KIELSKI KANAL

Budući daje prirodna veza između dviju njemačkih obala moguća jedino zaobilaznim putem kroz danske tjesnace , koji su u uvijek bili pod kontrolom drugih zemalja, u Njemačkoj se već davno pojavila ideja o izgradnji umijetnog plovnog puta između Sjevernog i Baltičkog mora. Prvi pkušaj učinjen je u 14. st. izgradnjom Stecknitz kanala, između Elbinog pritoka Delvenau, uzvodno od Hamburga i Stecknitza , pritoka rijeke Trave , koja tiječe kroz Lubeek. U 16. st izgrađen je Alster kanal, koji je povezao Elbin pritok Alster (utječe u Eibu u Hamburg i Lubeek) i rijeku Trave. Time su bile izravno povezane dvije velike luke – Hamburg i Lubeek.. Međutim , kao i u slučaju prvog kanala, značenje novog kanala nije bilo veliko , zbog vrlo ograničene propusne moći. Mnogo važniji bio je Eider kanal (Hotstein kanal), šta ga je izgadila Danska 1784. između rijeke Eider kraj Rendsburga i KieJskog zaljeva. Kanal je bio dug 45 km , širok 30 m i dubok u prvo vrijeme 3 m, a kasnije 5 m. Na kanalu je bilo 6 prijevodnica, a njime su se mogli koristiti brodovi dugi do 40 m. To je bio prvi, i u to vrijeme moderan, morski kanal na svijetu.

Povezivanje dviju obala imalo je za ujedinjenu Njemačku vitalno ekonomsko , ali još više geostrategijsko značenje. Zbog toga je potkraj 19. stoljeća (1887-1895 ) izgrađen novi morski kanal , Kielski kanal (Kaiser Wilhelm Kanal). Kielski kanal je bio isključivo njemački nacionalni pothvat, što ga je izvela njemačka vojska ponajprije za potrebe ratne flote. Dužina kanala je 98 km , a u vrijeme izgradnje bio je širok 70 m i dubok 9 m. Povezao je estuarij Elbe (nova luka Brunsbuttel) i Kielski zaljev (Holtenau – predgrađe Kiela). Na mjestu gdje se kanal sastaje s rijekom Eider nalazi se unutrašnja luka Rendsburg. Kielski kanal je uoči Prvoga svjetskog rata rekonstruiran (1909-1914g.), kako bi se omogućio prolaz velikim ratnim brodovima. Širina kanala povećana je za 100 m , a dubina za 11 m. Kielski kanal izgrađen je na razini mora , ali zbog visokih plimnih amplituda na zapadnom ulazu »na oba kraja izgrađena je i po jedna dvostruka prijevodnica, što omogućava brodovima istodobno uplovljavanje u kanal i isplovljavanje iz kanala. Nakon Prvog svjetskog rata Kielski kanal (Nord-Ostsee-Kanal) je internacionaliziran, pa od tog vremena počinje njegova međunarodna prometna važnost. Nakon Drugog svjetskog rata promet tim kanalom je više nego udvostručen, pa se Kielski kanal po količini prometa uvrstio u red najznačajnijih morskih kanala u svijetu.

Kielski kanal

Promet Kielskim kanalom pokazuje stanovite oscilacije, a tijekom posljednja tri desetljeća kreće se između 50 i 65 milijuna tona. Za plovidbu tim kanalom obvezno je peljarenje uz plaćanje određene pristojbe. Plovidba se odvija tijekom cijele godine , osim u razdoblju kada je Kielski kanal dva do tri tjedna zaleđen. Kielski kanal ima regionalno (europsko) značenje ponajprije jer skraćuje plovidbu za nekoliko stotina kilometara.

MITTELAND KANAL

Najveći kanal u Njemačkoj je Mitteland kanal, dugačak 357 km, koji u smjeru istok – zapad prolazi sjevernonjemačkom nizinom, a povezuje kanal Rajna – Ems s tokom Elbe. Na zapadu se Mitteland kanal priključuje na kanal Dortmund – Ems i kanal Rajna – Hente, koji ga vežu s Rajnom, dok ga na istoku Brandenburški kanal spajaju s Odrom. Gradnja kanala započela je 1905. i dovršena je 1938. Za ondašnju Njemačku imao je veliku važnost, ne samo gospodarsku nego i strategijsku. Nakon Dragog svjetskog rata podijelom njemačke države važnost kanala znatno je smanjena, a ponovnim ujedinjenjem Njemačke vraća mu se nekadašnja uloga.Kanal je dubok 2,5 m i njime mogu ploviti brodovi nosivosti 1000t Ima 13 prijevodnica i dvije brodske prijevodnice. Preko rijeke Weser kanal prelazi vijaduktom, koji je širok 32 m. Kanal dobiva vodu uglavnom od Weser. Odvojci Mitteland kanala su kanali do Osnabrucka (14 km), Lindeita – Harno veta (11 km ), Hildesheima (15 km ) i Braunschweiga ( 18 ). Na kanalu se razvilo nekoliko važnih luka: Minden, Hannover, Braunschweiga i Magdeburg.

KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

Kanal Rajna-Majna-Dunav je najveći i najznačajniji do danas izgrađeni objekt na dunavskom plovnom putu.
Ideja o kanalu koji je trebao spojiti Dunav s Rajnom, i preko nje se Sjevernim morem stara je stoljećima. Još je francuski car Karlo Veliki potkraj 8. stoljeća pokušao povezati Rajnu s Dunavom, a tim projektom zanosio se i Napoleon. Bavarski kralj Ludwig polovinom 19. stoljeća uspio je izgraditi kanal dug 172 km koji je spajao Keltieim na Dunavu s Banibergom na Majni. Ali taj kanal nazvan Ludwigovim kanalom zbog velikih tehničkih nedostataka i ograničenih plovnih mogućnosti ubrzo je napušten.

Nakon Drugog svjetskog rata prišlo se izgradnji novog plovnog kanalskog sustava Rajna-Majna-Dunav ( Europski kanal ), od Mainza na Rajni do Kelheima na Dunavu , dugog 760 km, za brodove do 2500 t. Kanaliziranje Majne do Bamberga (385 km sa 7 brodskih prijevodnica ) dovršena je 1972., kao i radovi na dunavskoj dionici Regensburg-Kelheim (2 brane s hidroelektranama i brodskim prijevodnicama). Radovi na preostaloj dionici Numberg-KelJieim ( dug 99 km , širok 50 m i dubokog 4-4,25 m ), gdje je pomoću prijevodnica svladana visina od 406 m ( od Nurnberga uspon 94,5 m , a zatim pad do Kelheima za 68 m) gdje je izgrađeno 9 prijevodnica, dovršeni su 1992. Tako na cijeloj dužini Europskog kanala ima ukupno 52 prijevodnice.

Dovršenjem Europskog kanala ostvaren je 3500 km dugi vodeni put preko europskog kontinenta, koji je povezao Sjeverno i Crno more, odnosno deset zemalja zapadne , srednje i jugoistočne Europe. Kanal je na površini širok 55 m i dubok 4 m. Može propustiti brodove do 2500t nosivosti ( dužina do 185 m, širina 11,4 m , gaz 2,7 m). Za razliku od plovnog puta Rajnom i Dunavom , gdje je plovidba uređena međunarodnim konvencijama, Europski kanal je pod njemačkim suverenitetom i kontrolom pristupa i korištenja.

Kanal Rajna-Majna-Dunav

Promet kanalom Rajna-Majna-Dunav od njegovog otvaranja do danas je u stalnom porastu. U 1995. godini iznosio je 3,9 milijona tona, od čega je 60 % išlo smjerom zapad-istok, a 40 % smjerom istok-zapad. U 1996. godini unatoč 47-dnevnog prekida zbog leda , promet je dostigao 4,6 milijona tona. U 1997. godini popeo na 5,7 milijona tona. Procijenjuje se da će u sljedećem razdoblju promet kanalom rasti po stopi od 15 % godišnje, te da će dostići obujam od 12 – 15 milijuna tona godišnje.