1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

MJESTO ZA PARKIRANJE je dio prostora namjenjen, tehnički opremljen i uređen za parkiranje jednog automobila odnosno motornog vozila, a obuhvaća prostor gdje se vozilo zadržava, te manevarski prostor za ulazak na parkiralište i izlazak s parkirališta.

ULIČNA MJESTA ZA PARKIRANJE su sva mjesta uređena ili izgrađena pod bilo kojim kutem uz rub sporednih cesta ili ulica.

MJESTA ZA PARKIRANJE IZVAN ULICE su sva mjesta koja su uređena, izgrađena ili razmještena na otvorenim površinama izvan ulice, na parkiralištima ili u garažama.

PARKIRALIŠTE je organizirani prostor s većim brojem mjesta za parkiranje, s definiranim ulazom i izlazom, te unutarnjim prometnim površinama i prometnim režimom.

GARAŽA je trajan ili privremen objekt u kojem se na organiziran način parkiraju vozila, s definiranim ulazom i izlazom, s unutarnjim prometnim površinama i organizacijom prometa između osmišljeno postavljenih mjesta za parkiranje, te s rampama za pristup katovima i s opremom za parkiranje.

GARAŽNA RAMPA je pristupna prometna površina do garažnih katova na različitim visinama.


2. PODJELE GARAŽA

Prema tipu:
– u razini
– podzemne
– nadzemne

Prema vezama između katova:
– pomoću rampi
– pomoću dizala

Načinu parkiranja:
– putem zaposlenog osoblja
– samoparkiranjem
– polu-samoparkiranjem
– mehaničkim parkiranjem

Prema naplati:
– uz naplatu
– besplatne

Preme svrsi kojoj služe:
– za građanstvo
– za zaposleno osoblje

Prema veličini:
– male garaže do 100 m²
– srednje veličine do 500 m²
– velike garaže s više od 500 m²

3. TIPOVI GARAŽA

PODZEMNE

Podzamne garaže koštaju mnogo više od nadzemnih jer im je gradnja složenija i izvedba skuplja.
Kod podzemnih garaža potrebno je osigurati dovoljne količine svjetlosti za neometanu vožnju te dovoljne količine svježeg zraka (ventilacija) sto su dodatni izvori troška.
Jedna od prednosti podzemnih garaža je da se gornja površina može dovesti u prvobitno stanje, a ako se to i učini troškovi za zemljište se ne naplačuju. U slučaju rata može poslužiti i kao sklonište.
Podzemne garaže se grade na mjestima na kojima nema dovoljno slobodnog zamljišta, odnosno u centru grada.

NADZEMNE

Nadzemne se garaže grade izvan centra, odnosno tamo gdje ima vise slobodnog zemljišta.
Prednosti su sto ne treba puno investirati u provjetravanje etaža. Osvjetljavanje po danu je minimalno zbog danjeg svijetla. Nedostatak je što se estetski teško uklapaju u okolinu, te se zemljiste ne može vratiti u prvobitno stanje.

4. VEZA IZMEĐU KATOVA

GARAŽE S RAMPAMA

Vozilo se uspinje vlastitim pogonom.Mogu biti izvedene u zavoju ili u pravcu.Ako je rampa u zavoju može biti izvedena u  pod kutem od 1800 ili 3600. Kod potonjeg slučaja(3600) ostaje neiskorišten prostor u sredini ali su moguče veće brzine kretanja vozila.
Rampe u pravcu imaju nedostatak što vozilo mora savladati veoma oštri kut na svakome kraju rampe.
Rampe mogu biti jednosmjerne i dvosmjerne.

KRUŽNE RAMPE
Ta vrsta rampe može se smjestiti u odvojenu zgradu što daje više prostora za parkirna mjesta što je ujedno i najveća prednost ovog sistema veze.

NAGIBI RAMPI

Određeni su pogonsko-tehničkim i položajnim razlozima a okvirno iznose:
vanjske rampe, uspon            < 10%
unutarnje rampe, uspon         < 15%
rampe na kojima se parkira   = 3% – 5%
rampe u malim garažama      < 20%

GARAŽE S DIZALIMA

One dolaze do izražaja tamo gdje je zemljište skupo i gdje ga nema dovoljno a potreba za parkiranjem je velika (centar grada).
Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se može dogoditi na rampama (pogotovo dvosmjernim).Vozač parkira vozilo na dizalo, dobiva potvrdu o mjestu na kojem će se vozilo parkirati i vozač može ići. Tada dizalo smješta vozilo na predviđeno mjesto. Nedostatak je što vozač kasnije mora čekati da dizalo ode po vozilo.


5. NAČINI PARKIRANJA I NAPLATE

SAMOPARKIRANJE

Vrši ga sam vozač.Primjenjuje se u malim gradovima.Prednost tog načina parkiranja je ta što se ne treba plačati vozno osoblje pa su troškovi manji i do 20%.
Samoparkiranje može biti besplatno i uz naplatu.

VRSTE NAPLATE:
SUSTAV POVJERENJA – prije nego vozač uđe u garažu u posebnu kutiju ubacuje određenu sumu novca. Koristi se u malim garažama te u onima u kojima nema gužve,
AUTOMATIMA – vozač se zaustavlja prije branika i mora ubaciti novac u automat da mu se branik podigne,
KUPOVANJE KARTE – na ulazu u garažu vozač kupuje kartu te je stavlja na vjetrobransko staklo.

POLU – SAMOPARKIRANJE

Postoje dva tipa polu – samoparkiranja.
Kod prvoga tipa vozač vozi do određenog kata a tamo auto preuzima vozno osoblje.
Prednost tog tipa je što vozač ne mora parkirati vozilo, pa štedi na vremenu.Prostori na ulazu u garažu su manji.
Drugi tip čine mjesečni korisnici koji imaju već imaju određena mjesta, dok vozila povremenih korisnika garaže parkira osoblje garaže.Prednosti tog tipa su niži troškovi za mjesečne pretplatnike, rad u garaži je brži, treba manje zaposlenog osoblja.

UZ POMOĆ OSOBLJA

Brigu oko vozila preuzimaju namještenici garaže.Često je u primjeni.
Nedostaci: skuplja je usluga, potreban je veći prostor za prikupljanje vozila u garažu, oštečenja i krađe su češća pojava, vrijeme čekanja na isporuku vozila je dugo.

Prednosti: veći stupanj sigurnosti vožnje po rampama, treba manje prostora za parkiranje.

MEHANIČKO PARKIRANJE

One dolaze do izražaja tamo gdje je zemljište skupo i gdje ga nema dovoljno, a potreba za parkiranjem je velika (centar grada).
Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se može dogoditi na rampama (pogotovo dvosmjernim). Nedostatak je što vozač kasnije mora čekati da dizalo ode po vozilo.


6. SIEMENS SUSTAV ZA NAPLATU I KONTROLU PARKIRANJA

automatULAZNI / IZLAZNI AUTOMAT – EKG 100 / AKG 100

– za izdavanje papirnatih magnetskih kartica za kratko parkiranje
– za kontrolu plastičnih magnetskih kartica za pretplatnike
oprema:
– uređaj za čitanje i izdavanje kartica
– iglični štampač
– spremnik za izdavanje papirnatih magnetskih kartica volumena 5000 komada
– 16 bitni mikroprocesor sa 1 MB RAM-a
– backup baterija, sat realnog vremena
– priključak na DESINET mrežu (sučelje RS485)
– brzina prijenosa podataka 230 kBit/sec
– LCD zaslon 2×20 znakova
– stražnje osvjetljenje LCD zaslona
– sve poruke na LCD zaslonu na hrvatskom jeziku
– interfon za komunikaciju u oba smjera
– termostatski reguliran grijač

rampaRAMPA – LS 100 Basic

– mikroprocesorski upravljana brklja
– serijsko sučelje za komunikaciju između automata i brklje
– spremanje podataka o podizanju brklje
– integrirani dvostruki detektor za prepoznavanje vozila preko induktivnih petlji
– dužina kraka brklje 2,7 m
– torque motor sa sinusoidalnim pomakom
– vrijeme dizanja i spuštanja manje od dvije sekunde
– svi pokreti bez trzaja
– klizna spojka omogućava proklizavanje u slučaju nailaska na zapreku
– u slučaju nestanka napajanja jednostavno podizanje brklje bez alata
– krak brklje s doljnje strane obložen gumom
– u slučaju probijanja brklje translacijski pomak bez oštećenja kraka

centralnaCENTRALNA UPRAVLJAČKA JEDINICA – DZ 100

– upravljačko računalo izvedeno u 32-bitnoj mikroprocesorskoj tehnologiji za upravljanje i nadgledanje parkirnog sustava
oprema:
– 32-bitni mikroprocesor
– 4 MB RAM, sat realnog vremena, uključujući kalendar
– SCSI hard disk min. 2GB
– SCSI sučelje za backup-streamer
– 3,5″ floppy disk
– 2 serijska sučelja: PC terminal, modem i debugging
– posebni komunikacijski procesor za mrežu (RS 485) sa 230 kBit/sec brzinom prijenosa
– sustav omogućava upravljanje sa max. 16 terminala na mreži
– PC terminal: Tipkovnica, miš, 14″ SVGA monitor i disketa uključujući PM100 software
– modem 14.400 Baud
– modem za master/slave povezivanje
– obrada kreditnih kartica

kasaAUTOMATSKA KASA ZA NAPLATU PARKIRANJA – AKS 100 COMPACT

– automatska kasa za naplatu parkiranja putem svih vrsta plaćanja (kovanice, novčanice, chip i kreditne kartice)
– različite opcije omogućavaju prilagodbe na sve zahtjeve
– čitač magnetskih kartica
– iglični štampač
– 16 bitni mikroprocesor sa 1 MB RAM-a
– backup baterija, sat realnog vremena
– priključak na DESINET mrežu (sučelje RS485)
– brzina prijenosa podataka 230 kBit/sec
– LCD zaslon 2×20 znakova
– stražnje osvjetljenje LCD zaslona
– interfon za komunikaciju u oba smjera
– termostatski reguliran grijač
– izvedba prilagođena za hrvatsko tržište:
– prihvat kovanica: 50 l, 1 Kn, 2 Kn, 5 Kn
– vraćanje kovanica: 50 l, 1 Kn, 2 Kn, 5 Kn
– automatsko ponovno punjenje spremnika, max. 200 kovanica/vrsti kovanice
– prihvat novčanica: 5 Kn, 10 Kn, 20 Kn, 50 ili 100Kn
– ne uzvraća novčanice
– biranje jezika
– 4 jezika: hrvatski, engleski, njemački, francuski ili talijanski
– alarmni uređaj / sirena kod nasilnog otvaranja vrata

znakDINAMIČKI ZNAK S OZNAKOM POPUNJENOSTI PARKIRALIŠTA

– kućište iz očvršćenog plastičnog materijala
– izvedeno u zaštiti IP54
– elektronički upravljan pogon
– unutarnje osvjetljenje znaka

7. ODREĐIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE

Za određivanje broja mjesta za parkiranje u središnjem području grada ima više metoda:

Prema stupnju motorizacije.Po toj metodi broj mjesta za parkiranje u središtu grada dobije se tako da se na 5-8 registriranih osobnih automobila osigura jedno mjesto za parkiranje tj.

P=E/K*D

Gdje je:
P – potreban broj parkirališta i garažnih mjesta u gradu
E – broj stanovnika
D – stupanj motorizacije
K – koeficijent koji ovisi o mjesnim prilikama i u rasponu je od 5-8

Prema broju stanovnika.Na svakih 100 stanovnika u središnjem području grada osigurava se jedno do dva  mjesta za parkiranje i garažiranje.

Prama broju motornih vozila koja ulaze tijekom dana u središte grada.Za 7-9 posto vozila koja ulaze u središte grada osigurava se parkirališno-garažni prostor.

Prema površini središnjeg djela grada.Prema toj metodi, broj mjesta za parkiranje i garažiranje određuje se tako da se na jedan hektar površine središnjeg djela grada osigura 60 – 100 mjesta tj.

P=S*t

gdje je:
S – površina središnjeg djela grada u hektarima
t – broj parkirališnih mjesta (60 – 100)

Prema namjeni građevine.Temelje se na stupnju motorizacije.Prema Generalnom urbanistističkom planu za grad Zagreb dani su podaci o potrebitosti parkirališno – garažnih mjesta za različite namjene građevina (vidi tablicu).

Vrsta građevineBroj mjesta na 1000 m² bruto izgrađene površine
normalni uvjetilokalni uvjeti
Stambene zgrade118 – 14
Industrija i skladišta64 – 8
Gradsko središte4030 – 50
Regionalno trgovačko središte10080 – 120
Poslovne zgrade1510 – 20
Fakulteti i više škole1510 – 20