Pruga kao cjelina može biti ugrožena nepogodama uzrokovanim hidrološkim, atmosferskim, geološkim i seizmičkim utjecajima na užem i širem području uz pruge kao što su:
– bujice,
– rijeke,
– jezerski i morski valovi,
– vjetrovi,
– snježni nanosi,
– padinski kameni odroni, snježne lavine, klizišta i drugo.

Pruga se od ovih ugrožavajućih pojava zaštićuje posebnim građevinama, samostalno ili kombinirano s drugim umjetnim ili prirodnim tvorevinama koje nisu građevine.

ZAŠTITA OD BUJICA

Bujice su vodotoci s vrlo velikim uzdužnim padom. Korito im je redovito duboko usječeno u teren, a voda obično teče samo za vrijeme obilnih oborina ili nakon topljenja snijega. Velika voda pritom nosi znatne količine krsja, kamenja, panjeva, granja, tla, mulja i slično, rušeći pritom sve što joj je na putu.

Za prugu i promet na njoj mogu nastati pogibeljne pojave, kao što su:
-razaranje ili oštećenje pruge,
– donošenja i taloženje naplavina na prugu.

Sprječavanje štetnog djelovanja bujica provodi se uređenjem bujičnog područja:
– bujicnim građevinama
– biljno-tehničkim tvorevinama.

Bujične građevine imaju zadaću smanjiti uzdužni pad bujice, spriječiti odnošenje kršja, proširiti i učvrstiti korita. Toj zadaći obično mogu udovoljiti poprečne i uzdužne građevine uzduž korita bujice.
Na kosinama bujičnog područja izloženima erozivnom vodnom djelovanju provode se biljno-tehničke radnje kao i na padinama uz prugu izloženima istim utjecajima.

ZAŠTITA OD RIJEKA

Pruga smještena uz riječne tokove ili ona koja prelazi preko njih može biti ugrožena:
– vodnom strujom neposredno uz pružne građevine,
– utjecajem nereguliranih rijeka,
– podlokavanjem donjeg ustroja mostova i propusta,
– oštećenjem mostova ledom.

Zaštita od navedenih štetnih djelovanja ostvaruje se uređenjem vodotoka:
– obaloutvrdama
– poprečnim i posmjernim regulacijsklm građevinama
– zaštitnim mjerama.

kamena obaloutvrda
Kamena obaloutvrda

Obaloutvrde za zaštitu pruge grade se uz ustaljene, ali neuređene riječne obale gdje bi ih vodna struja mogla razoriti i ugroziti stabilnost pruge.
Najpouzdanije obaloutvrde uz prugu su kamene ili betonske obloge.
Trajne zaštitne mjere od štetnog djelovanja poplavnih voda na mostove i druge pružne građevine i prugu kao cjelinu mogu se postići, osim regulacijsklm građevinama i preventivnim mjerama, i oblaganjem korita ispod mostova, kamenim nabačajima uz upornjake i stupove mostova, proširenjem otvora mostova itd.

ZAŠTITA OD VJETRA

U područjima gdje pusu snažni vjetrovi vlakovima prijeti prevrtanje.
Da bi se osigurao redoviti promet vlakova, potrebno je, na pojedinim dionicama, zaštiti dijelove pruge izložene udarima vjetra. Za određivanje pravilnog položaja i veličine zaštitne građevine potrebno je ustanoviti smjer, brzinu i jačinu dominirajućeg vjetra, odnosno onog vjetra koji najčešće puše iz jednog smjera. Jačina dominirajućeg vjetra uzima se kao funkcija brzine i izražava tlakom vjetra na površinu položenu okomito na smjer vjetra.
Na osnovu mjerenja došlo se do spoznaja da vjetrovi koji pusu brzinom:
– 20 m/s otežavaju vožnju vlakova
– 25 m/s usporavaju vožnju vlakova
– 30 m/s znatno smanjuju brzinu vlakova
– 35 m/s ugrožavaju vožnju vlakova.

Zaštita pruge od vjetra provodi se prema stupnju ometanja vožnje vlakova, ali svakako ako je brzina vjetra veća od 30 m/s.
Zaštita pruge od djelovanja vjetra provodi se burobranima i šumskim pojasevima.

Zidni burobran je zaštitna građevina u obliku slobodno stojećeg zida izgrađena na bankini, a štiti vlakove od prevrtanja pri jakim i olujnim vjetrovima (bura u našem primorskom području). Burobrani se grade od kamena, betona i armiranog betona visine 2,50-3,00 m iznad gornjega tračničkog ruba.

zidni burobran
Zidni burobran

Šumski pojasevi podižu se na mjestima na kojima su pogodni terenski i pedološki uvjeti. Širina pojasa je 5 – 15 m. Sade se bujne vrste visokog ili poluvisokog rasta ovisno o klimatskim i terenskim prilikama.

ZAŠTITA OD KAMENIH ODRONA

Pruge smještene na strmim stjenovitim padinama, u kanjonima ili u dolinama ispod visova mogu biti ugrožene od odrona kamenih gromada, kamenja i sitnog osipanja te siparlšnim lavinama.
Zaštitne galerije su najsigurnija zaštita pruge od kamenih odrona, osipanja ili siparišnih lavina. Izgrađuju se obično u padlnskim zasjecima, ali i u usjecima za zaštitu od kamenih odrona.
Galerija u zasjeku sastoji se od natkrivene ravne ili lučne rasponske konstrukcije i od uporišta na stijeni ili na stupovima. S vanjske strane galerija može biti otvorena, poluotvorena ili zatvorena. Za ublažavanje udarne sile od gromada kamena, koji padaju s visova, na rasponsku konstrukciju nanosi se sloj tla.
Često se pribjegava jeftinijim rješenjima zaštite pruge u obliku ograda ili mreža, bilo da se hvata već pokrenuto kamenje ili da se spriječi njegovo pokretanje.

Zaštitna galerija
Zaštitna galerija