luka hamburg
Luka Hamburg

Neke luke, kao što je ona u Hong Kongu ili Rio de Janeiru, u osnovi imaju prirodna pristaništa; druge su izgrađene umjetno.

Feničani su izgradili umjetne luke u Tiru i Sidonu (Libanon) u 13. stoljeću pr. Kr.

Rimljani su izumili nepropustan beton za gradnju kejeva i gatova, tj. valobrana u svojoj luci Ostiji.

Rimske i druge drevne luke imale su dizalice, koje su vukle životinje ili ljudi. Saksonski London i vikinški Dublin imali su dobro izgrađena drvena pristaništa s gatovima.

Tradicionalno veliki brodovi bili bi usidreni podalje od obale, a manje teretne lađe, mauni, prenosili bi robu do obale.

U18. stoljeću prvi duboki dokovi zatvorenog tipa sagrađeni su u Londonu i Liverpoolu. Tu su mogli pristati veliki brodovi koji su istovarivali teret izravno na obalu.

U 20. stoljeću sve se više grade specijalizirane luke za točno određenu vrstu robe, npr. naftni terminali.

Od 1950-ih znatno je porastao broj kontejnerskih luka. Kontejneri su veliki metalni sanduci standardizirane veličine, koji se vrlo brzo mogu utovariti ili istovariti.

Najveće kontejnerske luke na svijetu jesu Hong Kong, Singapore, Rotterdam, Hamburg i New York.