Željeznički promet > Projektiranje kolodvora

Projektiranje kolodvora

POLOŽAJ KOLODVORA

Poželjno je da se kolodvori projektiraju u vodoravnoj ravnini i pravcu. Ako to nije moguće, potrebno je daje duljina lukova Sto manja, a polumjeri lukova Sto veći. Izvodi li se kolodvor u luku, treba imati samo jedan luk, a ne više njih.
Lukovi u kolodvoru djeluju nepovoljno, osobito ako se uz kolosijek u luku moraju izvoditi kolodvorske građevine (peroni, rampe i slično). Skupine kolosijeka smještenih u luku također djeluju nepovoljno jer otežavaju:
- preglednost
- manevarski rad
- ugrađivanje skretnica i skretničkih nizova.

Ako se postavljanje kolodvora u luku nikako ne može izbjeći, polumjeri lukova ne smiju biti manji od onih na otvorenoj pruzi (kako ne bi došlo do smanjenja brzine prolaznih vlakova na području kolodvora). Polumjer lukova glavnoga prolaznoga kolosijeka ne treba biti manji od R = 800 m (iznimno R = 600 m). Osim toga, treba nastojati da skretnički nizovi budu u pravca.

kolodvor u luku
Kolodvor u luku

Pri projektiranju kolosijeka i kolosiječnih skupina u kolodvorima, treba se pridržavali sljedećih pravih:

  1. Na kolosijecima za prijam i otpremu vlakova polumjeri lukova ne smiju bki manji od R = 200 m (u skupini za teretne vlakove) i R = 300 m (u skupini za putničke vlakove). S obzirom na povećanje brzine kretanja vlakova, navedene se veličine povećavaju s promjenom brzine kretanja vlakova.
  2. izvlačm kolosijeci moraju biti u pravcu. Ako se nalaze u ruku, polumjer luka mora biti što veći, a najmanje R = 600 m.
  3. Kolosijeci koji služe za utovar i istovar s pomoću prilaznice ili rampe moraju biti u pravcu. Ako to nije moguće, najmanji polumjer mora biti R = 600 m.
  4. U zgradama kolosijeci moraju biti u pravcu. Pri ulasku u zgradu kolosijeci moraju biti najmanje 20 m prije ulaza u pravcu.
  5. U kolodvoru treba nastojali rasporediti pojedine skupine kolosijeka simemćno u odnosu na glavni prolazni kolosijek.

Najpovoljniji položaj kolodvora je u pravcu i vodoravnoj ravnini jer je tada moguć povoljan raspored kolosiječnih postrojenja i dobra vidljivost signala. Međutim, kolodvori se izvode, osim u vodoravnoj ravnini, i na prijevoju, u uvali ili na padini vododjelnke.

kolodvor na trasi
Položaj kolodvora na trasi pruge

Položaj kolodvora u vodoravnoj ravnini je najpovoljniji.
Kolodvor na prijevoju rijetko se gradi, uglavnom samo u složenim terenskim uvjetima. Pogodnosti takvog položaja kolodvora ogledaju se u prirodnom usporavanju brzine vlaka prije ulaska u kolodvor i brzom razvijanju brzine vlaka nakon izlaska iz kolodvora. Nepogodnost je takvog položaja kolodvora u otežanom pokretanju zaustavljenog vlaka ispred ulaznog signala i u opasnosti od odbjegnuća vagona na prugu pri manevriranju.

Položaj kolodvora u uvali je najnepovoljniji jer su prilazi kolodvora o padu, a izlazi iz kolodvora u usponu, pa se sporo razvija brzina nakon izlaska vlaka iz kolodvora.
U nas je najčešći položaj kolodvorske ravnine na padini vodoćjeinfce. Po svojim eksploatacijskim značajkama taj položaj ima i prednosti i nedostataka, ovisno o tomu iz kojeg se smjera ulazi u kolodvor. Vlakovi koji se kreću po padu teže se zaustavljaju ali se lako pokreću, dok se vlakovi koji se kreću po usponu lako zaustavljaju ali sporo razvijaju brzinu pri izlasku iz kolodvora.

DULJINA KOLODVORSKE RAVNINE

Duljina kolodvorske ravnine određuje se u ovisnosti o:

  1. potrebnoj korisnoj duljini kolosijeka (za prijam najveće duljine vlaka)
  2. broju kolosijeka
  3. broju kolosiječnih veza
  4. nagibu pruge ispred i iza kolodvora.

ŠIRINA KOLODVORSKE RAVNINE

Širina kolodvorske ravnine ponajprije ovisi o broju kolosijeka na kolodvoru te o namjeni kolodvora (građevinama i postrojenjima koje je potrebno smjestiti).

širina kolodvorske ravnine
Presjek kolodvorske ravnine

NAGIB KOLODVORSKE RAVNINE

Redovito se kolodvorska ravnina nastoji izvesti u vodoravnom položaju. Samo iznimno je njen položaj u nagibu do 1,0 ‰.
Položaj kolodvora u nagibu je više štetan nego koristan. Postavljanjem kolodvora u nagib može se uštedjeti u troškovima građenja, ali su uštede neznatne u odnosu na troškove eksploatacije (nema slobode manevriranja). Malim povećanjem nagiba na otvorenoj pruzi ili minimalnim produljenjem otvorene pruge postiže se isti učinak kao i postavljanjem kolodvora u nagib.

Ublažavanje uspravnog djelovanja centrifugalne sile postiže se zaokruženjem prijeloma razine pruge. Ono se izvodi kružnim lukom polumjera:

p=V2 (v na kvadrat)

gdje je:
p - polumjer uspravnog luka (m)
V - brzina kretanja vlaka (km/h)

Kako polumjer zaokruženja ovisi o brzini prolaska vlaka, orijentarijski se izvodi
p =10.000 m         za V > 80 km/h
p =5.000 m           za V = 60-80 km/h
p=1000m             zaV = 60km/h

U kolodvorima i ispred kolodvora taj polumjer može biti najmanje 2.000 m, a na sporednim kolosijecima prijelom razine pruge može se izvesti i polumjera 1.000 m.

U tehničko - teretnim kolodvorima polumjer zaokruženja razine pruge je najmanje 750 m, a na vrhu spuštaiice 250 m.

Skretnice mogu biti i na kolosijecima koji su u nagibu do 10 ‰ ali se ne smiju smještali na dijelu zaokruženja razine pruge. Početak i kraj skretnice moraju biti najmanje 5 m ispred ili iza zaokruženja. Iznimno,, ako se polumjer razine pruge zaokružuje s p > 10.000 m za osnovne kolosijeke ili p > 5.000 m za sporedne kolosijeke, dopušta se polaganje skretnica na svakom mjestu takvih uspravnih lukova zaokruženja razine pruge.

pravci ispred i iza kolodvora
Pravci ispred i iza kolodvora

ODVODNJA KOLODVORA

Kolodvorska ravnina mora biti osigurana od štetnog utjecaja oborinskih i podzemnih voda. Stoga je na kolodvoru nužno izvesti odvodnju.
Odvodnja površinskih voda provodi se sustavom poprečnih i uzdužnih drenaža. Raspored drenaža ovisi o vrsti materijala i širini kolodvorske ravnine

drenaža kolodvora
Drenaža kolodvora

Drenažni kanali rade se u obliku jarkova u koje se postavljaju drenažne cijevi. Promjer cijevi ovisi o njihovom tipu (9 -16 cm).
Na svim prijelomima kolodvorske ravnine kao i na svakih 50 m drenažnih vodova (sisača) ili kanalizacijskih vodova (sakupljača), postavljaju se kontrolna okna. Kako kontrolna okna nemaju taložnke, na spojevima uzdužnih drenažnih vodova s poprečnim kanalizacijskim vodom - kolektorom postavljaju se okna za čišćenje (taložnice). Poprečni kolektori ne bi smjeli biti na razmaku većem od 100 m. Ako kolodvor nema odgovarajući vodoprijamnik, nužno je izgraditi upojne bunare čija veličina ovisi o propusnosti tla.

ELEKTRIFIKACIJA KOLODVORA

Elektrifikacija kolodvora je opremanje kolodvora električnim postrojenjima i uređajima potrebnim za primjenu električne vuče.
Postoji više sustava električne vuče. Na Hrvatskim željeznicama su u primjeni:

  1. istosmjerni sustav 3 kV
  2. izmjenični sustav 25 kV 50 Hz.

Svi kolosijeci na kolodvoru ne elektrificiraju se. Stoga je potrebno odrediti kolosijeke koje treba opremiti odgovarajućim građevinama i postrojenjima za električnu vuču vlakova. Ne elektrificiraju se kolosijeci s posebnom namjenom. To su:

  1. kolosijeci za pranje lokomotiva i vagona
  2. kolosijeci za popravak lokomotiva i vagona
  3. kolosijeci na kojima se obavlja pretovar dizalicama.

Radi napajanja elektrovučnog vozila kolodvor mora imati odgovarajuće građevine i postrojenja (kontaktnu mrežu).
Kontaktna mreža je nadzemni vod iznad kolosiječnih postrojenja postavljen na nosive konstrukcije. Služi za dopremu električne energije od clektrovučne postaje do elektrovučnih vozila. Čine je:

  1. vozni vod
  2. napojni, obilazni i povratni vod
  3. nosive konstrukcije kontaktne mreže
  4. oprema za vješanje i zatezanje
  5. oprema za električno rastavljanje.

Vozni vod se sastoji od kontaktnog vodiča obješenog na nosivo uže. Postoji više tipova kontaktnog voda u odnosu na način vješanja kontaktnog vodiča.

Napojni vod kontaktne mreže je vod koji povezuje elektrovučnu postaju s voznim vodom.

Povratni vod kontaktne mreže dio je vučnoga strujnoga kruga koji čine električno povezane tračnice i koji omogućuje povratak struje elektrovučnog vozila do elektrovučne postaje.
Povratni vod čine jedna neizolirana tračnica pri jednotračnoj izolaciji ili obje tračnice kolosijeka kada su u kontroli zauzetosti kolosijeka primijenjeni dvotračnički izolirani odsjeci ili brojači osovina tračnički prespoji izoliranih i neizoliranih sastava tračnica.

Zatezna polje kontaktne mreže je dio voznog voda između dvaju susjednih mjesta zatezanja i u mehaničkom smislu neovisna je cjelina da bi se osigurao prijelaz pantografa s jednog na drago zatezno polje, a da se u tom ne prekida primanje struje, krajevi dvaju siisjednnih zateznih polja moraju se preklapati.

Kontaktna mreža otvorene dvokolosijećne pruge u pravilu je električno i mehanički razdvojena i nezavisna za svaki kolosijek. Na glavnim kolodvorskim kolosijecima kontaktna mreža mora biti za svaki kolosijek električno nezavisna, ali inje obvezao mehaničko razdvajanje. Ako u kolodvoru postoji samo jedan prolazni kolosijek, nije neophodna nezavisnost njegove kontaktne mreže. Za priključne i sporedne kolodvorske kolosijeke ne zahtijeva se, u pravilu, električno i mehaničko razdvajanje, ali se izvodi po potrebi.

U kolodvorima su nosive konstrukcije kontaktne mreže stupovi i portali koji siuže za vješanje kontaktnog, napojnog ili obilaznog voda.

Stupovi kružnog oblika izrađuju se od čelika određenih mehaničkih značajki. Rešetkasti se izrađuju od čelika 2U profila s ispunom od okruglog željeza. Ugrađuju se u otvor temelja. U kamenitim terenima učvršćenje se obavlja zavrtnjima ugrađenim u kamenito tlo. Na kolodvorima (u području perona ili na dijelu na kojem se obavlja intenzivan manevarski rad) primjenjuje se skraćeni rešetkasti stup kao sidro. Dubina ukopavanja stupova je 1,2 m.

U kolodvorima se često primjenjuju portali. To su nosive konstrukcije koje nose tri ili vise kontaktnih vodiča, a njima se premošćuje tri ili više elektrificiranih kolosijeka. Moguća su dva tipa portalnih konstrukcija:

Kruti portal sastoji se od dvije noge i prečke koje se izrađuju od 4L profila s ispunama od željeza okruglog presjeka zmijastog oblika (kod lakših tipova portala) ili s ispunama kombiniranim sa zmijoiikim željezom i L profila (kod teških portala). Kao i stupovi, i kruti portali su tipizirani.

Elastični portal za nosivi kontaktni vod čine: stupovi (noge) portala i nosivo uže s gornjim i donjim poprečnim uzetom. Stupovi se, ovisno o rasponu, odnosno o broju kolosijeka koje treba premostiti, mogu konstruirati kao dalekovodni stupovi. S obzirom na zadatak koji mora ispuniti, nosivo uže nosi poprečnu užad o koju se vješa nosivi kontaktni vod.
Načini vješanja kontaktne mreže ovise o nosivim konstrukcijama.

Visina kontaktnog vodica u točki vjesanja iznosi 5,50 ta za izmjenični sustav 25 kV 50 Hz ili 5,35 m za istosmjerni sustav 3 kV (mjereno od gornjeg ruba tračnice do donjeg ruba vodiča). Minimalna visina obilaznog voda iznosi 6,50 m od gornjeg ruba tračnice, a 7,00 m iznad kolodvorskih perona.

Razmak nosivih konstrukcija kontaktne mreže od kolosijeka je udaljenost od unutarnjeg ruba nosive konstrukcije (stup, portal) do osi kolosijeka.
Udaljenost stupova kontaktne mreže od građevina:
- 2,40 m     - udaljenost stupova kontaktne mreže od osi kolosijeka na putničkim kolodvorima
- 3,00 m     - udaljenost stupova kontaktne mreže na putničkim peronima
- 2,20 m     - udaljenost stupova kontaktne mreže od osi kolosijeka na teretnim kolodvorima.

ELEMENTI NACRTA KOLODVORA

Položajni nacrti (malih i srednjih) kolodvora izvode se u mjerilu 1:1.000, dok se položajni nacrti velikih kolodvora često izvode u mjerilu 1: 2.000. Nacrti iskolćenja izrađuju se u mjerilu 1:500. U nacrtima treba rabiti simboliku prikazanu na slici.
Stacionaža kolodvora postavlja se na glavni prolazni kolosijek s oznakom kilometra i hektometra od lijeve strane nacrta prema desnoj.
Kolosijeci moraju biti označeni rimskim brojevima. Kolosijek koji je najbliži kolodvorskoj zgradi označuje se brojem jedan (1), a ostali, dalje po redu uzastopno. Svakom nacrtu treba dodati tablicu kolosijeka s podacima: redni broj, funkcija kolosijeka, tok kolosijeka od-do skretnice, duljina kolosijeka (ukupna, stvarna, korisna).

Skretnice se označuju arapskim brojevima, u smjeru kilometraže (od lijeve strane nadesno) gledano u odnosu na glavni prolazni kolosijek. Podaci o skretnicama upisuju se u posebnu tablicu: redni broj, smjer, oznaka, tip skretnice, kut skretnice, polumjer skretnice, kilometarski
položaj, podloga, način postavljanja.

U nacrtima se moraju označiti i sve kolodvorske građevine: zgrade, mostovi, propusti, kolosiječne vage i slično, te njihove stacionaže. Za kolodvorske građevine također treba izraditi tablicu koja sadržava: redni broj, naziv građevina, kilometarski položaj.

Za kolosijek, odnosno kolodvorsku ravninu trebaju biti označeni svi visinski podaci s prijelomima razine pruge i svi podaci o promjeni smjera: početak i kraj luka (odnosno prijelaznog luka), polumjer luka, duljina luka, duljina tangente luka, kut skretanja.
U nacrtima mjerila 1:1.000 moraju biti ucrtane kosine usjeka i nasipa s odvodnim jarcima.
Mora biti ucrtana i granica željezničkog zemljišta.

elementi nacrta
Elementi kolodvora u položajnom nacrtu