NAČIN RADA BUBANJ I DISK KOČNICA

Kočnica radi trenjem između onog dijela vozila koje miruje i kočnog bubnja ili diska, koji se okreće zajedno s kotačem. To trenje daje kočnu snagu potrebnu za smanjenje brzine vozila. Kočnice pretvaraju kinetičku energiju vozila u toplinu, koju zrak odvodi u okolicu.

Desetljećima su automobili imali bubanj kočnice na kojima trenje izazivaju kočne čeljusti, koje se otvaraju i kočnom oblogom pritisnu uz kočni bubanj. Bubanj kočnice s unutrašnjim čeljustima upotrebljavaju se i danas, ali pretežno na stražnjim kotačima, dok su na prednjim kotačima većinom disk kočnice.

bubanj i disk kočnice Tlak papučice djeluje istodobno i jednakom snagom na sve četiri kočnice, a ručna kočnica po pravilu djeluje samo na jedan par (prednji ili stražnji) kotača i to je prije svega kočnica za parkiranje.

Važno je da kočnice osiguraju jednakomjerno kočenje. Zato su kočni bubnjevi građeni tako da u običnim uvjetima vožnje voda i nečistoća ne mogu u njih prodrijeti. Vlaga ili led između bubnjeva i čeljusti, bi znatno smanjili djelotvornost kočnica. Ako na primjer u toku vožnje po poplavljenoj cesti bubnjeve nakvasi voda, kočnice mogu opasno otkazati.

Jako zagrijavanje kočnica može također smanjiti njihovu djelotvornost ili oštetiti kočne obloge, pogotovo nakon dugotrajnog kočenja; npr. na dugim nizbrdicama može naglo povremeno popustiti snaga kočenja (tu pojavu nazivamo »fading«). Disk kočnice su manje sklone pregrijavanju nego bubanj kočnice. Kočni disk je izvan kotača i u zračnom toku i stoga brže predaje toplinu. Upravo zato suvremeni automobili imaju disk kočnice bar na prednjim kotačima.

Rad disk kočnice može se usporediti s radom jednostavne kočnice na biciklu, gdje se pri kočenju gibljiva kliješta gumenim kočnim oblogama taru uz naplatak.

Bubanj i disk kočnica

I disk kočnica automobila ima dvije klizne pločice, ali one ne djeluju neposredno na kotač nego na kovinski kolut koji se okreće zajedno s kotačem. Pri kočenju, kočne pločice pritisnu na kolut ravnomjerno s obiju strana.
Međutim, bubanj kočnica ima jednu prednost ispred disk kočnice: može se tako napraviti da se pri kočenju auto­matski pojača učinak kočenja, a da se pri tome ne mora primijeniti velika snaga na papučici. Kod disk kočnica to ne može. Zato u svim većim automobilima disk kočnice imaju dodatni servoojačivač snage kočenja

PUT KOČENJA KADA JE DJELOTVORNOST KOČNICA 60 I 80 POSTOTNA

Vrijeme, koje prođe od trenutka kad vozač zapazi zapreku, do potpunog zaustavljanja automobila, ovisi o vozačevu reakcijskom vremenu i o trajanju i djelotvornosti kočenja.
Prije nego što vozač reagira, vozilo bez usporenja prijeđe reakcijski put. Reakcijsko vrijeme je oko 0,8-1,2 sekunde.

put zaustavljanja
Put zaustavljanja

Kako se zbrajaju reakcijski put i put kočenja, pokazuje grafički prikaz. Prikazani su putovi kočenja kad su kočnice djelotvorne za 80 posto, što znači kad su kočnice dobre i kad im je djelotvornost 60 posto, dakle, kad su slabije.

Kad su kočnice dobro podešene, učinak bi na suhoj, dovoljno hrapavoj cesti trebao biti otprilike 70 – postotni. Važne su i gume, koje moraju osigurati da kotači dobro prijanjaju uz cestu. Na glatkom kolniku, odnosno kad su gume izlizane, put kočenja je znatno dulji nego na našem grafičkom prikazu. Ako kotači prilikom kočenja blokiraju (zaustave se, a automobil klizi naprijed), put kočenja je dulji nego kad je na raspolaganju potpuna snaga kočenja.

PRIJENOS TEŽINE

Da bi kočenje bilo što je moguće bolje, sila kočenja mora biti podijeljena na prednju i stražnju osovinu, u skladu s njihovim opterećenjem, zato što se pri kočenju uslijed inercije mase vozila dio težine prenosi naprijed i prednja osovina je opterećenija od stražnje.
Što je veći učinak kočenja, to više se težine prenosi naprijed. Posljedica je da pri kočenju slabo opterećeni kotači rado blokiraju, a to često opasno zanosi stražnji dio vozila. Ako najprije blokiraju prednji kotači, vozilo zaista održi smjer, ali njime je teško upravljati upravljačem. Zbog blokiranja stražnjih kotača, koje uzrokuje zanošenje vozila, treba pogotovo na skliskoj cesti kočiti oprezno i umjereno pritišćući papučicu kočnice.
Budući da prijenos težine pri kočenju nije uvijek jednak, prednje i stražnje kočnice su odmjerene tako da odgovaraju prosječnim zahtjevima.

U posljednje vrijeme ima sve više automobila s posebnim regulatorom snage kočenja u kočničkom sistemu, da bi se u skladu s opterećenjem stražnje osovine podesila jačina kočenja stražnjih kočnica. Kad je stražnja osovina manje opterećena, poseban ventil smanjuje učinak stražnjih kočnica i sprečava blokiranje kotača

FADING

Dugotrajno kočenje ili prečesto jače kočenje u kratkom vremenu mogu izazvati takozvani fading. Iznimna toplina pregrijanih obloga kočnica utječe na njihovu sposobnost trenja i to opasno smanjuje djelotvornost kočnica. Kad se kočnice ohlade, opet rade normalno.
Ako su kočnice nejednakomjerno podešene, može nastati fading samo na jednoj kočnici; automobil se zanosi.

GUME I KOČENJE

I najbolje kočnice ne mogu učiniti ništa ako gume ne prenesu njihovu sposobnost kočenja na cestu.
Na mokroj ili zaleđenoj cesti, na pijesku, mokrom lišću, tračnicama, uljnim mrljama itd., kotači znatno slabije prianjaju uz cestu. Ako se jače koči, kotači brzo blokiraju i vozilo se zanosi. Djelotvornost kočenja je veća kod kotača koji se okreću, nego ako kotači blokiraju.