5. Lučke pristojbe

Članak 132.

(1) Obavljanje javne službe financira se iz sredstava lučkih pristojbi.
(2) Negativna razlika između prihoda ostvarenih od lučkih pristojbi i troškova obavljanja javne službe nadoknađuju se u državnom proračunu za luke od državnog značaja odnosno u županijskom proračunu te proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za luke županijskog značaja.
(3) Lučka uprava dužna je voditi odvojenu evidenciju prihoda ostvarenih od lučkih pristojbi za svaku pojedinu luku na području svoje nadležnosti.

Članak 133.

(1) Vrste lučkih pristojbi su:
1. pristojba za upotrebu obale ili pontona,
2. ležarina,
3. pristojba za vez,
4. naknada za korištenje luke,
5. naknada za korištenje pristaništa.
(2) Pristojbu za uporabu obale ili pontona plaća plovilo koje koristi luku u svrhu ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika.
(3) Ležarinu plaća plovilo koje koristi luku u bilo koju drugu svrhu različitu od one iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Pristojbu za vez plaća plovilo koje koristi pristanište.
(5) Naknadu za korištenje luke plaća lučki korisnik koji koristi luku na temelju Odobrenja.
(6) Naknadu za korištenje pristaništa plaća lučki korisnik koji koristi pristanište na temelju Odobrenja.

Članak 134.

Strana i domaća plovila, strani i domaći lučki operateri i korisnici luke, izjednačeni su u pogledu obveze plaćanja i visine lučkih pristojbi.

Članak 135.

Iznimno od članka 133. ovoga Zakona, obveze plaćanja lučkih pristojbi oslobođeni su:
– hrvatska javna i vojna plovila,
– špediteri i lučki agenti oslobođeni su naknade iz članka 133. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona.

Članak 136.

Lučke pristojbe donosi i javno objavljuje lučka uprava uz prethodnu suglasnost ministra, na temelju kriterija za određivanje visine lučkih pristojbi koje propisuje ministar.

6. Lučke uprave

Članak 137.

(1) Poslove upravljanja lukama i pristaništima obavljaju lučke uprave kao javne ustanove, i to:
1. »Javna ustanova Lučka uprava Vukovar«, sa sjedištem u Vukovaru – za područje mjesne nadležnosti Lučke kapetanije Vukovar,
2. »Javna ustanova Lučka uprava Osijek«, sa sjedištem u Osijeku – za područje mjesne nadležnosti Lučke kapetanije Osijek,
3. »Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod« sa sjedištem u Slavonskom Brodu – za područje mjesne nadležnosti Lučke kapetanije Slavonski Brod,
4. »Javna ustanova Lučka uprava Sisak«, sa sjedištem u Sisku – za područje mjesne nadležnosti Lučke kapetanije Sisak.
(2) Osnivačka prava nad lučkim upravama ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Ministarstvo.
(3) Ako lučka uprava u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, sredstva dobiti moraju se koristiti za razvoj vlastite djelatnosti.
(4) Imovinu lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača te prihodi iz članka 140. ovoga Zakona.
(5) Lučkom upravom upravlja Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je ravnatelj.
(6) Sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i drugo u svezi rada lučke uprave uredit će se Uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(7) Na sve što nije regulirano ovim Zakonom ili Uredbom iz stavka 6. ovoga članka primjenjuje se Zakon o ustanovama.

Članak 138.

Djelatnosti lučke uprave su:
1. organizacija i nadzor pristajanja i manevriranja plovila u luci,
2. kontrola lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta,
3. održavanje zajedničkih lučkih građevina na lučkom području,
4. održavanje reda u luci, visokog stupnja sigurnosti i zaštite okoliša u luci,
5. izgradnja i modernizacija lučkih građevina u ime Republike Hrvatske,
6. upravljanje nekretninama na lučkom području na kojima lučka uprava ima pravo građenja,
7. upravljanje slobodnom zonom na lučkom području koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno propisima koji uređuju slobodne zone,
8. obavljanje stručnih poslova u svezi s davanjem Odobrenja,
9. nadzor nad radom lučkih operatera i korisnika luke koji obavljaju lučke djelatnosti, u skladu s preuzetim obvezama,
10. marketing i promocija luke na transportnom tržištu,
11. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,
12. izrada prijedloga planskih dokumenata za razvitak lučkog sustava na unutarnjim vodama,
13. tehnička pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave na području razvoja luka i pristaništa,
14. drugi poslovi određeni zakonom.

Članak 139.

(1) Lučka uprava može u cilju obavljanja djelatnosti iz članka 138. točke 12. ovoga Zakona osnivati trgovačka društva u svom vlasništvu uz prethodnu suglasnost ministra.
(2) Ne može se pozvati na opći interes ukoliko na području nadležnosti lučke uprave postoji barem jedan lučki operater koji obavlja istovrsnu lučku djelatnost onoj za koju se namjerava osnovati trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka ili ako bi osnivanje takvog društva predstavljalo bilo kakav oblik narušavanja tržišnog natjecanja.
(3) Udjele u trgovačkim društvima, osnovanim prema stavku 1. ovoga članka, lučka uprava dužna je staviti na prodaju u roku od 3 godine od osnivanja trgovačkog društva i to najmanje 49% temeljnog kapitala.

Članak 140.

(1) Djelatnost lučke uprave financira se iz njezinih prihoda koje čine:
1. lučke pristojbe,
2. sredstva iz državnog proračuna i županijskog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. ostali prihodi.
(2) Sredstvima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka financira se građenje i modernizacija lučkih građevina sukladno planu iz članka 103. te sukladno programu iz članka 128. ovoga Zakona, ovisno o razvrstaju pojedine luke.

7. Lučke djelatnosti

Članak 141.

(1) Lučke djelatnosti obuhvaćaju lučke usluge i ostale gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na lučkom području.
(2) Lučke usluge prema ovom Zakonu jesu:
1. nautičke usluge:
a) privez i odvez plovila,
b) boksaža,
c) prihvat i opsluživanje plovila na sidrištu,
d) opskrba plovila, posade i putnika,
2. transportne usluge:
a) ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i slaganje tereta,
b) skladištenje, deponiranje i transportne operacije ovisno o vrsti tereta,
c) priprema i objedinjavanje tereta za transport,
3. usluge prihvata i otpreme putnika,
4. špediterske usluge i lučka agentura.
(3) Ostale gospodarske djelatnosti uključuju, distribuciju i logistiku tereta, doradu i oplemenjivanje robe, te industrijske djelatnosti uključujući proizvodnju koje omogućavaju potpunije gospodarsko iskorištenje lučkih kapaciteta.

Članak 142.

Pored djelatnosti iz članka 141. ovoga Zakona u lukama se mogu obavljati i druge djelatnosti koje se uobičajeno obavljaju uz lučke usluge.

Članak 143.

(1) Na lučkom području lučki korisnici smiju obavljati lučke djelatnosti na temelju Odobrenja.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka upravni je akt koji donosi lučka uprava, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(3) Protiv odluke lučke uprave iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 144.

(1) Odobrenjem se određuju zahtjevi u pogledu obveze obavljanja lučke djelatnosti, zahtjevi u pogledu sigurnosti, redovitosti, kontinuiteta i kvalitete usluge, obveza poštivanja lučkih tarifa, obveza plaćanja lučke pristojbe, rok na koji se daje Odobrenje te drugi uvjeti pod kojima se obavlja lučka djelatnost.
(2) Rok na koji se daje Odobrenje određuje se na osnovu sljedećih kriterija kada:
1. lučki korisnik ne namjerava poduzimati značajnije investicije u luci, maksimalni rok je 5 godina,
2. lučki korisnik namjerava poduzeti značajne investicije u opremu i uređaje za obavljanje lučke usluge, maksimalni rok je 10 godina,
3. lučki korisnik namjerava poduzeti značajne investicije u trajnu imovinu, infrastrukturne ili suprastrukturne objekte i uređaje koji mu služe za obavljanje lučke usluge, maksimalni rok je 25 godina.
(3) Rok na koji se daje Odobrenje za obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti određuje se ovisno o visini investicije i utvrđuje se na temelju studije o gospodarskoj opravdanosti projekta.
(4) Na temelju Odobrenja lučka uprava potpisuje ugovor s lučkim korisnikom.

Članak 145.

(1) Odobrenje se može dodijeliti osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. registrirana je za obavljanje gospodarske djelatnosti,
2. raspolaže odgovarajućim tehničkim stručnim i organizacijskim sposobnostima,
3. uredno izvršava financijske obveze prema Republici Hrvatskoj,
4. nije pokrenut stečajni postupak ili likvidacija.
(2) Odobrenje za obavljanje lučke djelatnosti u privatnoj luci može se dodijeliti ako je podnositelj zahtjeva uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka dostavio dokaz da ima riješene imovinskopravne odnose na lučkom području.

Članak 146.

(1) Odobrenje se daje na zahtjev osim u slučaju iz članka 149. ovoga Zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za izdavanje Odobrenja dužan je uz zahtjev priložiti:
1. specifikaciju vrste i opsega obavljanja djelatnosti,
2. dokaz da raspolaže odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima za obavljanje lučke djelatnosti za koju traži Odobrenje,
3. dokaz da je registriran za gospodarsku djelatnost,
4. dokaze o urednom izvršavanju financijskih obveza prema Republici Hrvatskoj.

Članak 147.

Broj lučkih korisnika koji obavljaju lučke djelatnosti na lučkom području može se ograničiti za nautičke usluge i uslugu prihvata i otpreme putnika, a za transportne usluge te za ostale gospodarske djelatnosti kada je takvo ograničenje vezano uz raspoloživost prostora unutar lučkog područja.

Članak 148.

Lučke usluge obavljaju se na temelju ugovora između lučkog operatera i korisnika, međutim lučki operater smije obavljati prekrcaj za osobne potrebe uz obvezu da postupa u skladu s odredbama članka 118. ovoga Zakona.

Članak 149.

(1) U slučaju kada se u lukama od državnog i/ili županijskog značaja Odobrenjem daje isključivo pravo korištenja prostora, postupak se provodi na temelju javnog prikupljanja ponuda.
(2) Odluku o javnom prikupljanju ponuda donosi lučka uprava nakon što je prethodno na osnovi prikupljenih pisama namjere ili na drugi način utvrdila gospodarski interes potencijalnih lučkih korisnika.
(3) Odluka o javnom prikupljanju ponuda sadrži:
1. određenje prostora na kojem se daje isključivo pravo korištenja,
2. vrstu lučke djelatnosti koju je dopušteno obavljati na tom prostoru,
3. visinu naknade za korištenje luke,
4. maksimalni rok na koji se daje Odobrenje,
5. rok trajanja javnog prikupljanja ponuda,
6. podatke o javnom otvaranju ponuda,
7. kriterije za odabir,
8. druge potrebne podatke kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dobivanje Odobrenja.
(4) Podnositelj ponude pored dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta iz članka 145. ovoga Zakona mora dostaviti sljedeću dokumentaciju:
1. Plan i program rada za razdoblje za koje se daje Odobrenje,
2. Studiju gospodarske opravdanosti za investiciju koju namjerava pokrenuti s posebnim osvrtom na učinak koji investicija ima na atraktivnost luke, povećanje prometa i lučke prihode.
(5) Odluka o javnom prikupljanju ponuda javno se objavljuje.

Članak 150.

(1) Odobrenje u privatnim lukama daje se na temelju zahtjeva osobe koja je vlasnik ili ima upravljačka prava nad lučkom infrastrukturom.
(2) Podnositelj zahtjeva pored dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta iz članka 145. ovoga Zakona mora udovoljiti zahtjevima iz članka 149. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 151.

Kada je isključivo pravo obavljanja lučke djelatnosti u luci od državnog ili županijskog značaja vezan uz korištenje javnoga vodnog dobra ili vodnog dobra, lučka uprava je dužna prije izdavanja Odobrenja ishoditi pravo građenja ili prava korištenja na javnom vodnom dobru sukladno propisima o vodama, odnosno ishoditi pravo građenja ili pravo korištenja na vodnom dobru od privatnih vlasnika.

Članak 152.

(1) Lučka uprava može ukinuti Odobrenje u sljedećim slučajevima:
1. lučki operater ne pridržava se tarifa,
2. lučki korisnik ne pridržava se odredbi o redu u luci,
3. lučki korisnik ne provodi plan i program rada,
4. lučki korisnik obavlja lučku djelatnost za koju nije dobio Odobrenje,
5. lučki korisnik nije započeo s obavljanjem lučke djelatnosti u roku određenom Odobrenjem.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka Lučka uprava će prije ukidanja Odobrenja upozoriti lučkog korisnika te ga pozvati da se u roku od osam dana izjasni o razlozima nepoštivanja odredbi Odobrenja.

Članak 153.

Lučka uprava je obvezna ukinuti Odobrenje u sljedećim slučajevima:
1. lučki operater primjenjuje diskriminacijske mjere prema korisnicima,
2. lučki korisnik je prestao obavljati djelatnost za koju je dobio Odobrenje,
3. lučki korisnik ne plaća ili neuredno plaća lučku pristojbu.

Članak 154.

(1) Lučki operateri obavljaju lučku uslugu uz naknadu čiji se maksimalan iznos utvrđuje u okviru lučkih tarifa za pojedine vrste tereta i pojedine vrste usluga.
(2) Lučke tarife potvrđuje i javno objavljuje lučka uprava koja je dužna kontinuirano pratiti njihovo poštivanje.

Članak 155.

(1) Lučki korisnici obvezni su voditi odvojene obračune za svaku lučku djelatnost za koju im je dano Odobrenje te računovodstveno razdvojiti prihode od lučkih djelatnosti od ostalih prihoda.
(2) Lučka uprava dužna je najmanje jednom godišnje provjeravati izvršavanje plana i godišnjeg programa rada lučkih korisnika kojima je izdano Odobrenje te o tome podnijeti izvješće Ministarstvu.
(3) Lučki korisnik dužan je omogućiti lučkoj upravi provjeravanje izvršavanja plana i programa rada.

Članak 156.

(1) Lučka uprava dužna je voditi upisnik lučkih korisnika kojima je izdano Odobrenje.
(2) Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

8. Pristaništa

Članak 157.

Pristaništa služe za obavljanje manjeg broja lučkih usluga bilo da se koriste za javne potrebe ili za osobne potrebe korisnika pristaništa te imaju specifičnu namjenu.

Članak 158.

Ukoliko ovim Zakonom nije drugačije propisano, na pristaništa se odgovarajuće primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na luke.

Članak 159.

(1) S obzirom na specifičnu namjenu pristaništa mogu biti:
1. za potrebe tijela državne uprave – osnivaju se u cilju prihvata vojnih, policijskih i javnih plovila,
2. industrijsko-trgovačka – osnivaju se u cilju obavljanja industrijsko-trgovačkih i srodnih djelatnosti,
3. putnička – osnivaju se u cilju ukrcaja, iskrcaja i kraćeg boravka putnika,
4. postaje za opskrbu plovila – osnivaju se u cilju opskrbe plovila, naročito opskrbe gorivom i mazivom,
5. tovarišta – osnivaju se za privremeno obavljanje lučkih operacija,
6. brodogradilišna – osnivaju se u cilju obavljanja djelatnosti brodogradnje ili održavanja plovila,
7. sportska – osnivaju se u cilju priveza plovila za potrebe sportskog kluba ili sportskog društva koje koristi pristanište,
8. turistička – osnivaju se u cilju priveza plovila unutar nacionalnog parka ili parka prirode,
9. komunalna – osnivaju se u cilju priveza čamaca i drugih plovila za sport i razonodu,
10. zimovnici – osnivaju se u cilju ostvarivanja uvjeta za sigurno zimovanje plovila.
(2) Uvjeti za otvaranje, tijela nadležna za određivanje lučkog područja, tijela nadležna za upravljanje pristaništem i drugo vezano za otvaranje i rad pristaništa iz stavka 1. ovoga članka, uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

9. Red u luci

Članak 160.

(1) Luke i pristaništa moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe.
(2) Akvatorij luke ne smije suziti širinu plovnog puta ispod propisanih mjerila.
(3) Upravitelj luke obvezan je održavati luku, odnosno pristanište, na način da osigura siguran privez plovila.

Članak 161.

(1) U luci je zabranjena svaka djelatnost koja ugrožava sigurnost ljudi ili plovila, onečišćuje okoliš kao i svaka druga aktivnost koja je u suprotnosti s propisanim odredbama o redu u luci.
(2) Upravitelj luke dužan je donijeti pravilnik o redu u luci prije donošenja akta o otvaranju luke.
(3) Pravilnik o redu u luci potvrđuje lučka kapetanija.
(4) Pravilnik o redu u luci javno se objavljuje.

Članak 162.

(1) Uvjeti korištenja luke otvorene za međunarodni promet i cijene lučkih usluga za strana i domaća plovila su izjednačena.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na zimovnike koji se nalaze na vodnim putovima iz članka 105. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 163.

(1) Plovilo je obvezno prilikom dolaska u luku, odnosno odlaska iz luke, podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska, odnosno prijavu odlaska, izvadak iz popisa posade i popis putnika.
(2) Plovilo koje dolazi iz domaće luke ne podnosi u drugoj domaćoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.
(3) Plovilu koje dolazi iz inozemstva zabranjeno je stupiti u vezu s drugim plovilima ili osobama na obali prije nego što obavi graničnu kontrolu i ishodi odobrenje nadležne lučke kapetanije za slobodan promet s obalom.

Članak 164.

(1) Strano nuklearno plovilo koje namjerava uploviti u luku obvezno je zatražiti odobrenje za uplovljavanje i pravodobno dostaviti ovjerovljeni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi prosudbe mogućnosti uzrokovanja nuklearne štete.
(2) Ministarstvo daje plovilu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za dolazak u luku ako utvrdi da od tog plovila ne prijeti opasnost uzrokovanja nuklearne štete i ako to plovilo, na zahtjev Ministarstva, pribavi jamstvo do visine moguće nuklearne štete.
(3) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog plovila koje je dobilo odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteni organizator prijevoza, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti plovila te preglede radi utvrđivanja prijeti li od tog plovila opasnost od uzrokovanja nuklearne štete. Lučka kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka plovila u luci.

Članak 165.

(1) Plovilo odgovara za štetu koju nanese lučkim građevinama ili okolišu u luci.
(2) Plovilo ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u dijelu u kojem je šteta uzrokovana krivnjom upravitelja luke, odnosno lučkog korisnika ili je uzrokovana stanjem lučkih građevina.
(3) Pod odgovornošću plovila prema stavku 1. ovoga članka podrazumijeva se odgovornost brodara ili vlasnika plovila.

Članak 166.

(1) Upravitelj luke dužan je, uz prethodnu suglasnost lučke kapetanije i drugih nadležnih tijela, odrediti područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima.
(2) Upravitelj luke ovlašten je ograničiti količinski ili po vrstama rukovanje opasnim tvarima u luci, sukladno opremi i prostornim mogućnostima luke.

Članak 167.

Upravitelj luke dužan je od ovlaštene osobe pribaviti:
1. svjedodžbu o maksimalnom dozvoljenom opterećenju uređaja za privez,
2. svjedodžbu o najvećem dopuštenom opterećenju operativne obale.

Članak 168.

(1) Zabranjeno je obavljanje lučkih djelatnosti izvan lučkog područja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je obavljati iskrcaj, prekrcaj ili sličnu radnju izvan lučkog područja, u svrhu spašavanja ili razloga sigurnosti plovidbe.

10. Upravni nadzor

Članak 169.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom Agencije i lučkih uprava u obavljanju njihovih javnih ovlasti obavlja Ministarstvo.

Glava IV.
RIJEČNI INFORMACIJSKI SERVISI

Članak 170.

Riječni informacijski servisi (u daljnjem tekstu: RIS) obvezno se uspostavljaju na međunarodnim vodnim putovima te u lukama od državnog značaja.

Članak 171.

(1) RIS objedinjuje usluge kojima se osiguravaju nautičke informacije, podaci o prometu i transportu, statističke informacije, informacije za potrebe carinske i policijske službe, informacije o nezgodama te lučke i druge pristojbe.
(2) RIS mora biti efikasan, proširiv i međusobno usklađen tako da omogućava povezivanje s informatičkim sustavima drugih načina transporta, komercijalnim djelatnostima i upravljačkim sustavima u transportu.

Članak 172.

(1) Za upravljanje RIS-om osniva se Nacionalna RIS središnjica (engl. »National RIS Centre«) u okviru Ministarstva.
(2) Operativno upravljanje prometom obavlja se putem regionalnih centara za upravljanje prometom koji se ustrojavaju u okviru lučkih kapetanija.
(3) Nacionalnom RIS središnjicom upravlja Nacionalni RIS koordinator.

Članak 173.

Upravljanje RIS-om podrazumijeva:
1. osiguravanje relevantnih podataka koji se odnose na plovidbu i planiranje putovanja korisnicima RIS-a u pristupačnom elektroničkom obliku,
2. osiguravanje dostupnosti ENC-a iz članka 110. ovoga Zakona svim korisnicima RIS-a,
3. omogućavanje nadležnim tijelima primitak zahtijevanih podataka putem elektroničkih izvješća s plovila (ERI). Informacije koje se odnose na prekogranični transport dostavljaju se nadležnim tijelima susjedne zemlje prije dolaska plovila na granični prijelaz, a sukladno odgovarajućim međunarodnim sporazumima,
4. osiguravanje da su priopćenja brodarstvu, podaci o vodostaju (ili najvećem dopuštenom gazu) i izvješća o ledu dostupni u obliku poruka koje su standardizirane, kodirane i dostupne za preuzimanje. Standardizirane poruke moraju sadržavati najmanje informacije koje se odnose na sigurnost plovidbe pri čemu priopćenja brodarstvu moraju biti dostupna u elektroničkom obliku,
5. nadziranje funkcionalnosti sustava i pojedinih servisa,
6. administriranje bazom podataka.

Članak 174.

(1) Oprema, uređaji i softver koji se koriste za RIS usluge moraju imati tipsko odobrenje prije početka korištenja, u slučajevima kada je i kako je propisano tehničkim specifikacijama.
(2) Način organizacije RIS službe, tehničke specifikacije za opremu i usluge, način i nadležnost izdavanja tipskog odobrenja te sve ostalo u svezi upravljanja i administriranja RIS-a uredit će se posebnim propisom ministra.
(3) Tipska odobrenja iz stavka 1. ovoga članka koja su izdana od strane ovlaštenih tijela zemalja članica Europske unije priznaju se kao da su izdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 175.

Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka i posebnih kategorija osobnih podataka kao što su podaci o zdravlju posade i putnika, a koji su potrebni za rad RIS-a podliježu zaštiti u skladu s posebnim propisima.

Članak 176.

RIS poruke i zapisi moraju se zaštititi od neovlaštene uporabe i zlouporabe koja uključuje neovlašteni pristup, izmjenu ili gubitak.

Dio peti
PRIJEVOZ I UGOVARANJE PRIJEVOZA

Članak 177.

Prijevoz putnika i stvari unutarnjim vodnim putovima obavlja se kao komercijalni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe.

Članak 178.

(1) Komercijalni prijevoz unutarnjim vodnim putovima smije obavljati brodar na temelju odobrenja Ministarstva za obavljanje komercijalnog prijevoza.
(2) Brodar iz stavka 1. ovoga članka mora dokazati profesionalnu sposobnost za obavljanje djelatnosti prijevoznika stvari unutarnjim vodnim putovima, koja se dokazuje posebnom ispravom.
(3) Ukoliko je isprava iz stavka 2. ovoga Zakona izdana prema propisu zemlje članice Europske unije priznaje se kao da je izdana u Republici Hrvatskoj.
(4) Posebne uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 179.

(1) Prijevoz vodnim putovima između dvije domaće luke mogu obavljati domaći prijevoznici.
(2) Prijevoz vodnim putovima između dvije domaće luke mogu obavljati prijevoznici zemalja članica Europske unije koji ispunjavaju uvjete iz članka 81. ovoga Zakona.
(3) Ostali prijevoznici mogu obavljati prijevoz između dvije domaće luke samo na temelju odobrenja Ministarstva.

Članak 180.

(1) U domaćem i međunarodnom prijevozu primjenjuje se načelo slobode ugovaranja prijevoza i definiranja prijevozničkih cijena.
(2) U slučaju ozbiljnog poremećaja tržišta ministar će posebnim aktom propisati mjere za ispravljanje poremećaja na transportnom tržištu uključujući i osnivanje posebnog fonda unutarnje plovidbe.
(3) Ministarstvo će u slučaju nastanka okolnosti iz stavka 2. ovoga članka prethodno obavijestiti Europsku komisiju te dostaviti informacije koje su potrebne za ocjenu ekonomske situacije u sektoru, a osobito:
– pokazatelje prosječnih troškova i cijena za različite vrste transporta,
– stopu iskorištenja kapaciteta plovila,
– prognozu potražnje.
(4) Informacije iz stavka 3. ovoga članka mogu se koristiti jedino u statističke svrhe.
(5) Mjere iz stavka 2. ovoga članka moraju biti privremenog karaktera i mogu trajati samo dok traje ozbiljan poremećaj tržišta.

Članak 181.

Na ugovore u domaćem prijevozu odgovarajuće se primjenjuju odredbe Budimpeštanske konvencije o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima (CMNI).

Dio šesti
PLOVIDBENE NESREĆE

Glava I.
SUDAR PLOVILA

Članak 182.

Odredbe ove Glave Zakona primjenjuju se na svako plovilo bez obzira na njegovu namjenu te hidroavion na vodi.

Članak 183.

Odredbe ove Glave Zakona primjenjuju se na odgovornost za štetu koju:
1. su plovilo, osobe na plovilu ili stvari pretrpjeli zbog sudara plovila,
2. jedno plovilo prouzroči drugom plovilu zbog obavljanja manevra ili propuštanja obavljanja manevra ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između plovila nije došlo,
3. prouzroči usidreno ili vezano plovilo, odnosno koja se nanese usidrenom ili vezanom plovilu,
4. prouzroče jedan drugom plovila koja plove u sastavu.

Članak 184.

(1) Ako je šteta prouzročena krivnjom dva ili više plovila, svako plovilo odgovara za štetu razmjerno svojoj krivnji.
(2) Ako se opseg krivnje iz stavka 1. ovoga članka ne može ustanoviti, njihova se odgovornost za štetu dijeli na jednake dijelove.

Članak 185.

(1) Za štete u slučajevima navedenim u članku 183. i 184. ovoga Zakona odgovara plovilo, odnosno plovila za koja se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena.
(2) Pod odgovornošću plovila razumijeva se odgovornost vlasnika plovila i brodara.

Članak 186.

Šteta prouzročena sudarom plovila uključuje i izmaklu korist bez obzira na stupanj krivnje.

Članak 187.

(1) Ako je sudarom plovila prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno plovila čijom je krivnjom došlo do sudara.
(2) Plovilo koje je u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka platilo na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji, ima pravo zahtijevati od drugog plovila povrat više plaćenog dijela naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.
(3) Plovilo koje, iz razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog plovila ili drugih plovila iznos na koji ima pravo prema stavku 2. ovoga članka, može naplatu tog iznosa zahtijevati od ostalih plovila čijom je krivnjom šteta nastala, razmjerno krivnji svakog od tih plovila.

Članak 188.

Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom, ili ako se ne može utvrditi uzrok sudara plovila, štetu snosi oštećenik.

Članak 189.

(1) Zapovjednik plovila dužan je plovilu s kojim se sudarilo plovilo kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopćiti ime luke upisa plovila, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi.
(2) Vlasnik plovila i brodar ne odgovaraju za štetu koja nastane ako zapovjednik plovila ne izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 190.

(1) Tražbina naknade štete prouzročena sudarom plovila zastarijeva protekom dvije godine od dana sudara.
(2) Pravo podnošenja zahtjeva iz članka 187. ovoga Zakona zastarijeva za jednu godinu.
(3) Stranke mogu, nakon što je nastala tražbina, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od roka navedenog u stavku 1. i 2. ovoga članka.
(4) Zastara iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana:
– pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje odgovornost odnosno solidarna odgovornost,
– uplate naknade za štetu, ako nije pokrenut sudski postupak,
– saznanja vjerovnika za platežnu nesposobnost svog dužnika.
(5) Zastarni rok u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ne može biti dulji od dvije godine od dana uplate, odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude kad se radi o zahtjevu za raspodjelu dijelu duga platežno nesposobnog dužnika.

Članak 191.

Odredbama ove Glave Zakona ne mijenjaju se odnosi utvrđeni odredbama ovoga Zakona o ograničenju odgovornosti brodara niti prava i obveze utvrđene ugovorom o iskorištavanju plovila ili kakvoga drugog ugovora.

Članak 192.

Odredbe ove Glave Zakona, osim članka 189. stavka 1. ovoga Zakona, primjenjuju se i na vojna plovila.

Glava II.
VAĐENJE POTONULIH STVARI

Članak 193.

Ova Glava Zakona primjenjuje se na vađenje ili uništavanje (u daljnjem tekstu: vađenje) plovila, zrakoplova, njihovih dijelova i tereta i drugih stvari potonulih ili nasukanih u unutarnjim vodama i lukama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: potonule stvari), ako se ne radi o njihovom spašavanju.

Članak 194.

(1) Potonulu stvar može vaditi osoba koja je vlasnik stvari, osim u slučaju iz članka 195. stavka 2. i 3. i članka 196. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Potonula stvar može se vaditi na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.
(3) U zahtjevu za davanje odobrenja za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o vlasništvu te vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njezinu vađenju.
(4) U odobrenju za vađenje potonule stvari lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka određuje nautičko-tehničke uvjete i rok izvođenja radova.
(5) Odobrenje za vađenje potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija može dati samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(6) Odobrenje za vađenje stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju obilježja kulturnog dobra daje lučka kapetanija uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture.
(7) O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju potonule stvari, vlasnik je dužan, bez odgađanja obavijestiti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje.

Članak 195.

(1) Ako potonula stvar leži na takvu mjestu da predstavlja ili može predstavljati opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava vodnog dobra ili onečišćuje ili može onečistiti okoliš, mjesno nadležna lučka kapetanija rješenjem će narediti vlasniku da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar.
(2) Ako vlasnik ne postupi prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija će na trošak i rizik vlasnika, donijeti rješenje kojim će narediti Agenciji vađenje potonule stvari.
(3) Ako potonula stvar predstavlja izravnu opasnost ili smetnju za plovidbu, kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupiti prema stavku 2. ovoga članka.
(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja, a podnosi se Ministarstvu u roku od 15 dana od dana njegova primitka.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se naređuje vađenje potonule stvari koja je u vlasništvu strane osobe dostavlja se Ministarstvu vanjskih poslova.

Članak 196.

(1) Ako potonula stvar predstavlja izravnu opasnost ili smetnju za plovidbu, a nadležnoj lučkoj kapetaniji je vlasnik nepoznat ili kad je vlasnik poznat, ali se utvrdi da on ne namjerava vaditi potonulu stvar, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje, vađenje potonule stvari povjerit će se Agenciji.
(2) Smatra se da vlasnik ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari, odnosno da je prekinuo ili napustio vađenje ako u roku od 15 dana od dana kad je stvar potonula ne dostavi izjavu da namjerava vaditi potonulu stvar ili ako u roku od 15 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje, odnosno ako ne nastavi radove na vađenju potonule stvari koje je prekinuo ili napustio bez opravdana razloga.

Članak 197.

(1) Troškove vađenja potonule stvari snosi vlasnik.
(2) U slučaju da je vlasnik potonule stvari nepoznat, sredstva za vađenje potonule stvari i troškovi njezinog daljnjeg čuvanja osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Ako vlasnik postane poznat, dužan je nadoknaditi sredstva iz stavka 2. ovoga članka uplatom u korist državnog proračuna.

Članak 198.

(1) Vlasnik koji ne izvadi potonulu stvar u roku od dvije godina od dana kad je potonula, gubi pravo vlasništva, a potonula stvar postaje vlasništvo Republike Hrvatske.
(2) Ako se ne može utvrditi kad je stvar potonula, predmnijeva se da su plovilo, zrakoplov ili njihovi dijelovi, teret i druge stvari koje su se na njima nalazile potonuli sutradan, nakon primitka posljednje vijesti o plovilu ili zrakoplovu, a ostali predmeti onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo.

Članak 199.

(1) Izvođač radova koji obavlja vađenje potonule stvari na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije prema članku 195. i 196. ovoga Zakona ili na temelju ugovora sklopljenog s vlasnikom potonule stvari, ako tim ugovorom nije ugovoreno drukčije, odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.
(2) Za štetu prouzročenu vađenjem potonulih stvari osim slučajeva navedenih u stavku 1. ovoga članka izvođač radova odgovara ako ne dokaže da je šteta nastala krivnjom vlasnika ili osobe za koju on odgovara.

Članak 200.

(1) Izvođač radova ima pravo na naknadu za vađenje potonule stvari, osim ako je vađenje poduzeo protiv izričite zabrane ovlaštene osobe.
(2) Ako stranke drukčije ne ugovore, naknada za vađenje potonule stvari ne može biti veća od vrijednosti izvađene stvari.
(3) Ako troškovi vađenja potonule stvari obavljenog na temelju rješenja iz članka 195. stavka 2. i 3. ili članka 196. stavka 1. ovoga Zakona te stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju obilježja kulturnog dobra, budu veći od vrijednosti potonule stvari, razlika će se podmiriti iz državnog proračuna.

Članak 201.

Izvođač radova, ako nije drukčije ugovoreno, ima pravo zaloga izvađene potonule stvari radi osiguranja naknade za vađenje i čuvanje stvari te može izvađene stvari zadržati dok mu ovlaštena osoba ne podmiri te tražbine osim za stvari za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra.

Članak 202.

Tražbine za isplatu naknade za vađenje potonule stvari zastarijevaju protekom tri godine od dana kad je obavljeno vađenje potonule stvari.

Dio sedmi
LUČKE KAPETANIJE I NADZOR

Glava I.
LUČKE KAPETANIJE

Članak 203.

(1) Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva koje nemaju svojstvo pravne osobe.
(2) Lučke kapetanije obavljaju poslove nadzora sigurnosti plovidbe, spašavanja ljudskih života i imovine na unutarnjim vodama, provode istrage plovidbenih nesreća, inspekcijske poslove, poslove utvrđivanja sposobnosti čamaca za plovidbu, poslove utvrđivanja stručne osposobljenosti članova posade za stjecanje zvanja u unutarnjoj plovidbi, tehničke i druge stručne poslove sigurnosti plovidbe koji su im ovim Zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost.
(3) Lučke kapetanije obavljaju i upravne poslove iz svoje nadležnosti a naročito upisivanje i brisanje plovila te s tim u vezi vode propisane službene evidencije, poslove izdavanja propisanih isprava i knjiga, osobnih isprava članova posade, rješavaju u prekršajnim postupcima te obavljaju i druge upravne poslove koji su im ovim Zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost.

Članak 204.

Poslove iz članka 203. ovoga Zakona obavljaju sljedeće lučke kapetanije:
1) »Lučka kapetanija Vukovar«, sa sjedištem u Vukovaru, na vodnom putu rijeke Dunav od granice Republike Mađarske rkm 1433. do granice s Republikom Srbijom – rkm 1295,5 i područje unutarnjih voda Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) te područja općina Draž, Erdut iz Osječko-baranjske županije,
2) »Lučka kapetanija Osijek«, sa sjedištem u Osijeku, za vodni put rijeke Drave i područja unutarnjih voda Osječko-baranjske županije (osim područja općina Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije,
3) »Lučka kapetanija Slavonski Brod«, sa sjedištem u Slavonskom Brodu, za vodni put rijeke Save od rkm 207. (Račinovci) do rkm 469. (ušće Velikog Struga) i područje unutarnjih voda Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije, te područje gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije,
4) »Lučka kapetanija Sisak«, sa sjedištem u Sisku, za vodni put rijeke Save od rkm 469. (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i rijeke Kupe, područje unutarnjih voda Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, područja općina Plitvičkih Jezera iz Ličko-senjske županije te područja Nacionalnog parka Krka iz Šibensko-kninske županije, kao i za sva ostala nespomenuta područja unutarnjih voda.

Članak 205.

(1) Lučke kapetanije mogu imati ispostave izvan svog sjedišta.
(2) Ispostava lučke kapetanije osniva se za udaljenija područja s težim uvjetima plovidbe ili u mjestima od većega prometnog, turističkog ili gospodarskog značaja.
(3) Odluku o osnivanju i ukidanju ispostave lučke kapetanije donosi ministar.
(4) Radom ispostave upravlja kapetan ispostave.

Članak 206.

Ispostave obavljaju dio poslova iz nadležnosti lučke kapetanije koji su joj dodijeljeni u nadležnost odlukom iz članka 205. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 207.

Za obavljanje poslova iz članka 203. stavka 2. i 3. ovoga Zakona lučke kapetanije koriste plovila i vozila.

Članak 208.

(1) Radom lučke kapetanije i njezinih ispostava upravlja lučki kapetan.
(2) Svi službenici lučkih kapetanija i ispostava moraju ispunjavati propisane stručne uvjete i za vrijeme obavljanja službe moraju nositi propisanu službenu odoru i propisane oznake.
(3) Propis o uvjetima koje moraju ispunjavati osobe iz stavka 2. ovoga članka, službenoj odori, oznakama i obilježjima službenih vozila i plovila donosi Ministar.

Glava II.
INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 209.

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa iz područja sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i zaštite voda od onečišćenja sa plovila donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučkih kapetanija u okviru posebnog ovlaštenja koje daje ministar.
(3) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora, stručnu spremu, posebne ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe, kao i obrazac iskaznice i značke inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.
(4) Inspektor sigurnosti plovidbe za vrijeme obavljanja službe mora nositi propisanu odoru, značku i iskaznicu.

Članak 210.

(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem ovoga Zakona obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:
1. plovilima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu,
2. lukama, pristaništima, sidrištima i zimovnicima,
3. tehničkim održavanjem vodnog puta i objekata sigurnosti plovidbe,
4. gradnjom na vodnom putu u pogledu utjecaja na sigurnost plovidbe,
5. prijevozom putnika i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,
6. zaštitom od onečišćenja s plovila.
(2) Stavak 1. točka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na vojna pristaništa.

Članak 211.

U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću plovila za plovidbu prema članku 210. stavku 1. ovoga Zakona provjerava se:
– ima li plovilo važeće isprave i knjige,
– jesu li na plovilu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora plovila nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da plovilo u takvom stanju nije sposobno ploviti bez opasnosti za osobe, stvari na njemu i okoliš,
– udovoljava li plovilo uvjetima iz članka 17. ovoga Zakona.

Članak 212.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 211. ovoga Zakona utvrde nedostaci plovila u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
(2) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da predstavljaju očitu opasnost za sigurnost plovila, osoba i tereta na njemu te okoliša, zabranit će se plovilu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor može odobriti plovidbu do prve luke ili mjesta gdje će biti pregledan ili popravljen ako je to opravdano zbog okončanja transportnih operacija.
(4) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka 2. ovoga članka, inspektor će plovilu zabraniti plovidbu, odnosno uporabu.
(5) Inspektor je dužan o slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu u roku od sedam dana.

Članak 213.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da plovilo boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije, naredit će vlasniku da u određenom roku ishodi odobrenje za boravak u raspremi.

Članak 214.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 210. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona utvrdi da je stanje luka, pristaništa, sidrišta i zimovnika takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe, ljudi, stvari ili okoliša, naredit će upravitelju luke, odnosno Agencije da u cilju otklanjanja utvrđenih nedostataka u određenom roku poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.
(2) Ako mjere i radovi iz stavka 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će pristajanje, sidrenje, uporabu obale, odnosno ograničiti ili zabraniti plovidbu u lučkom akvatoriju.

Članak 215.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 210. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona utvrdi da je stanje vodnog puta i objekata sigurnosti plovidbe takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se Agenciji da vodni put i objekte sigurnosti plovidbe dovede u stanje za sigurnu plovidbu te će se privremeno ograničiti ili zabraniti plovidba.
(2) Inspektor sigurnosti plovidbe može narediti interventne radove održavanja vodnog puta najviše na rok od 15 dana. Na zahtjev Agencije, dulji rok za izvođenje takvih radova odredit će Ministarstvo.

Članak 216.

(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se izgradnja objekata, održavanje vodnih građevina, kao i ostali radovi (vađenje pijeska i šljunka) koji se izvode na način da ugrožavaju sigurnost plovidbe, naredit će izvođaču radova privremenu obustavu daljnjih radova, a po potrebi uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.
(2) Pod objektima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti za čiju izgradnju nije dana prometna suglasnost lučke kapetanije.
(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe smatra se naročito izvođenje radova kojima se mijenja dubina, konfiguracije obale, otežava ili onemogućava pristajanje i sidrenje plovila i slično, protivno ili bez prometne suglasnosti lučke kapetanije.
(4) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka inspektor će na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta, odnosno obustavu radova i o tome izvijestiti nadležne inspekcije (vodopravnu, građevinsku i dr.)

Članak 217.

(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da zapovjednik plovila nema odgovarajuću stručnu osposobljenost ili nema valjane isprave o ukrcaju, zabranit će plovilu plovidbu.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema odgovarajuću stručnu osposobljenost ili nema valjane isprave o ukrcaju, naredit će zapovjedniku plovila da iskrca tog člana posade.

Članak 218.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da plovilo nema odobrenje za obavljanje komercijalnog prijevoza, odnosno da je na plovilu ukrcan veći broj osoba ili veća količina tereta nego što je dozvoljeno, ili je teret smješten tako da ugrožava sigurnost plovila ili osoba na njemu, zabranit će plovilu plovidbu dok se nedostatak ne ukloni.

Članak 219.

(1) Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, čije je provođenje ovlašten nadzirati, ima pravo i dužnost:
– narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku,
– izdati prekršajni nalog, ako je prekršaj utvrdio neposrednim opažanjem,
– pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenog prekršaja,
– podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenoga kaznenog djela i
– poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.
(2) Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi povredu propisa i drugih akata izvan svoje nadležnosti, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
(3) Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je voditi evidenciju o poduzetim mjerama.

Članak 220.

(1) Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe može se izjaviti žalba.
(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka rješava Ministarstvo.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 221.

Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da plovilo koje je brisano iz upisnika plovila nije uklonjeno s unutarnjih voda ili ponovno upisano, naredit će vlasniku plovila da isto odmah ukloni.

Članak 222.

(1) Inspektor sigurnosti plovidbe može stranom državljaninu izreći mjeru privremenog oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu, u trajanju ne duljem od osam dana radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku, odnosno radi osiguranja izvršenja izrečene kazne.
(2) Inspektor sigurnosti plovidbe može zapovjedniku plovila ili članu posade plovila izreći mjeru privremenog oduzimanja svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu, brodarske knjižice/dozvole za ukrcaj, svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca i dozvole za plovidbu čamca u trajanju ne duljem od osam dana.
(3) Za vrijeme trajanja mjere opreza iz stavka 2. ovoga članka zapovjednik plovila ili član posade ne smije upravljati plovilom.

Dio osmi
PLOVIDBENI PREKRŠAJI

Glava I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 223.

(1) Plovidbeni prekršaj je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u unutarnjoj plovidbi, lukama, plovilima hrvatske državne pripadnosti, ali i svim plovilima koja plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša te plovidbom na unutarnjim vodama.
(2) Postupak o plovidbenim prekršajima vodi se prema Zakonu o prekršajima.

Članak 224.

(1) Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o plovidbenim prekršajima.
(2) Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Vijeće za prekršaje.
(3) Vijeće za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dviju ili više lučkih kapetanija.

Članak 225.

(1) Vijeće za prekršaje čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima Vijeća mogu se odrediti zamjenici.
(2) Predsjednika i članove Vijeća za prekršaje iz članka 224. ovoga Zakona i njihove zamjenike imenuje ministar na prijedlog lučkog kapetana iz redova stručnih službenika lučkih kapetanija, odnosno Ministarstva.
(3) Predsjednik, odnosno njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.
(4) Vijeće za prekršaje imenuje se na rok od dvije godine.
(5) Predsjednik i članovi Vijeća i njihovi zamjenici mogu biti ponovno imenovani.
(6) Predsjednik i članovi Vijeća mogu se razriješiti dužnosti prije isteka navedenog roka.

Članak 226.

Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje odluka u prekršajnom postupku, a posebno svaki oblik prisile prema državnim službenicima, članovima vijeća za prekršaje, s ciljem utjecaja na tijek i ishod prekršajnog postupka.

Glava II.
KAZNENE ODREDBE

Članak 227.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) ne postupa u skladu s naredbama i odlukama lučke kapetanije kojima se ograničava plovidba ili propisuju posebni uvjeti plovidbe (članak 6. stavak 3.),
2) s plovila izbaci, izlije ili ispusti predmete i tvari koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe, živote i zdravlje ljudi ili onečistiti okoliš (članak 12.),
3) postavi plutajući objekt na unutarnjim vodama bez lokacijske dozvole ili protivno lokacijskoj dozvoli i dokumentima izdanim prema posebnom propisu o vodama (članak 38. stavak 1.),
4) postupi protivno članku 81. stavku 4. ovoga Zakona,
5) ne održava luku, odnosno pristanište na način da osigurava siguran privez plovila (članak 160. stavak 3.),
6) obavlja komercijalni prijevoz bez odobrenja Ministarstva (članak 178. stavak 1.),
7) vadi potonulu stvar bez odobrenja nadležne lučke kapetanije ili ako o početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova bez odgađanja ne obavijesti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje (članak 194. stavak 2. i 7.),
8) ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 214., 215. i 216.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 228.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) po nalogu nadležne lučke kapetanije, odnosno inspektora sigurnosti plovidbe ne ukloni s unutarnjih voda oštećeno, nasukano ili potopljeno plovilo (članak 13. stavak 4. i članak 221.),
2) uspostavi skelski prijelaz bez odobrenja Ministarstva (članak 16. stavak 3.),
3) se utvrdi da plovilo nije sposobno za plovidbu (članak 18., 41., 211. i 212. ovoga Zakona),
4) postupi protivno članku 21. ovoga Zakona,
5) ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje plovila (članak 28.),
6) za obavljanje radova na vodnom putu nije ishodila prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije (članak 106. stavak 3.),
7) u roku koji mu je odredila nadležna lučka kapetanija ne postavi propisana svjetla i znakove ili ih ne održava u ispravnom stanju (članak 111. stavak 1.),
8) pružanje lučkih usluga naplaćuje iznad naknade utvrđene tarifom (članak 154.),
9) u luci obavlja djelatnost koja ugrožava sigurnost ljudi ili plovila, onečišćuje okoliš, odnosno obavlja druge aktivnosti protivno propisanom redu u luci (članak 161. stavak 1.),
10) ne odredi područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima iz članka 166. stavak 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.

Članak 229.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) plovilo boravi u raspremi bez odobrenja lučke kapetanije (članak 14.),
2) ne održava plovilo i njegovu opremu sukladno članku 22. ovoga Zakona,
3) kao zapovjednika ukrca osobu koja nema brodarsku knjižicu, odnosno dozvolu za ukrcaj i/ili nema odgovarajuću stručnu osposobljenost (članak 47. i 54.),
4) u zakonskom roku ne podnese zahtjev za brisanje plovila (članak 85. stavak 4.),
5) ne pribavi propisane svjedodžbe iz članka 167. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 230.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik plovila ako:
1) ne dojavi nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i objektima sigurnosti plovidbe koja utječe na sigurnost plovidbe (članak 6. stavak 2.),
2) strano plovilo plovi vodnim putovima iz članka 105. stavka 3. ovoga Zakona bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 11. stavak 2.),
3) protivno članku 23. ovoga Zakona plovilom koje nije putničko prevozi putnike,
4) na zahtjev ovlaštenih tijela ne pokaže isprave i knjige plovila ili osobne isprave (članak 35., 41., 44., 47., i 54.),
5) plovilo nema minimalni broj članova posade s određenom stručnom osposobljenošću (članak 46. stavak 2.),
6) upravlja plovilom ili se tijekom obavljanja dužnosti nalazi u stanju opijenosti, ili mu je radna sposobnost umanjena radi umora ili bilo kojega drugog razloga (članak 49. stavak 1.),
7) ne brine o opskrbi plovila, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih uz plovidbu (članak 61. stavak 1.),
8) za vrijeme plovidbe nije na plovilu ili ako osobno ne rukovodi plovilom kad god to zahtijeva sigurnost plovila (članak 62. stavak 2. i članak 63. stavak 2.),
9) u slučaju nastupa događaja koji plovilo ili osobe na njemu dovedu u opasnost ne poduzme sve mjere za spašavanje i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba, plovila i stvari na plovilu te za zaštitu okoliša (članak 64. stavak 1.),
10) o iznimnom događaju koji ugrožava sigurnost plovidbe, plovila, putnika i drugih osoba ili prijeti oštećenju stvari na plovilu ili ako je primijetio onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, odmah radiovezom ili nakon dolaska u prvu luku ne obavijesti i ne podnese izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika (članak 66. stavak 1. i 2.),
11) ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu je rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 211., 212., i 217.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se član posade plovila za prekršaj iz stavka 1. točke 4. i 6. ovoga članka.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 4. i 6. ovoga članka prema osobi koja upravlja čamcem može se primijeniti zaštitna mjera oduzimanja uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca.
(4) Zaštitna mjera iz stavka 3. ovoga članka ne može se primijeniti u trajanju kraćem od jednog mjeseca ni duljem od jedne godine.

Članak 231.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik plovila ako:
1) na plovilu nema osobne isprave, odnosno bilo koje isprave i knjige iz članka 35. ovoga Zakona i/ili ako se u knjige ne unose podaci propisani ovim Zakonom i propisom iz članka 36. ovoga Zakona (članak 31., 47.,i 54.),
2) ukrca na plovilo kao člana posade osobu koja nema brodarsku knjižicu, odnosno dozvolu za ukrcaj, ili ako rasporedi za obavljanje poslova na plovilu osobu koja nije stručno osposobljena za obavljanje dodijeljenih poslova (članak 47. i 54.),
3) o činjenici rođenja ili smrti te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način i ne dostavi ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (članak 66. stavak 3. i 4.),
4) o bilo kojoj izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, radiovezom ne pošalje obavijest (članak 67.),
5) o kaznenom djelu počinjenom na plovilu, dok se ono nalazi u inozemstvu, ne podnese izvješće diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju prvu luku plovilo uplovi ili ako s osumnjičenim za kazneno djelo ne postupi prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva (članak 71. stavak 3.),
6) o samovoljnom napuštanju člana posade plovila ne sastavi zapisnik i ne preda osobne stvari i isprave tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci (članak 72.),
7) plovilo koje je steklo hrvatsku državnu pripadnost te pravo i obvezu vijanja zastave Republike Hrvatske to ne čini, odnosno ako to čini na način protivan propisu iz članka 76. stavka 4. ovoga Zakona,
8) plovilo nema ime ili oznaku, ne nosi ime luke upisa, ili ako te oznake nosi neovlašteno ili protivno propisu iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona,
9) plovilo prilikom dolaska, odnosno odlaska iz luke ne podnese nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska odnosno prijavu odlaska, izvadak iz popisa posade i popis putnika (članak 163. stavak 1.),
10) plovilo koje dolazi iz inozemstva stupi u vezu s drugim plovilima ili osobama na obali prije nego što obavi graničnu kontrolu i ishodi odobrenje za slobodan promet s obalom od nadležne lučke kapetanije (članak 163. stavak 3.),
11) plovilu s kojim se sudarilo plovilo kojim zapovijeda ne priopći, iako je to mogao, ime luke upisa, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi (članak 189.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se osoba koja upravlja čamcem za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 7. i 8. ovoga članka.

Članak 232.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se član posade plovila ako:
1) ne obavlja poslove na plovilu u skladu sa svojim dužnostima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima (članak 52.),
2) postupi protivno članku 57. ovoga Zakona.

Članak 233.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik stranoga nuklearnog plovila ako plovilo uplovi u domaću luku bez odobrenja Ministarstva (članak 164. stavak 1.).

Članak 234.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno članku 10. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 235.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik odnosno korisnik leasinga čamca ako postupi protivno članku 41. ovoga Zakona i propisu iz članka 64. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik, vlasnik, odnosno korisnik leasinga čamca, za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba vlasnik čamca, odgovorna osoba u pravnoj osobi ili osoba koja upravlja čamcem za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 236.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) bez odobrenja nadležne lučke kapetanije vadi potonulu stvar koja je od vojnog značenja ili vadi stvar koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra (članak 194. stavak 5. i 6.),
2) ne izvadi potonulu stvar u roku koji mu je odredila nadležna lučka kapetanija (članak 195. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 237.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Agencija ako:
1) poslove tehničkog održavanja vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe ne obavlja na način kojim se osigurava sigurna plovidba i njihova plovnost prema mjerilima za razvrstaj (članak 108. stavak 1.),
2) neredovito održava akvatorij i objekte sigurnosti plovidbe na lučkom području (članak 130. stavak 1. točka 6.).
3) bez opravdanog razloga ne izvadi potonulu stvar čije vađenje je naredila nadležna lučka kapetanija (članak 195. stavak 2. i 3. i članak 196. stavak 1.),
4) ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 214., 215. i 216.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u Agenciji za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 238.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) na lučkom području obavlja lučke djelatnosti bez odobrenja lučke uprave (članak 143.),
2) nastavi s obavljanjem lučke djelatnosti nakon što mu je ukinuto odobrenje (članak 152. i 153.),
3) obavlja lučke djelatnosti izvan lučkog područja (članak 168.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.
(3) Novčanom kaznom i iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 239.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno propisu iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 240.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik plovila ili član posade ako upravlja plovilom za vrijeme trajanja mjere opreza iz članka 222. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se osoba prema kojoj je primijenjena zaštitna mjera oduzimanja uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca ako upravlja čamcem za vrijeme trajanja zaštitne mjere.

Članak 241.

(1) Novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik plovila ili član posade ako odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 49. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu od najmanje 3.000,00 kuna primijenit će se zaštitna mjera iz članka 230. stavka 3. ovoga Zakona.

Dio deveti
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 242.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog Strategije razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske.

Članak 243.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti uredbe kojima će urediti:
– sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i drugo u svezi rada Agencije za vodne putove (članak 113. stavak 7.),
– sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i drugo u svezi rada lučke uprave (članak 137. stavak 6.).
(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti uredbe kojima će urediti:
– uvjete kojima moraju udovoljavati luke i pristaništa, mjerila za njihovo razvrstavanje i uvjeti sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima (članak 123. stavak 1.),
– lučko područje za svaku postojeću luku u skladu s dokumentima prostornog uređenja i planskim osnovama za upravljanje vodama (članak 123. stavak 2.),
– uvjete za otvaranje, tijela nadležna za određivanje lučkog područja, tijela nadležna za upravljanje pristaništem i druga pitanja vezana za otvaranje i rad pristaništa iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona (članak 159. stavak 2.).
(3) Vlada Republike Hrvatske će u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti:
– srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda s planiranim iznosima troškova i predloženim načinom financiranja (članak 103.).
(4) Vlada Republike Hrvatske će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– plovidbi i boravku stranih plovila na unutarnjim vodama Republike Hrvatske (članak 11. stavak 4.),
– mjerilima plovnosti na temelju kojih se razvrstavaju vodni putovi (članak 105. stavak 4.).

Članak 244.

(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– broju članova posade iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona (članak 46. stavak 3.),
– uvjetima za stjecanje stručne osposobljenosti članova posade plovila i polaganje stručnog ispita (članak 47. stavak 2.),
– uvjetima za obavljanje djelatnosti iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona (članak 178. stavak 4.).
(2) Ministar će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– pravilima plovidbe kojima se uređuje sigurna plovidba (članak 10. stavak 3.),
– tehničkim pravilima za plovila unutarnje plovidbe (članak 19. stavak 2.),
– sastavu, postupku i kriterijima imenovanja Tehničkoga nadzornog tijela te postupku i uvjetima za priznata klasifikacijska društva (članak 20. stavak 3.),
– tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca (članak 42.),
– kriterijima za određivanje visine lučkih pristojbi (članak 136.),
– sadržaju i načinu vođenja upisnika iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona (članak 156. stavak 2.),
– načinu organizacije RIS službe, specifikaciji opreme i usluga, načinu i nadležnosti izdavanja tipskog odobrenja te svega drugoga u svezi upravljanja i administriranja RIS-a (članak 174. stavak 2.).
(3) Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– postupku spašavanja osoba i plovila u slučaju nesreće na unutarnjim vodama i postupak intervencije u slučaju opasnosti od onečišćenja s plovila (članak 8.),
– postupku istrage u slučajevima iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona (članak 9. stavak 2.),
– sadržaju, obrascima, načinu vođenja isprava i knjiga, vrstama, rokovima valjanosti i drugome (članak 36.),
– uvjetima za plovidbu, područjima plovidbe, uvjetima i nadzorom nad gradnjom čamca, upisom i brisanjem iz upisnika, ispravama čamaca, ispravama i minimalnom broju članova posade čamaca, načinu i uvjetima za stjecanje uvjerenja o stručnoj osposobljenosti zapovjednika (članak 44. stavak 2.),
– brodarskim knjižicama i dozvolama za ukrcaj (članak 54.),
– načinu postupanja zapovjednika prema odredbama članka 66. stavka 3. i 4. ovoga Zakona (članak 66. stavak 6.),
– načinu dodjeljivanja imena, oznake i jedinstvenog identifikacijskog broja plovila (članak 76. stavak 2.),
– načinu vijanja zastave i isticanja znakova na plovilima (članak 76. stavak 4.),
– načinu vođenja upisnika plovila, upisnika plovila u gradnji, vođenja postupaka EOP upisa, podacima koji se unose u listove A, B i C glavne knjige upisnika, zbirkama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike i obrascima tih isprava i knjiga te nadležnosti lučkih kapetanija za upis (članak 102.),
– uvjetima koje moraju ispunjavati osobe iz članka 208. stavka 2. ovoga Zakona, službenoj odori, oznakama i obilježjima službenih vozila i plovila (članak 208. stavak 3.),
– načinu i postupcima obavljanja inspekcijskog nadzora, stručnoj spremi, posebnim ispitima i ostalim posebnim uvjetima koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe, kao i obrascu iskaznice i značke inspektora sigurnosti plovidbe (članak 209. stavak 3.).
(4) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o načinu i postupku tehničkog održavanja vodnih putova (članak 109. stavak 2. i 3.).

Članak 245.

Ministar nadležan za zdravstvo će uz prethodnu suglasnost ministra u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o:
– o utvrđivanju tjelesne i duševne sposobnosti člana posade i popis ovlaštenih zdravstvenih ustanova za te preglede (članak 51.).

Članak 246.

Od dana stupanja na snagu akata iz članka 243., 244., 245., 248. i 250. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći akti:
– Uredba o uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 88/00.),
– Uredba o određivanju mjerila za utvrđivanje plovnosti državnih plovnih putova (»Narodne novine«, br. 88/00.),
– Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke unutarnjih voda i o mjerilima za njihovo razvrstavanje (»Narodne novine«, br. 102/00.),
– Uredba o uvjetima za plovidbu i boravak stranih brodova i čamaca namijenjenih razonodi ili športu na unutarnjim vodama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 34/01.),
– Uredba o određivanju lučkog područja luke Vukovar (»Narode novine«, br. 100/01.),
– Uredba o određivanju lučkog područja luke Slavonski Brod (»Narodne novine«, br. 78/03.),
– Uredba o određivanju lučkog područja luke Osijek (»Narodne novine«, br. 179/03.),
– Uredba o određivanju lučkog područja luke Sisak (»Narodne novine«, br. 108/06.),
– Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o određivanju lučkog područja županijske javne luke Vukovar, otvorene za javni promet putnika (»Narodne novine«, br. 27/07.),
– Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o određivanju lučkog područja županijske javne luke Ilok, otvorene za javni promet putnika (»Narodne novine«, br. 27/07.),
– Pravilnik o upisu brodova unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 56/00.),
– Pravilnik o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske na unutarnjim plovnim putovima (»Narodne novine«, br. 56/00.),
– Pravilnik o postupku u slučaju rođenja ili smrti, nalasku napuštenoga novorođenoga djeteta, primitku izjave posljednje volje i postupku s imovinom umrlih osoba na brodu (»Narodne novine«, br. 56/00.),
– Pravilnik o brodarskim knjižicama i dozvolama za ukrcaj (»Narodne novine«, br. 56/00. i 36/05.),
– Pravilnik o ispitivanju nesreća brodova na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 56/00.),
– Pravilnik o plutajućim objektima (»Narodne novine«, br. 80/00.),
– Pravilnik o inspekciji sigurnosti unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 80/00.),
– Pravilnik o prijevozu i rukovanju opasnim tvarima u unutarnjoj plovidbi (»Narodne novine«, br. 80/00.),
– Pravilnik o određivanju imena, oznaka i znakova raspoznavanja brodova unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 88/00.),
– Pravilnik o posebnim uvjetima za izdavanje odobrenja za obavljanje javnog prijevoza putnika i stvari u unutarnjem i međunarodnom prometu na unutarnjim plovnim putovima (»Narodne novine«, br. 103/00.),
– Pravilnik o službenoj odori, oznakama zvanja i značkama službenika i namještenika Kapetanija i Uprave unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 103/00.),
– Pravilnik o brodskim ispravama i knjigama brodova unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 103/00. i 24/04.),
– Pravilnik o plovidbi unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 50/02.),
– Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodova unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 111/02.),
– Pravilnik o zvanjima i uvjetima za stjecanje zvanja članova posade trgovačkih brodova unutarnje plovidbe Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 171/03.),
– Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu brodova unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 13/04.),
– Pravilnik o tehničkom održavanju unutarnjih plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe (»Narodne novine«, br. 108/05.),
– Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 09/06.),
– Pravilnik o čamcima (»Narodne novine«, br. 38/06. i 91/06.),
– Naredba o visini naknade za isprave i knjige koje izdaju kapetanije na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 47/02.),
– Naredba o visini naknade za utvrđivanje sposobnosti brodica za plovidbu (»Narodne novine«, br. 45/97),
– Naredba o visini naknade za utvrđivanje sposobnosti za plovidbu stranih jahti, sportskih jedrilica i sportskih brodica (»Narodne novine«, br. 45/97),
– Naredba o visini naknade za baždarenje brodica (»Narodne novine«, br. 45/97),
– Naredba o prestanku važenja Naredbe o posebnim pravilima za plovidbu brodova unutarnjim granicama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 58/06.).

Članak 247.

(1) Agencija za plovne putove unutarnjih voda osnovana Zakonom o plovidbi unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 19/98., 151/03. i 138/06.) nastavlja s radom kao javna ustanova Agencija za vodne putove.
(2) Obvezuje se Agencija za vodne putove da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvrši promjenu naziva i djelatnosti upisom u sudski registar ustanova.
(3) Obvezuje se Agencija iz stavka 2. ovoga članka da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona.
(4) Sredstva, radnici, prava i obveze Agencije za plovne putove unutarnjih voda prelaze u cijelosti na javnu ustanovu Agenciju za vodne putove.

Članak 248.

Lučke uprave osnovane na temelju Zakona o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02.) obvezne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona.

Članak 249.

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 174. stavka 2. ovoga Zakona osnovat će se Nacionalna RIS središnjica.

Članak 250.

Obvezuju se lučke uprave da uz prethodnu suglasnost Ministra u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz članka 136. ovoga Zakona donesu akt o određivanju lučkih pristojbi.

Članak 251.

Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona postojeće luke zadržavaju razvrstaj prema Zakonu o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« br. 148/02. i 65/02.).

Članak 252.

Do dana stupanja na snagu propisa iz članka 36. ovoga Zakona lučke kapetanije će umjesto upisnog lista izdavati brodsku svjedodžbu.

Članak 253.

Do dana stupanja na snagu akata iz članka 19. stavka 2. i članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, poslove tehničkoga nadzornog tijela i priznatoga klasifikacijskog društva obavljat će Hrvatski registar brodova.

Članak 254.

Plovila povučena iz plovidbe, odnosno brisana ili neupisana u odgovarajući upisnik moraju se ukloniti s unutarnjih voda u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 13. stavak 2. i 3.).

Članak 255.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o plovidbi unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 19/98., 151/03. i 138/06.) i Zakona o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02.) i propisa donesenih na temelju tih Zakona, dovršit će se prema odredbama tih propisa.

Članak 256.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 19/98., 151/03. i 138/06.) i Zakon o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02.).
(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 14/01.),
– Uredba o postupku davanja koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br.163/04.),
– Pravilnik o Upisniku koncesija u lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 8/06.),
– Naredba o visini naknada za boravak plovila u raspremi na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 90/04.).
(3) Koncesije izdane prema Zakonu o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98 i 65/02) ostaju na snazi do isteka roka do kojeg su izdane.
(4) Koncesije iz stavka 2. ovoga članka mogu prestati ili se oduzeti iz razloga propisanih člankom 24. i člankom 25. Zakona o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02).
(5) Postupci za davanje koncesije započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o lukama (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02). i propisa donesenih na temelju toga Zakona koji se odnose na postupak davanja koncesije.

Članak 257.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 81. stavka 2. i 3. i članka 179. stavka 2. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 342-19/07-01/01
Zagreb, 3. listopada 2007.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.