Uličnom mrežom smatra se sklop elemenata preko kojih se očituje promet u svom dinamičkom i stacionarnom obliku.
Sav gradski promet odvija se preko gradske ulične mreže. Po vrsti, klasifikaciji i sustavu, gradske ulične mreže mogu biti različite. Gradskom uličnom mrežom provode se i podzemni vodovi komunalnih instalacija (kanalizacija, vodovod, elektrika, plin i si.). Ulična mreža mora biti sagrađena tako da svojim profilom omogućuje dobru i brzu odvodnju.

Prema funkcionalnom karakteru, ceste, ulice i prometne površine u gradovima mogu se podijeliti u ove vrsti:

– brze ceste,
– gradske ceste,
– magistralne ulice,
– zbirne ulice,
– stambene ceste i
– ostale prometne površine

Brze ceste

Brze ceste služe povezivanju šire regije ili dijelova regije s naseljem. One su građene prvenstveno za tranzitni promet. Tehnički elementi tih cesta omogućuju veliku propusnu moć. Brze ceste križaju  se  s ostalim  prometnicama u dvije  razine,  a  pristup  na  njih omogućen je samo na nekoliko izabranih mjesta. Te ceste na području grada obično se izgrađuju kao visoke ceste.

Brze ceste mogu se podijeliti na:

  1. daljinske brze ceste i
  2. primarne regionalne ceste.

Autoceste na području naselja zadržavaju isti karakter i režim kao i na otvorenim dijelovima ceste. One se izvode za računsku brzinu VR = 120 km/h, a maksimalni uzdužni nagib im je 4%.
Primarne regionalne ceste povezuju daljinske brze ceste s gradskom cestovnom mrežom, zatim povezuju okolnu regiju s naseljem i služe prvenstveno ciljnom prometu. One se izvode za računsku brzinu VR = 100 (80) km/h, a maksimalni im je uzdužni nagib također 4%.

Gradske ceste (ulice)

Gradske ceste su prometnice koje služe povezivanju gradova s regionalnim   središtima   ili   odijeljenim   većim   predgrađima.   One   su namijenjene  prvenstveno  lokalnom   prometu.   Gradske  ceste   mogu   se podijeliti na:

  1. primarne i
  2. sekundarne.

Primarne gradske ceste namijenjene su mješovitom prometu. Izvode se za računsku brzinu VR = 80 km/h, a maksimalni uzdužni nagib im je 4 (5)%. Dvosmjerni kolnici međusobno su odvojeni nadvišenim razdijelnim pojasom, a samo u iznimnim slučajevima punom razdijelnom crtom. Tim je cestama za gradski javni promet dodan posebni krajnji vozni trak. Biciklistički promet odvija se na posebnom traku koji je odijeljen zelenim medupojasom. Sva križanja u razini regulirana su svjetlosnom signalizacijom.

Magistralne ceste (ulice)

Magistralne ulice moraju zadovoljiti sve uvjete koji su dani za gradske ceste, osim što se na njima ne predviđaju biciklističke staze. One se izvode za računsku brzinu VR = 60 km/h, a maksimalni uzdužni nagib im je 4 (5)%. Njihove se značajke određuju prema konkretnim prometnim uvjetima.

Zbirne ulice

Zbirne ulice preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih i poslovnih područja i odvode ga prema cestama višeg reda. One se obično izvode za računsku brzinu VR = 60 (50) km/h, a maksimalni uzdužni nagib im je 6%. I na tim su cestama križanja u razini regulirana svjetlosnom signalizacijom.

Stambene ulice

Stambene ceste služe izvornom i ciljnom prometu, a mogu se podijeliti na:

  1. dovozne ceste,
  2. dovozne ulice i
  3. industrijske ceste.

Dovozne ceste služe preuzimanju prometa iz stambenih ili poslovnih četvrti, a grade se za računske brzine Vr = 50(40) km/h. Maksimalni uzdužni nagib im je 7%. Radi boljeg odvijanja prometa na tim se cestama obično uvodi jednosmjerni promet.
Dovozne ulice služe priključivanju stambenih blokova na dovozne ceste. Grade se za računske brzine VR = 40(50) km/h. Na tim se cestama preporučuje izradba traka za parkiranje vozila.
Industrijske ceste služe povezivanju industrijskih i poslovnih područja s ostalim dijelovima grada. Grade se za računsku brzinu VR = 40(50) km/h. Na tim su cestama znakoviti jaki tokovi pješaka i biciklista koje je potrebno posebno riješiti.

Ostale prometne površine

Medu ostale prometne površine u gradovima mogu se svrstati:
– površine za parkiranje,
– biciklističke staze i
– pješački  hodnici.