Da bi cesta mogla udovoljiti uvjetima prometa, mora imati određene eksploatacijske značajke. U eksploatacijske značajke ceste pripadaju:

  1. prometno opterećenje,
  2. gustoća prometa,
  3. brutotonski ekvivalent zastora kolnika,
  4. računska brzina,
  5. propusna moć ceste i
  6. prijevozna sposobnost vozila.

Te značajke određuju kvalitetu ceste u prometnom obliku odnosno sposobnost ceste da primi određenu vrst i veličinu prometa što će se odvijati prema zadanim uvjetima.

1. Prometno opterećenje

Prometnim opterećenjem ceste smatra se veličina prometa izražena bruto težinom robe, putnika i vozila što se u jedinici vremena propušta kroz promatrani presjek.

Prometno opterećenje dobije se brojenjem vozila (putničkih automobila, autobusa, kamiona itd.) što u određenom vremenu prođu kroz promatrani presjek ceste. Procjenom prosječnih težina pojedinih vozila i prosječne težine tereta kamiona dobiju se podaci o opterećenju što ga je primio kolnik u jedinici vremena. Procjenom broja  putnika  u   osobnim   automobilima,   autobusima   itd.   dobiju se podaci o broju prevezenih putnika.

Prometno opterećenje nije konstantno; ono se stalno mijenja tijekom godine, a ovisno je i o promjenama što nastaju u gospodarsko-ekonomskoj strukturi kraja kojim prolazi cesta. Proračun prometnog opterećenja vrlo je važan čimbenik pri projektiranju ceste radi utvrđivanja njenih glavnih tehničkih elemenata.

2. Gustoća prometa

Gustoćom prometa smatra se ukupan broj vozila što u jedinici vremena prođu kroz promatrani poprečni presjek ceste.
Gustoća prometa može se dobiti brojenjem vozila vizualno ili pomoću posebnih uređaja (uređaj s fotoćelijom ili nagaznim crijevom).
Gustoća prometa je mjerilo za određivanje stvarne iskorištenosti propusne moći na određenoj cesti.

3. Brutotonski   ekvivalent   zastora   kolnika   (radna   sposobnost kolnika)

Brutotonski ekvivalent zastora kolnika (ili sposobnost rada zastora kolnika) je najveća bruto tonaža koju određeni zastor može primiti, do njegove obnove, bez osjetnog pogoršanja uvjeta prometa.
Brutotonski ekvivalent zastora kolnika služi za izbor vrsti zastora kolnika pri projektiranju novih cesta. 

Njegova se vrijednost može dobiti iz izraza:

Qz brtt =  365 • Qs brtt/dan • n 

u kojemu je:
Qz brtt – brutotonski ekvivalent zastora
Qs brtt/dan – prosječno dnevno prometno opterećenje
n – broj godina trajnosti zastora kolnika.

Pri postojećim cestama brutotonski ekvivalent zastora kolnika služi za približno određivanje trajanja kolničkog zastora do njegove potpune obnove. Njegova vrijednost određuje se praktičnim ispitivanjem raznih vrsti zastora u različitim okolnostima.

4. Računska brzina

Pri projektiranju ceste kao temelj za određivanje elemenata trase u uzdužnom i poprečnom profilu služi računska brzina.

Računskom brzinom smatra se najveća brzina vožnje što se može održati na određenoj cesti, uzevši u obzir sve uvjete sigurnosti (silu prianjanja, vidljivost, polumjer zavoja itd.) i povoljne uvjete iskorištenja snage motora.

Računska brzina ovisi o ekonomsko-gospodarskim potrebama, važnosti i značenju ceste, značajkama terena, svrsi i jačini prometa, perspektivnom razvoju prometa itd. Za ceste većih duljina pretpostavlja se veća računska brzina radi skraćivanja vremena vožnje.

Usvajanjem većih računskih brzina, potrebno je osigurati što veće duljine cesta u pravcu ili zavoje velikog polumjera, projektirati što blaže nagibe nivelete, dostatne duljine preglednosti i širine kolnika, predvidjeti hrapave zastore, križanje s ostalim prometnicama u dvije razine, obilaženje naseljenih mjesta itd.
Prema računskoj brzini određuju se polumjeri zavoja, vertikalna naobljenja nivelete,  duljine prijelaznica,  duljine preglednosti,  poprečni nagibi u zavojima, širina voznog traka itd.      

Ako se na trasi ceste pojave mjesta na kojima bi primjena usvojene računske brzine izazivala veliko poskupljenje radova pri gradnji, može se računska brzina na tim mjestima smanjiti. Tu smanjenu brzinu nazivamo iznimnom brzinom.
Pri projektiranju valja nastojati da računska brzina (Vr) bude jednaka na što duljim potezima. Prema našim propisima računska brzina rrora biti osigurana na dijelovima ceste koji ne smiju biti manji od:

– 10 km na autocestama i cestama 1. razreda te
– 5 km na cestama 2, 3, 4. i 5. razreda.

Veličina računske brzine ne smije biti manja od:

– 80 km/h za autoceste i
– 60 km/h za magistralne ceste (iznimno 40 km/h na nepovoljnom planinskom terenu)

5. Propusna moć (kapacitet) ceste

Propusna   moć   ceste   označuje   se   maksimalnim   brojem   vozila što se može propustiti u jedinici vremena kroz promatrani presjek.
Pri   određivanju   propusne   moći   ceste   polazi   se   od   propusne moći jednoga prometnog traka.
Propusna   moć (U) ceste na   jednom   voznom   traku   u   broju vozila za jedan sat dana je jednadžbom:

U = 1000 * V / a

U – propusna moć ceste

V – brzina vožnje vozila u km/h

6. Prijevozna sposobnost vozila

Prijevozna sposobnost vozila je prosječan broj netotonskih kilometara po jednom vozilu u jedninici vremena na određenoj cesti.

Prijevozna sposobnost (Ps) dobije se prema jednadžbi:

Ps = V * G

u kojoj je:
Ps – prijevozna sposobnost vozila u Nt km/h
V – prosječna brzina vozila u km/h
G – prosječno opterećenje na vozilu u tonama