Cesta se kao građevinski objekt sastoji od gornjeg i donjeg ustroja. Pod donjim ustrojem ceste razumijevaju se zemljani trup i objekti – mostovi, propusti, vijadukti, potporni i obložni zidovi itd. Donji ustroj ima zadaću da preuzme prometno opterećenje i cijelu konstrukciju gornjeg ustroja. On stvara ravnu površinu na koju naliježe gornji ustroj.

Donji ustroj

Zemljani trup ceste je dio ceste načinjen od zemlje ili drugog materijala (šljunka, pijeska, kamena itd.).
Prema položaju terena, zemljani trup može biti u nasipu, usjeku, zasjeku i galeriji.
Jedan od oblika zemljanog trupa može biti i tunel. Međutim, pri izradbi tunela osim iskopa postoje i mnogi drugi radovi, pa se stoga tunel obično smatra posebnim građevinskim objektom.
Zemljani trup mora biti izgrađen tako da što dulje osigura dobru stabilnost ceste, tj. da se ne pojave slijeganja i deformacije koje bi mogle uzrokovati oštećenje kolničke konstrukcije.
Da bi se to postiglo, zemljani trup treba načiniti od kvalitetnog materijala te ga jednolično i dobro nabiti odgovarajućim strojevima. Dobro nabijen zemljani trup sliježe se s vremenom do 1%, a nenabijeni čak i više od  10%.
Materijal za izradbu zemljanog trupa mora biti odgovarajuće kvalitete i dobrih fizičko-kemijskih svojstava. Za izgradnju zemljanog trupa ne smije se upotrebljavati materijal organskog podrijetla. To su treset, humus i mulj.

Strojevi    koji   se    upotrebljavaju    za    nabijanje    materijala    pri izradbi zemljanog trupa mogu se podijeliti na ove vrste:

– statičke (nabija se pritiskom),
– dinamičke (nabija se udarom),
– vibracijske (nabija se vibriranjem).

U   statičke   strojeve   pripadaju:  ježevi,   parni   i   motorni   valjci, valjci s gumenim kotačima.

Nasip

Nasip je jedan od najčešćih oblika zemljanog trupa. Kota nivelete nalazi mu se iznad kote terena.
Treba ga izvesti tako da kasnije ne dođe do slijeganja. Da   bi   visoki   nasipi   bili   stabilniji,   nagib   nasipa   se   ublažuje nakon visine veće od 6 m.

Nasip se može  izrađivati na vise načina:

– u slojevima,
– s čela u punom profilu,
– sa strane  i
– sa skele

Najbolji je način izradbe nasipa u slojevima. Debljina slojeva u vezanog tla je 30-75 cm, a u nevezanog (rahlog) tla debljina može biti i 100 cm. Općenito, debljina slojeva ovisi o načinu izvedbe i o vrsti strojeva koji se koriste za nabijanje.

Usjek

Usjek je zemljani objekt dobiven iskopom određenoga poprečnog profila u zemlji. Na usjeku je, za razliku od nasipa, niveleta buduće ceste ispod površine terena.

Iskop usjeka može  se izvesti  na više načina:

– u uzdužnim slojevima,
– prosjekom s čela,
– sa strane,
– s uzdužnim presjekom,
– u terasama i
– s potkopom i oknima.

Zasjek

Zasjek je specifičan oblik zemljanog trupa. On može biti izveden kao klasični (tipični) zasjek ili čisti zasjek.
Klasični (tipični) zasjek sastoji se od usjeka i nasipa, a čisti zasjek, za razliku od usjeka, ima samo jednu kosinu, i to onu na strani brda. Kosine zasjeka izvode se u nagibu koji ovisi o vrsti materijala.

Izradba zasjeka slična je načinu izvedbe usjeka odnosno nasipa.

Galerije

Galerije su specijalni oblik zasjeka što se izvodi u čvrstim stijenama. Kosine galerije izvode se u kontranagibu, tj. lučnim potkopavanjem mase brda.

Postoje dvije vrsti galerija. U prve vrste kamena masa obuhvaća dio slobodnog profila u obliku konzole iznad planuma.

U druge vrsti galerije kamena masa obuhvaća čitav slobodni profil, kao i u tunela, samo je s jedne strane otvorena i poduprta stupovima.

Galerije  se  također grade  i  za  zaštitu  cesta  od  snježnih  lavina  ili  od obrušavanja stjenovitog materijala.