ODVOĐENJE TOPLINE

Zadatak hladnjaka (kilera) je da toplinu koju voda donosi iz motora prenosi u atmosferu. Hladnjak je sastavljen od gornje i donje vodne komore između kojih je rashladni blok izrađen od cijevi s tankim stijenkama.

Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa teče prema dolje kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodne komore vraća se u motor.

Cijevi u rashladnom bloku su okružene limenim rebrima da bi se povećala površina s koje se oduzima toplina.

Kod nekih hladnjaka je između razine rashladne vode i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi te topla voda mogla raširiti. Suvišna voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi.
U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cjevčica provođena u posudu za izjednačenje, iz koje voda pri hlađenju može teči ponovno u hladnjak.

hladnjak motora
Hladnjak – kako se hladi voda

Kažemo da automobil ima zatvoren sistem za hlađenje. Budući da se u takvom sistemu rashladna voda praktički ne gubi, sistem se već u tvornici napuni rashladnom tekućinom koja je mješavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije.

SREDSTVO PROTIV ZAMRZAVANJA – ANTIFRIZ

Ako se rashladna voda smrzne, može znatno oštetiti blok motora i hladnjak, jer led ima veći volumen od vode. Ta opasnost prijeti i kad automobil dulje vrijeme stoji na mrazu, i za vrijeme vožnje. Može se dogoditi da voda u motoru provri, a u hladnjaku se smrzne. Termostat se, zapravo, otvara tek kad motor dostigne određenu temperaturu, a voda u hladnjaku može tada već biti smrznuta uslijed čega bi led spriječio protjecanje vode. Da se izbjegne zamrzavanje rashladne vode, u nju se dodaje sredstvo protiv zamrzavanja, takozvani antifriz. Antifriza ima raznih vrsta, a o količini koja se dodaje rashladnoj vodi ovisi koja će biti najniža temperatura pri kojoj se ona još ne zamrzava.

Budući da su u antifrizu i dodaci protiv korozije i kamenca, najpametnije je ostaviti ga u rashladnom sistemu i preko ljeta. Obično se rashladna tekućina zamjenjuje svježom svake dvije godine, ali dobro je prije svake zime dati u servisu izmjeriti gustinu rashladne tekućine da bi se znala njezina otpornost prema zamrzavanju, koja se s vremenom smanjuje zbog vode koja se dolijeva.

PUMPA ZA VODU POBOLJŠAVA HLAĐENJE

Pumpa za vodu se obično ugrađuje ispred bloka motora, a pokreće je koljenasto vratilo pomoću klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obično pričvršćen i ventilator, osim u slučajevima kad ventilator ima vlastiti (električni) pogon.

Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vrućih dijelova motora i zagrijana otječe u gornju komoru hladnjaka.
Rashladna voda po potrebi zagrijava unutrašnjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otječe iz vodnih prostora glave motora u izmjenjivač topline grijača, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutrašnjosti.

Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvođenim lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprečava izlaženje rashladne vode.

Kada je strujanje rashladne tekućine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruženje vode u samom motoru.

pumpa za vodu
Pumpa za vodu

HLAĐENJE ZRAKOM

Da bi se svi cilindri hladili jednakomjerno izravno zrakom, potrebno je da se rashladni zrak točno usmjerava i da se hladi ventilatorom. Bez ventilatora mogu raditi samo motori u motociklima.

Automobilski motori se ne bi mogli dovoljno ohladiti bez ventilatora, pogotovo kad je motor ugrađen straga u automobilu. Ventilatori motora koje hladi zrak velikog su kapaciteta, a protok zraka na cilindre podešava se zaklopkama, kojima se termostatski upravlja, ovisno o vanjskoj temperaturi.

Da bi se postigao što bolji rashladni učinak, cilindri motora koje hladi zrak su s vanjske strane okruženi rashladnim rebrima radi povećanja površine s koje zrak oduzima motoru toplinu. Na onim dijelovima motora koji se više ugriju, obično su rashladna rebra veća nego na drugim mjestima.

S obzirom na osobinu da provođenje topline uvijek bira put od većeg presjeka izloženog rashladnom sredstvu k manjemu, rashladna rebra su na vanjskim rubovima tanja, što poboljšava odvođenje topline.

Motori koje hladi zrak rade s većom bukom nego oni koje hladi voda, jer vodni kanali prigušuju dio buke.