trideset dana, kako se i u nas računa prema WHO


1.2. PROBLEMI U UTVĐIVANJU SMRTI

Klinička smrt je kad postoji prestanak disanja, zastoj srca i krvotoka i prekid moždanih aktivnosti, ali ne nepovratno. To se događa kad se takvo stanje rano prepozna i na vrijeme započne reanimacija (masaža srca, umjetno disanje), što može rezultirati ponovnim uspostavljanjem funkcija važnih za život tj oživljavanjem
cerebralna ili moždana smrt je nepovratno oštećenje mozga. Takvo stanje postaje evidentno tek nakon reanimacije i uspostavljanja krvotoka i srčanog rada, dok se disanje umjetno održava. Iz takve skupine ozlijeđenih odabiru se kandidati za transplataciju organa
biološka smrt neizbježno slijedi kliničku smrt ako se ne obavi odgovarajuća reanimacija ili se ona pokaže neuspješnom zbog nepovratnog oštećenja vitalnih organa
socijalna smrt (trajno vegetativno stanje) s trajnim oštećenjem mozga, pri čemu ozlijeđena osoba ostaje u nesvjesnom stanju, ali ima aktivan EEG i poneke reflekse. To stanje treba razlikovati od cerebralne smrti pri kojoj je EEG tih i ne postoje moždani refleksi i pokreti spontanog disanja. U vegetativnom stanju može se naizmjenično pojavljivati buđenje i spavanje.

1.3. OSOBITOSTI PROMETNIH NESRETNIH DOGAĐAJA PREMA VRSTI PROMETA

Prometna delikvencija se može definirati kao masovna negativna društvena pojava što se očituje u izazivanju, sudjelovanju ili pridonošenju u nastajanjurazličitih štetnih pojava ugrožavanja i stvaranja opasnosti za život sudionika u prometu odnosno uništavanja materijalnih dobara.

Prometni terorizam, pri kojem organizirane skupine prijete ili izazivaju prometne katastrofe kako bi ucjenom iznudile novac ili postigle određene političke ciljeve.

Predispozicija za nesreće može se smatrati posljedicom nejednake sposobnosti i mogućnosti prilagođavanja čovječeg organizma u pojedinca na posebe uvjete rada i života. Ljudi slabijih sposobnosti i mogućnosti prilagođavanja češće se ozljeđuju.

Ergometrijski čimbenik se odražava u neusklađenosti sustava: stroj – čovjek – radna okolina. U razmatranju tih odnosa treba uzeti u obzir da osim čovjeka može zatajiti i stroj, jer se i strojevi međusobno razlikuju po većoj ili manjoj sklonosti za stvaranje opasnosti za aktivne i pasivne sudionike u prometu. Tome treba dodati i utjecaj okoliša, kao što su klimatski uvjeti, dnevni, tjedni i mjesečni ritam učestalosti nesreća.

CESTOVNI PROMET

Sigurnosni prometni lanac pokazuje odnose i međusobnu ovisnost pet najvažnijh čimbenika za sigurnost prometa.

prometni lanac
Slika 1. Sigurnosni prometni lanac

Koliko će u tom odnosu odgovornosti za prometne nesreće doći do promjena uvođenjem GPS-a još je upitno. Visoko razvijene industrijske zemlje uvode GPS radi povećanja sigurnosti u vožnji, stručnjaci upozoravaju da GPS ometa vozača u vožnji.

Uloga čovjeka u prometnom nesretnom događaju, koji prema dosadašnjim procjenama iznosi 85%, predočuje se uzrocima koji uvjetuju zakazivanje čovjeka glede sigurnosti u prometu.

uloga covjeka
Slika 2. Uloga čovjeka u prometnom nesretnom događaju

Radna aktivnost i ponašanje svih sudionika u prometu zahtijevaju maksimalnu psihofizičku kondiciju bez obzira na postojanje kolebanja glede doba dana, utjecaja okoliša, umora, zdrastvenih nedostataka I pogrešnih procjena ili kasnog zapažanja znakova opasnosti.

1.4. MEHANIZAM OZLJEĐIVANJA U PROMETU

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAČA I PUTNIKA U VOZILU
Vrsta i jačina ozljede ovise i o vrsti sudara koji se mogu podijeliti na:

Čelni (frontalni sudar)  pri kojem se brzine zbrajaju pa su i ozljede vrlo teške. S obzirom na to da čovjek u vozilu nastavlja kretanje iako se vozilo zaustavilo, vozač i suvozač imaju tendenciju da se sudare s upravljačkim kolom (volanom) ili prednjim vjetrobranskim staklom.

Bočni sudari u kojima se tijelo vozača i putnika u prvi tren usmjeruje prema bočnom udaru, a zatim bude odbačeno u suprotnu stranu. Ako vrata nisu dobro zatvorena i ne koristi se sigurnosni pojas, čovjek može biti izbačen iz automobila i ozlijediti se pri padu.
Udarac u stražnji dio vozila naglo pokreće udareno vozilo prema naprijed, a glava se vozača i putnika usmjeruje prema natrag i nakon deceleracije na rubu naslona pokreće naprijed. Tako nastaju teška oštećenja vratne kralježnice ako nema naslona za glavu ili ako on nije dobro namješten. Može doći do prskanja aorte u predjelu luka.

MEHANIZAM OZLJEDA PJEŠAKA

Pješakom se smatra svaka osoba koja je na cesti izvan motornog vozila i ne obavlja radove na njoj. Pješacima se smatraju i osobe u invalidskim kolicima bez motora , biciklisti koji guraju bicikl i ljudi koji vuku saonice ili dječja kolica.

Mehanizam ozljeđivanja ovisi o mjestu prvog dodira.
Ako je to ispod težišta tijela, pješak dobiva ubrzanje vozila i tim ubrzanjem pada na prednji poklopac i prednje vjetrobransko staklo. Nakon toga bude odbačen na kolnik gdje na njega djeluje sila deceleracije. Pri prvom udaru u vozilo (primarni kontakt) njemu su obično ozlijeđene noge, u drugom udarcu (sekundarni kontakt) glava, a u trećem (tercijalni kontakt), kada pada na zemlju, ozljeda ovisi o dijelu tijela koji udara na podlogu i o značajkama podloge. To je trofazni mehanizam ozljeđivanja pješaka zbog triju vrsta udaraca: noge – glava – ostali dijelovi tijela.

Ako je prvi udarac bio iznad težišta tijela, ozljede će biti u predjelu zdjelice, trbuha ili prsa. Ako pješak padne ispred vozila koje se još kreće, dolazi do gaženja, a ako padne pokraj vozila, obično pada na glavu pa nastaju teške ozljede. To je dvofazni mehanizam ozljeđivanja pješaka: zdjelica, trbuh, prsa – glava
Brzina naleta osobnog automobila na pješaka se može izračunati prema izrazu:

– brzina naleta osobnog automobila na pješaka (km/h)
– duljina odbacivanja pješaka (m)

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAČA MOTOCIKLA

Tijelo vozača i suvozača pri naglom zaustavljanju vozila inercijom zadržava dosegnutu akceleraciju vozila koje je do trenutka sudara bilo u pokretu, te bude odbačeno s motocikla po putanji kosog hica, da bi onda palo na nekoj udaljenosti od zapreke i tu zadobilo odgovarajuće ozljede.
O veličini sile inercije ovisna je duljina odbacivanja i opsežnost ozljeda koje nastaju u trenutku dodira tijela s podlogom i klizanja što zatim slijedi.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Izvarednim događajem u željezničkom prmetu smatra se skup zbivanja pri kojem nastaje najmanje jedna od sljedećih posljedica:
smrtonosna ozljeda
teška tjelesna ozljeda
materijalna šteta
prekid prometa vlakova
ugrožavanje ili otežavanje obavljanja prometa

Izvaredni događaji,  prema težini i mjestu događanja, dijele se na :

1. Nesreće – to su izvanredni događaji koji rezultiraju ovim posljedicama:
– smrt ili teška tjelesna ozljeda
– znatna materijalna šteta ili dulji prekid prometa vlakova

2.Nezgode – to su  izvanredni događaji čije su posljedice:
– materijalna šteta
– prekid prometa

3. Izvanredne događaje na cestovnim prijelazima i općenito željezničkom području – nastaju pri neopreznom i   dedopuštenom kretanju osoba, cestovnih vozila ili krupne stoke na takvim ugroženim područjima.

4. Smetnje – su takvi događaji koji uzrokuju prekid prometa ili ga otežavaju uz manju materijalnu štetu bez većeg ugrožavanja sigurnosti željezničkog prometa.

ZRAČNI PROMET

ZDRAVSTVENO RIZIČNI ČIMBENICI I NJIHOVE POSLJEDICE

Zdravstveno rizični čimbenici su oni koji utječu na narušavanje zdravstvenog stanja organizma.

a) Povećana tjelesna težina
Povećanje koncetracije masnoća u organizmu rezultira nakupljanjem masnoća na stijenkama krvnih žila. Stvaranjem masnih naslaga u žilama dolazi do suženja žila i povećanja tlaka. To pak uzrokuje smetnje u cirkulaciji krvi, slabi opskrba pojedinih dijelova tijela kisikom, što rezultira srčanim problemima, vrtoglavicama, ili bolovima u nogama. Zbog tih se razloga može razviti i kronična bolest krvnih žila – arterioskleroza. Kod arterioskleroze dolazi do stvaranja trombova koji putuju žilama tako da može doći do srčanog ili moždanog udara.

b) Pušenje
Prva cigareta u životu izaziva bljedilo, promjenu tlaka, mučninu, osjećaj slabosti i vrtoglavicu.
Nikotin prvo usporava pa zatim ubrzava rad srca, izaziva suženje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka. 90% svih oboljelih od raka pluća i grla su pušači. Zbog djelovanja duhanskog dima na suženje krvnih žila postoji mogućnost nastajanja «duhanske noge», kada slabi cirkulacija u ekstremitetima, nogama, što izaziva velike bolove prilikom hodanja.

c) Konzumiranje alkohola
Utjecaj alkohola na ljudski organizam ovisi o:
– količini konzumiranog alkohola
– jačini konzumiranog alkola
– količini hrane koja se nalazi u želucu
– tjelesnoj težini
Alkohol utječe na središnji živčani sustav. Pri koncetraciji alkohola u krvi od 0,5 – 0,8 promila čovjek se osječa opušteno, ima subjektivan osjećaj povećane izdržljivosti i sposobnosti. Pri koncetraciji od 1,5 – 2,5 promila čovjek se nalazi u jakoj euforiji, ne podnosi kritiku, ne srami se i spreman je za velike rizike. Pri teškom pijanstvu (koncetracija preko 2,5 promila) osoba ima smetnje u pamćenju, hodu, orijentaciji, gubi moć rasuđivanja, a kadkada može doći i do nesvjestice.
Kronično konzumiranje alkohola izaziva ovisnost o alkoholu, pri kojem nastaju teške psihičke i fizičke posljedice.

Upravljački sustavi na koje utječe čovjek u zračnom prometu:
– pilotiranje zrakoplovom
– upravljenje letovima zrakoplova
– manipuliranje zrakoplovom na zemlji
– transport vozila, robe i kontejnera
– ostale službe u zračnoj luci vezane za promet

POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

Zaštita od elektromagnetskog zračenja dijeli se na:

– tehničku zaštitu
– smanjenje jačine zračenja na izvoru
– povećanje udaljenosti od izvora zračenja na radnom mjestu
– skraćenje rada izvora zračenja
-usmjeravanje izvora zračenja u najmanje opasnom smjeru
– medicinsku zaštitu
– povremeni zdravstveni pregledi osoblja izloženog zračenju
– pravnu zaštitu
– izdavanje propisa o zaštiti na radu s izvorima koji zrače
– utvrđivanje norma o maksimalno dopuštenim vrijednostima zračenja
– utvrđivanje maksimalnog vremena zadržavanja u blizini opasne zone

2. PROMETNI NESRETNI DOGAĐAJI (II)

2.1. ČOVJEK U ERGONOMSKOM SUSTAVU

Faze aktivnog djelovanja ljudskog organizma
Slika 3. Faze aktivnog djelovanja ljudskog organizma

Na dijagramu se razlikuju tri osnovne faze:

1. prva faza ()
To je vrijeme uhodavanja koje obiluje greškama, što se tumači činjenicom da je čovjek prije početka rada bio u uvjetima na koje su utjecali odmor, san, vožnja do radnog mjesta, neiskustvo, nedostatno znanje i sl.

2. druga faza ()
U ovoj fazi se čovjek prilagpđuje uvjetima i vremenu provedbenih i kontrolnih zadaća, pa je učinkovitost najbolja, s najmanjim brojem grešaka

3. treća faza ()
U ovoj fazi pojavljuje se umor, smanjuje se koncetracija i povećava se broj grešaka.

2.2. UZROCI GREŠAKA ŠTO IH ČOVJEK ČINI U PROMETU

Greške u radu čovjeka se mogu podijeliti na četiri osnovne skupine:
– greške nastale kao posljedica psihološkog stanja čovjeka
– greške nastale kao posljedica ograničenosti osjetilnih organa čovjeka
– greške nastale zbog nedostatka antropometrijskih osobina i pokretljivosti čovjeka
– greške nastale zbog štetnog djelovanja onečišćenog okoliša

2.3. VAŽNOST PSIHOLOŠKOG STANJA ČOVJEKA U PROMETU

U uzrokovanju nepažnje glavnu ulogu imaju:
distinkcija
krivo očekivanje
razina budnosti

DISTINKCIJA

Mozak je ograničenog kapaciteta, pa se dio perceptivnog polja, kojega smo u nekom trenutku potpuno svjesni, nalazi u središtu ili fokusu pažnje, dok ostala zbivanja mutno zapažamo ili uopće ne primjećijemo.
Školovanjem, vježbom, i iskustvom čovjek stjeće umijeće da prikladnom razdiobom i brzinom izmjenjivanja usmjeri svoju pozornost na primarne značajke koje su bitne za sigurnost prometa.
Distinkcija je stanje odsutnosti, «isključivanje» od primarne zadaće koju čovjek treba obavljati, izazvano nekim sporednim podražajem.

KRIVO OČEKIVANJE ILI NEOČEKIVANJE

To je pojam pod kojim se podrazumijeva stanje pojačanog uvjerenja da će se u bližoj budućnosti nešto određeno dogoditi. To psihičko stanje može znatno utjecati na ponašanje čovjeka, pa čak, u ekstremnim slučajevima pojačane aktivacije i napetosti, uzrokovati haluciniranje tj. umišljanje da se nešto događa što realno ne postoji.

RAZINA BUDNOSTI

Budnost je kontinuirani niz stanja, koja su s jedne strane, zaključena dubokim snom, a s druge strane – aktivnošću psihofizičkih funkcija u maksimalnom obujmu. Razina budnosti neposredno je vezana za stupanj uzbuđenosti određenih dijelova središnjeg živčanog sustava, osobito tzv. retikularne formacije koja kontrolira i modelira sve ulazne i izlazne impulse za središnji živčani sustav.

2.4. ULOGA LJUDSKIH OSJETILA U SIGURNOSTI PROMETA

Čovjek prihvaća podražaje svojim osjetilnim organima za komunikaciju s vanjskim svijetom. Služi se osjetilima:
– vida
– sluha
– ravnoteže
– opipa
– njuha
– propriocepcije ili kinestezije

OSJETILO VIDA

Osnovna funkcija oka je primanje svjetlosnih signala koji se projektiraju na stražnji zid očne jabučice. Tu se na mrežnici pristigla svjetlosna energija transformira u bioelektričnu energiju i kao živčani impuls prenosi dalje u odgovarajući moždani centar, gdje se stvara slika predmeta.
Vid je sposobnost oka da raspoznaje predmete vanjskog svijeta, odvojeno jedne od drugih, a ona ovisi o vidnoj širini, refrakciji i akomodaciji.

Vidne smetnje utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima jer:

 – vozači koji nose naočale imaju više smetnji nakon dulje vožnje
– noću slabije vide pa se manje odlučuju za noćnu vožnju
– vozači koji nose naočale više sudjeluju u prometnim nesrećama

Vidljivost u cestovnoj vožnji može se podijeliti na vidljivost:
– na otvorenoj cesti izvan naselja
– na križanjima
– tijekom pretjecanja
– tijekom kočenja
– u vodoravnom smjeru
– u uspravnom smjeru

NOĆNI VID

Autokinetičke iluzije se mogu pojaviti pri vožnji noću. One nastaju ako se u tami fiksira pogledom svjetla točka slabog intenziteta i malih izmjera. Tada se ubrzo stječe dojam da se ta svjetla točka kreće. Prividno kretanje može biti kružno, elipsoidno, u obliku spirale, razlomljenih crta ili potpuno iregularno.

Da bi se spriječile autokinetičke iluzije treba:
– izbjegavati dugotrajno fiksiranje izoliranog objekta (ne duže od 10 s)
– povremeno skretati pogled, gledati u daljinu ili pilotsku kabinu
– orijentirati se isključivo s pomoću instrumenta
– pri izradbi zrakoplova treba prihvatiti principe da pozicijska svjetla budu veća, da ih je više i da su različite boje

OSJETILO SLUHA

Osjetilni kompleks osjetila sluha sastoji se od:

– prijamnog dijela u koji spada uška, slušni kanal, srednje i unutarnje uho
– osjetilnih stanica i vlakana koje prenose bioenergetske impulse
– specijaliziranog dijela kore velikog mozga koji razaznaje primljene impulse

Čovječi sluh ima sposobnost da registrira zvučne signale od 20 do 20.000 Hz.

UTJECAJ OKOLIŠA NA RAD SLUŠNOG OSJETILA

Djelovanje zvuka
Pri jakosti od 30 do 65 dB psihičke reakcije organizma su normalne. Vegetativne smetnje se pojavljuju pri jakosti zvuka od 65 do 90 dB. Od 90 do 120 dB zvuk izaziva oštećenje sluha, a ako jakost zvuka premašuje 120 dB, nastaju mehaničke ozljede slušnog organa.

Barotrauma
To je fizičko opterećenje koje narušava i oštećuje strukture u zetvorenim tjelesnim šupljinama ispunjenim zrakom za vrijeme nagle promjene atmosferskog tlaka. Postoje:
– pozitivna barotrauma kad je tlak u zatvorenim šupljinama povišen
– negativna barotrauma kad je tlak u zatvorenim šupljinama snižen

3. UTJECAJ OKOLIŠA NA ZDRAVLJE I SIGURNOST SUDIONIKA U PROMETU

3.1. ONEČIŠĆIVANJE ATMOSFERE

Sniženi tlak kisika
Kako se ulazi u sve više slojeve atmosfere, atmosferski tlak pada, a kisik sve slabije prelazi u krv. Organizam to pokušava kompenzirati bržim i duljim disanjem te ubrzanjem rada srca, i to je učinkovito do nekih 3.000 m visine. Nakon toga se mora povećavati količina kisika u udahnutom zraku ili atmosferski zrak udisati pod sve većim nadtlakom. Na visini većoj od 12.000 m mora se udisati 100%-tni kisik uz povećani tlak.

NEPOTREBNI ČIMBENICI

U ispušnim plinovima motora se emitira 68 raznih kemijskih spojeva. Glede štetnog učinka na čovjeka ističu se ovim redom:
– ugljični monoksid
– ugljikovodici
– dušični iksidi
– olovo i njegovi spojevi
-čađ odnosno neizgorjele krute čestice

Početni znakovi trovanja ugljičnim monoksidom su:
– glavobolja i vrtoglavica
– teško disanje i lupanje srca
– mučnina i povraćanje
– bolovi u trbuhu i umor
– zujanje u ušima i psihičke smetnje sa slabim prosuđivanjem, opijenošću i smušenošću
– gubitak refleksa, ubrzano i površno disanje, grčevi i smrt
Bolesni je u početku blijed, a kasnije postaje crven i umire. Prva pomoć se sastoji u tomu da se omogući dovod čistog zraka ili da se otrovana osoba iznese na čist zrak, da se obavi umjetno disanje ili da joj se daje da udiše koncentrirani kisik.

3.2. UTJECAJ BUKE NA ČOVJEKA I SIGURNOST PROMETA

Definicija buke može biti:
– subjektivna, jer se osjeća kao neugodni, nepoželjni  jaki zvučni podražaj bez obzira na akustične                    kvalitete
– objektivna, s kompleksnim zvučnim podražajima, ponavljanim ili bez ponavljanja, u udređenim                       vremenskim intervalima
– kvantitativna, koja se određuje vremenom , frekvencijom (Hz) i intenzitetom (dB)
– kvalitativna, koja može biti kontinuirana, impulsna ili eksplozivna

3.3. UTJECAJ ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČNJA NA ČOVJEKA I SIGURNOST PROMETA

Učinak EM polja na čovjeka može biti:

a) izravan
Kad visokofrekventni EM valovi naiđu na živo biće, oni gube dio energije. Ovisno o stupnju    propustljivosti i vodljivosti u pojedinim dijelovima tijela pojavljuje se toplinski učinak u obliku zagrijavanja.
b) posredan
Riječ je o posrednoj indukciji u tvorevinama koje djeluju slično antenama, pa nastaje viskofrekventni napon opasan za ljude. To se događa pri doticanju vodova i uređaja s viskofrekventnom strujom, gdje se      uz izravni učinak na čovjeku pojavljuje i posredni zbog šoka pri dodiru.

3.4. UTJECAJ ELEKTRIČNE STRUJE VEĆEG NAPONA ODNOSNO JAKOSTI NA  ČOVJEKA 

Učinak izmjenične struje je opasniji za čovjeka od učinka istosmjerne:

lokalni učinak: opekotine, prijelomi
udaljeni učinak: oštećenje središnjeg živčanog sustava, bubrega i srce
smrt: može nastati ako se unesrećeni drži objema rukama za predmet što se nalazi pod električnim         naponom zbog:
– grča mišića za disanje i ugušenja
– kljenuti centra za disanje u mozgu
– treperenja srca
– opsežnih opekotina
– posljedica šoka zbog straha

3.5. PRVA POMOĆ PRI STRUJNOM UDARU

Osobu koja je doživjela strujni udar najprije treba isključiti iz strujnog kruga. Najbolje je isključiti struju, ukloniti ili presjeći elektrovod. Prije takvog postupka, spasilac se mora izolirati, i to ovisno o jačini struje i visini napona. Ako je struja niskog napona, važno je biti suh i stajati na suhoj podlozi, a ako se ne može poslužiti gumenim rukavicama, elektrovod se odvaja suhim drvetom. Ako je struja jakosti 500-600 V, treba se izolirati od podloge debljim slojem suhih novina ili suhom drvenom daskom.

3.6. KRATKI ANATOMSKI I FUNKCIONALNI PRIKAZ POJEDINIH ORGANA

SRCE I KRVOTOK

Srce i krvotok putem krvi prenese kisik iz pluća u organe tijela. Iz organa krv pritom uzima ugljični dioksid, koji ponovo odvodi u pluća. I drugi za život važni sastojci prenose se krvlju.

Srce
Srce je šuplji mišić koji pri pravilnim kontakcijama istiskuje krv u krvožolni sustav, a za vrijeme opuštanja puni se krvlju. Različite komore – dvije klijetke i dvije pretklijetke, kao i srčani zalisci ostvaruju pumpanje i njegov smjer.

Žile
Sustav žila služi transportiranju krvi unutar tijela. Žile koje odvode krv iz srca su arterije koje svjetlocrvenu i kisikom bogatu krv provode u organe. Venama stiže tamnija, kisikom siromašna krv natrag u srce.

Krv
Krv ispunjava funkciju prijenosa krvnih zrnaca, hormona, vitamina, minerala i vode, a važna je i za reguliranje temperature tijela. Ukupna količina krvi je približno 5 litara. Od toga, 55% je tekuća krvna plazma, a 45% su čvrsti sastojci i crvena krva zrnca – eritrociti koji sadrže hemoglobin koji ima veliku sposobnost vezivanja kisika. Bijela krvna zrnca – leukociti namijenjeni su obrani organizma.

3.7. DIŠNI ORGANI

GRAĐA

Nos
Zrak dolazi do pluća gornjim dišnim putevima: nos, usta, ždrijelo i bronhiji. Nosne šupljine odvojene su nosnom pregradom (septumom). Vanjske stijenke određenu su nosnom školjkom. Otvori vode do nosnih šupljina koje su obložene sluznicom.

Nosne šupljine
U kostima lubanje nalaze se s nosom vezane šupljine (u sitastoj, čelnoj i klinastoj kosti, te gornjoj čeljusti). Trepetljike sluznice istjeruju sluz, bakterije i pršinu prema van.

Ždrijelo i dušnik
Dišni putevi križaju se u ždrijelu s jednjakom. Prilikom gutanja grkljan se podiže i dišni se put zatvara. Prilikom disanja put u grkljan je otvoren, pri govotu zrak koji prolazi potiče glasnice na treperenje.

Pluća
Pluća su parni organ koji se nalazi u prsnom košu, a ošitom je odvojen od trbušnog prostora. Sastoji se od dva krila koja se dijele, desno u tri, a lijevo u dva režnja, a oni se dijeleu sitne režnjiće. Do njih vode bronhiji i sitnije brinhiole.

OŽIVLJAVANJE UNESREĆENE OSOBE SA ZNAKOVIMA KLJENUTI SRCA I PLUĆA

Postupak prepoznavanja ugroženosti vitalnih funkcija svodi se na sljedeće:

Gubitak svijesti ustanovljuje se laganim potresanjem tijela bolesnika i postavljanjem pitanja. Ako ne odgovara, smatra se da je bolesnik u nesvijesti.

Disanje se kontrolira stavljanjem obraza ispod usta i nosa unesrećenog, s tim da mu glava bude maksimalno deflektirana. Uhom i obrazima može se osjetiti i najmanje strujanje zraka. Istodobno treba gledati pomiče li se prsni koš u ritmu spontanog disanja.

Rad srca i protok krvi mogu se najbolje kontrolirati ako se pipaju velike krvne žile kucavice kao što je vratna arterija.

Osigurati prohodnost dišnih putova
Prije izvođenja umjetnog disanja treba osigurati prohodnost dišnih putova. Najčešći uzroci zatvora dišnih putova:
– povlačenje vlastitog jezika u ždrijelo kad je unesrećenik u nesvijesti
– strano tijelo koje zatvara ulaz u grkljan
– začepljenje dušnika udahnutom vodom pri utapanju ili povraćenim sadržajem iz želuca ili krvi iz usta   pri ranjavanju
Da se uklone takve zapreke, postupci su sljedeći:
– odstraniti strano tijelo i očistiti dišne putove
– defleksija glave ili zabacivanje glave unatrag
– primjena trostukog hvata
– podizanje brade i pritisak na čelo
– postavljanje tubusa u usta i ždrijelo

Bočni položaj
1. noga onesviještenog se savija u koljenu, a ispružena šaka, na istoj strani, stavi ispod stražnjice
2. povlaćenjem onesviještenog za odjeću u predjelu kuka i ramena, on se preko stopala i šake prebacuje na bok
3. glava se lagano zabacuje prema natrag, licem prema dolje, a ruka ispod obraza učvršćuje glavu u tom   položaju.

Heimlichov hvat
Heimlichov hvat u osoba pri svijesti izvodi se tako da spasilac prilazi osobi koja se guši, rukama joj obuhvaća struk i u sredini izmežu pupka i vrha prsne kosti snažno i brzo pritisne na trbuh u smjeru ošita.
Heimlichov hvat u onesviještene osobe izvodi se dok ona leži na leđima. Spasilac kleči sa strane ili preko nogu osobe koja se guši i objema rukama pritiskuje naglo i brzo na trbuh, u sredini, između pupka i vrška prsne kosti.

3.8. PRVA POMOĆ PRI UTAPANJU

UMJETNO DISANJE (1)

Da se oslobodi dišni put od zapadnutg jezika, može poslužiti:

a) podizanje brade uz istodobni pritisak na čelo, da se deflektira glava.
b) trostruki hvat se izvodi ako defleksija i podiazanje mandibule nisu dostatno oslobodili dišni put.
Trostruki hvat se izvodi tako da se spasilac nalazi iza glave bolesnika koja je maksimalno zabačena unatrag.      Prstima šake obuhvaća ugao donje čeljusti s obje strane i potiskuje je prema naprijed tako da donji zubi budu ispred gornjih . Istodobno se palčevi stavljaju ispod donje usne i potiskuju bradu dolje, pa usta ostaju otvorena.
c) primjena tubusa za usta i ždrijelo korisna je samo u bolesnika u dubokoj nesvjestici, a inače može izazvati  povraćanje i začepljenje dišnih putova.

UMJETNO DISANJE USTA NA USTA

a) Bolesniku se začepi nos pritiskom kažiprsta i palca. Spasilac udahne duboko, svojim usnama obuhvati usta bolesnika i u njih upuše zrak iz svojih pluća te promatra da li se sada pomiču prsa i trbuh.
b) Odmiče glavu dok bolesnik izdiše zrak. To se ponavlja 10-14 puta u minuti.

HOLGER-NIELSENOVA METODA UMJETNOG DISANJA

Izvodi se na sljedeći način:

a) bolesnik se polegne potrbuške na tvrdu podlogu a ruke mu se svinu u laktovima. Na prekrižene šake postavi se glava
b) spasilac klekne jednim koljenom ispred glave bolesnika i šakom obuhvati donji dio nadlaktice, blizu lakta
c) udisaj se izvodi podizanjem ruku i njihovim povlačenjem k sebi
d) izdisaj nastaje puštanjem nadlaktica, a zatim pritiskom dlanovima na leđa bolesnika tako da se i težina tijela spasioca prenosi pritom na prsni koš bolesnika kako bi se istisnuo zrak iz pluća.

OŽIVLJAVANJE KOD KLJENUTI SRCA

Bolesnika se postavlja leđima na tvrdu podlogu, najbolje na pod ili krevet s daskom ispod madraca. Pritisak se izvodi u donjem dijelu prsne kosti.
Mjesto i položaj dlanova pri vanjskoj masaži srca: dlan jedne ruke polaže se dva poprečna prsta iznad donjeg kraja prsne kosti, a dlan druge ruke se stavi na hrbat prve šake s tim da prsti trebaju biti odignuti s prsnog koša.

4. UZLJEDE U PROMETU

S obzirom na kompleksnost prometnih zbivanja, ozljede u prometu mogu se podijeliti na:
– mehaničke
– toplinske
– kemijske
– psihogene

4.1. MEHANIČKE OZLJEDE

To su ozljede koje nastaju djelovanjem oštre ili tupe sile odnosno predmeta. One se dalje mogu podijeliti na:

otvorene ozljede ili rane
zatvorene ozljede ili nagnječenja

OTVORENE OZLJEDE

O otvorenim ozljedama ili ranama se govori onda kad postoji manjak pokrovne kože ili sluznice. Najčešće su te ozljede opasnije od zatvorenih jer postoji mogućnost da se inficiraju ako već nisu inficirane tijekom ozljeđivanja.

Ako rana krvari krvarenje može biti:
– arterijalno
– venozno
– kapilarno

ARTERIJALNO KRVARENJE

Arterijalno krvarenje je ono koje nastaje ako je ozljeđena žila kucavica. Prepoznaje se po tomu što je krv iz rane crvene boje i izlazi u mlazu sinkrono s radom srca. Opsežnost krvarenja ovisi o veličini ozljede i veličini krvne žile te o tlaku u krvožilnom sustavu.

VENOZNO KRVARENJE

Ova vrsta krvarenja nastaje nakon ozljede vena, manjeg je intenziteta jer je tlak u venama nizak, a krv koja istječe je tamne boje jer nije oksigenirana.

KAPILARNO KRVARENJE

Ovakvo krvarenje naziva se i parenhimatozno, jer nastaje nakon ozljede mišića, pa krv ne istječe u mlazu niti navire iz rane kao pri jačem venoznom krvarenju negi rosi ranu pa je opasnost iskrvarenja, ako se ne radi o nekoj krvnoj bolesti, mala.

PRUŽANJE PRVE POMOĆI PRI KRVARENJU

Vanjsko ili površno krvarenje može se zaustaviti:
– zavojem pod pritiskom (kompresivni zavoj)
– pritiskom na krvnu žilu prstom ili šakom
– stavljanjem poveske ili vrpce
– instrumentalno
– tamponadom

Svako lakše krvarenje može se zaustaviti stavljanjem gaze i zavoja i podizanjem ozlijeđenog dijela tijela u zrak tako da se smanji pritisak krvi u njemu.

ZATVORENE RANE

Pri zatvorenim ozljedama koža i sluznica su očuvane, ali su ozlijeđene dublje smještena tkiva ili organi. Tada se govori o nagnječenju ili kontuziji. Ako je ozljeda površinska, očituje se u obliku modrice, zbog manjeg ili većeg izljeva krvi, pa o tomu ovisi i opseg i veličina pratećeg otoka. Takve ozljede nisu opasne ako su površinske i dostatno je staviti hladni oblog i dati sredstvo za ublažavanje bola. Ozljede tkiva i organa smještenih dublje mogu biti vrlo opasne i izravno ugrožavati život ozlijeđenog.

Potres mozga je najčešća zatvorena ozljeda koja se doživljava u prometnim nesrećama. Unesrećeni gubi svijest, a kad se osvijesti, ne sjeća se što se s njim dogodilo neposredno prije nesreće. Pri pružanju prve pomoći onesviještenog treba poleći na bok i kontrolirati njegovo stanje.

PRIJELOMI KOSTIJU I OZLJEDE ZGLOBOVA

Ustanoviti prijelom, uganuće ili iščašenje ili posumnjati u to može se po sljedećim znakovima:
bol na mjestu ozljede
otok i deformacija
nemogućnost pomicanja ozlijeđenog tijela
ako je prijelom otvoren, kost prodite kroz kožu

4.2. TOPLINSKE OZLJEDE U PROMETU

Toplinske ozljede nastaju djelovanjem topline ili hladnoće na čovjekovo tijelo. Dijelimo ih na:
opekline
– toplinski udar
– ozebline
– smrzavanje

OPEKLINE

Opekline mogu nastati djelovanjem zraka, vode i pare viske tempereture, ali i dodirom elekrtične struje i izlaganjem sunčevim zrakama. Težina opekline procjenjuje se prema:
– dubini
– zahvaćenoj površini kože
– dijelu tijela koje je opečeno

Opekline se stupnjuju prema dubini:
* Prvi stupanj, kad je zahvaćena samo pokožica tj. površinski sloj kože. Pojavljuje se crvenilo, osjeća se bol na dodir i koža je nešto vlažna i otečena.
* Drugi stupanj, kad se na opečenom dijelu pojave mjehuri ispunjeni krvnom plazmom, a oko njih je koža crvena i bolna
* Treći stupanj, kad je opečena cijela debljina kože, ali i dublje postavljena tkiva – mišići, tetive, živci i krvne žile.
* Četvrti stupanj, kad je nastala karbonizacija, tj. pougljenjivanje opečenog dijela tijela

Po težini se opekline mogu podijeliti u tri skupine:
* Lagane opekline su one pri kojima je, u drugom stupnju, oštećeno manje od 10% površine ili u trećem stupnju manje od 2% površine. Opekline prvog stupnja pripadaju u ovu skupinu bez obzira na površinu.
* Srednje teške opekline su one drugog stupnja koje zahvaćaju 10-20% kože ili one trećeg stupnja ako je opečeno manje od 10% kože.
* Teške opekline su one drugog stupnja koje zahvaćaju više od 25% površine i one trećeg stupnja ako je opečeno više od 10% površine. Tu pripadaju i sve opekline očiju, dišnih putova kao i one nastale u dodiru s električnom strujom.

Električne opekline nastaju zbog vrlo viskoh temperetura koje dosežu i do 5000 C pa prodiru duboko u tijelo. Električni udar, pogotovu izmjenične struje, osim opekline može izazvati prestanak disanja i treperenje srca, ali i jedno i drugo.

TOPLINSKI UDAR I SUNČANICA

Toplinski udar nastaje pri fizičkom radu i lošim vremenskim uvjetima, kad je zrak vlažan, bez vjetra, s niskim barometarskim tlakom, pa se čovjek ne znoji, zbog nakupljanja topline u tijelu. Najprije se pojavljuje umor, glavobolja, žeđ, ubrzano bilo i disanje, porast tjelesne temperature, mučnina, nemir, nesnalaženje u prostoru i vremenu, a potom i gubitak svijesti.

OZEBLINE

Kako tjelesna temperatura opada, tako se pojavljuju i znakovi smrzavanja:

36 C – zbunjenost i drhtanje cijelog tijela
34 C – dezorijentacija i gubitak pamćenja
32 C – srce usporeno i nepravilno radi
30 C – mišići se grče i sužavaju se zjenice u očima
28 C – mišići postaju opušteni
26 C – prividna smrt

PSIHOGENE PROMJENE

Prometne traume kod aktivnih i pasivnih sudionika u prometu mogu prouzročiti tzv. posttraumaski stres. To je sklop psihogenih reakcija koje se pojavljuju prvenstveno neposredno nakon preživljene ili viđene prometne nesreće. One su to jače izražene što je osoba psihički labilnija. Očituje se u nekontroliranom ponašanju koje može pokazivati znakove psihogenog šoka s padom krvnog tlaka i nesvjesticom, ali i agresivno ponašanje.

5. NENORMALNA STANJA I BOLESTI ŠTO UGROŽAVAJU SIGURNOST PROMETA

5.1. NENORMALNA STANJA LJUDSKOG PONAŠANJA

ALKOHOLIZAM

Alkohol može izazvati sljedeća stanja:

mamurluk, s koncentracijom alkohola u krvi manjom od 0,5 promila
pripito stanje, s koncentracijom alkohola u krvi od 0,5 – 2,5 promila
teško pijano stanje, s koncentracijom alkohola u krvi od 2,5 – 3,5
alkoholna koma, s koncentracijom alkohola u krvi od 3,5 – 5 promila
alkoholna smrt, s koncentracijom alkohola u krvi više od 5 promila.

NARKOMANIJA

Narkomanija je sklonost opojnim drogama i narkoticima i ovisnost o njima. Opojne droge ili paragrafici su tvari koje izazivaju promjene u središnjem živčanom sustavu u obliku pomućenja svijesti s prividom nerealnih doživljaja.

5.2. BOLESTI KOJE UGROŽAVAJU SIGURNOST PROMETA

ŠEĆERNA BOLEST

Hiperglikemija ili povišena vrijednost glukoze u krvnoj plazmi (> 140 mg/dl) i u odraslih i u djece ako su natašte, dok su normalne vrijednosti u odraslih ispod 115 mg/dl, a u djece ispod 130 mg/dl:

osoba mnogo mokri, mnogo pije, gubi na težini iako ponekad normalno, a ponekad i previše jede, zadah po acetonu
dijabetička ketoacidoza (pojava zakiseljenja tkiva) koja može završiti komatoznim stanjem ako se ne liječi

Liječenje se sastoji u davanju tekućine da se stabilizira krvotok te odgovarajuće količine insulina.

Hipoglikemija ili smanjena količina glukoze u krvnoj plazmi natašte u odraslog je muškarca manje od 50 mg/dl, u odrasle žene manje od 45 mg/dl, a u djece manje od 401 mg/dl.

bolesnik se znoji, nervozan je drhti, osjeća slabost, glad, konfuzan je, ima vidne smetnje, sniženu temperaturu, postaje duševno tup i završava u komi

U pružanju prve pomoći bitno je prepoznati uzrok smetnjama i onda dati bolesniku da uzima šećer na usta ili u obliku infuzije.

5.3. KARANTENSKE I DRUGE INFEKTIVNE BOLESTI

AMEBIJAZA

Amebijaza je parazitna infekcija debelog crijeva čovjeka. Uzročnik je jednostanični parazit (ameba). Bolest se može manifestirati u tri oblika:

a) Amebna dizerterija
To je akutni oblik bolesti. Glavni znakovi su krvavo-sluzave proljevaste stolice, crijevni grčevi, bol u trbuhu i općaslabost organizma.

b) Kronična crijevna amebijaza

c) Sindrom osjetljivog debelog crijeva

d) Nakon preboljene crijevne amebijaze bolesnik često još neko vrijeme pati od trbušnih grčeva, nadutosti i neredovitih stolica.

DENGE-GROZNICA

Denge-groznica je akutna virusna infekcija koja se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom kožnim osipom te bolnim mišićima i zglobovima. Uzročnici bolesti su arbovirusi.

KOLERA

Kolera je akutna crijevna infekcija. U blažim slučajevima teško se razlikuje od sindroma putničkih proljeva. Bolest se manifestira vodenastim proljevastim stolicama, povraćanjem, mišićnim grčevima te gubitkom tekućine. Kod težih oblika bolesti bolesnik postaje apatičan, gubi svijest, a ako mu se ne pomogne, ulazi u komu i umire. Smrtnost iznosi oko 4%. Bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae.

KUGA

Kuga je teška bakterijaska infekcija. Bolest se može manifestirati u tri oblika:

 a) Bubonska kuga

Danas je najčešći oblik kuge. Ugrizom zaražene štakorske buhe bakterije ulaze u limfni čvor u području ugriza.

b) Plućna kuga

Teški je oblik kuge. Bakterija se razmnožava u plućima bolesnika.

c) Septička kuga

Taj oblik bolesti je komplikacija bubonske ili plućne kuge. Bakterija ulazi u krvotok i širi se dalje krvlju po cijelom organizmu.

Liječenje kuge se provodi antibioticima.

MALARIJA

Malarija je parazitna infekcija koja se manifestira malaričnim napadima – visokom temperaturom, zimicom s drhtavicom i profuznim znojenjem. Napad traje nekoliko sati, a bolesnik se potom osjeća bolje. Ponovni napadi pojavljuju se za dva ili tri dana.
Liječenje malarije se provodi antimalaričnim lijekovima.

OTROVANJE HRANOM

Glavni znakovi otrovanja hranom su crijevni grčevi, bol u trbuhu, mučnina, povraćanje i proljevi. Često je vrlo teško razlikovati je li bolesnik otrovan hranom ili boluje od putničkih proljeva. Otrovanje hranom uzrokuju bakterije svojim otrovima koje stvaraju u zagađenoj hrani. Već mala količina bakterijskih otrova može uzrokovati vrlo tešku kliničku sliku.
Prva pomoć sastoji se u uvođenju simptomatskih lijekova te u nadoknadi tekućine. Otrovane osobe treba odvesti u najbližu medicinsku ustanovu.

SIDA

SIDA naziv je za manifestnu infekciju HIV-virusom. Virus napada T-limfocite i time slabi obrambene snage organizma. Glavni znakovi bolesti su gubitak tjelesne težine, povišena temperatura, povećani limfni čvorovi i proljevi. Daljnjim slabljenjem imunosti bolesnika razvijaju se oportunističke infekcije.

SINDROM PUTNIČKIH PROLJEVA

U velikog broja putnika za vrijeme putovanja i boravka u tropskim zemljama razviju se gastrointestinalni poremećaji (mučnine, povraćanje, crijevni grčevi) praćeni obično proljevima. Najčešće je bolest kratkotrajna (1 – 7 dana) i nije opasna za život bolesnika. Putničke proljeve mogu uzrokovati mnoge vrste bakterija i virusa.

TIFOIDNA I PARATIFOIDNA GROZNICA

Tifoidna groznica je teška bakterijska infekcija. U početku se bolest manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bubitkom teka, bolovima u trbuhu, proljevom te jakim umorom. U drugom tjednu bolesti pojavljuje se osip po koži tijela, a jetra i slezena hipertrofiraju.
Liječenje se provodi antibioticima.

TRIHINELOZA

Trihineloza je parazitna infekcija crijeva i mišićnog tkiva čovjeka, a uzročnik je sićišan valjkasti crv. Infekcija s malim brojem parazita obično ne uzrokuje nikakve znakove bolesti, a ona s većim brojem parazita može se manifestirati mučninom, povraćanjem i proljevastim stolicama 2 – 3 dana nakon infekcije.
Nekoliko tjedana kasnije može doći do povišenja tjelesne temperature, otoka očnih kapaka i jakih bolova u mišićima.

VELIKE BOGINJE

Bolest započinje simptomima sličnim gripi, a postupno se razvija osip po koži lica i tijela. Kasnije se stvaraju gnojni mjehurići koji zarastaju krastama, iza kojih ostaju duboki ožiljci. U težim slučajevima može doći do oštećenja bubrega, upale pluća, sljepoće i dr. Smrtnost je viša od 40%, a uzročnik je virus boginja.

VIRUSNI HEPATITISI

Hepatitis je najčešće virusna infekcija jetre. U akutnoj fazi, glavni znakovi bolesti su mučnina, povraćanje, gubitak teka i žutilo kože. Bolest može uzrokovati pet različitih virusa: virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Najučestalije su infekcije virusima hepatitisa A, B i C. Virus hepatitisa A uglavnom stvara blagu kliničku sliku, a težu manifestaciju bolesti, s čestim komplikacijama virusi hepatitisa B i C.
Virus hepatitisa A prenosi se nečistim rukama, kontaminiranom hranom i vodom za piće.
Virusi hepatitisa B i C nalaze se u krvi, slini, i drugim tjelesnim tekućinama inficirane osobe.
Virus hepatitisa E prenosi se kontaminiranom hranom i vodom za piće

ŽARDIOZA

Žardioza je parazitarna infekcija tankog crijeva čovjeka. Bolesnik se tuži na mučninu, bolove u gornjem dijelu trbuha te proljevaste stolice.
Ciste parazita prenose se nečistim rukama i kontaminiranom hranom i vodom za piće.

ŽUTA GROZNICA

Žuta groznica je akutna infekcija koja započinje naglo, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, mučninom i krvarenjem iz nosa. U težim slučajevima može doći do oštećenja jetre i bubrega. Zbog poremećenog rada jetre pojavljuje se žutilo kože.
Virus prenose komarci.