Proglašen Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. listopada 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/120
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 10. listopada 2007.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, pravni status, način upravljanja vodnim putovima i lukama unutarnjih voda, materijalno-pravni odnosi glede plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i ugovaranje prijevoza, plovidbene nesreće, ustroj i rad lučkih kapetanija i nadzor te druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način se primjenjuje Pomorski zakonik.
(3) Na odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom, drugim zakonima i podzakonskim aktima, primjenjuju se i običaji iz područja unutarnje plovidbe.

Članak 2.

Razvitak riječnog prometa, vodni putovi i luke unutarnjih voda od gospodarskog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

Članak 3.

Strategiju razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.

Članak 4.

Pojedini pojmovi u ovom Zakonu znače:
1. unutarnje vode su rijeke, kanali i jezera osim rijeka jadranskog sliva u dijelu toka kojim se obavlja pomorska plovidba,
2. vodni put je dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba, klasificiran i otvoren za plovidbu,
3. plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu,
4. plovilo je plovni objekt namijenjen za plovidbu ili plutanje unutarnjim vodama,
5. vojno plovilo je plovilo koje je pod zapovjedništvom oružanih snaga i čija je posada podvrgnuta vojnoj disciplini,
6. javno plovilo je plovilo namijenjeno za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo državno tijelo i koje služi isključivo u negospodarske svrhe, osim vojnog plovila (npr. plovila policije, lučke kapetanije, carine, lučke uprave, Agencije za vodne putove, i sl.),
7. motorno plovilo je plovilo na vlastiti motorni pogon,
8. nuklearno plovilo je plovilo opremljeno uređajem na nuklearni pogon,
9. putničko plovilo je plovilo konstruirano i opremljeno za prijevoz više od 12 putnika,
10. plutajući objekt je plovilo koje u uobičajenim okolnostima nije namijenjeno za kretanje unutarnjim vodama,
11. čamac je plovilo kraće od 20 m i volumena manjeg od 100 m3, osim tegljača, potiskivača, putničkog plovila i plovila osposobljenog za pokretanje bočnog sastava,
12. skelski prijelaz je dio unutarnjih voda s izgrađenim i uređenim prilaznim putovima opremljen za sigurno prilaženje, ukrcaj i iskrcaj osoba, životinja i stvari koje se prevoze skelom,
13. tegljač je plovilo posebno konstruirano i opremljeno za pokretanje tegljenog sastava,
14. potiskivač je plovilo posebno konstruirano i opremljeno za pokretanje potiskivanog sastava,
15. potiskivani sastav je čvrsto povezana skupina plovila osim čamaca od kojih je barem jedno smješteno ispred potiskivača,
16. tegljeni sastav je skupina od jednog ili više plovila osim čamaca koje tegli jedan ili više tegljača koji čine tegljeni sastav,
17. sastav je potiskivani, tegljeni ili bočni sastav,
18. domaće plovilo je plovilo koje ima hrvatsku državnu pripadnost i upisano je u jedan od hrvatskih upisnika plovila,
19. strano plovilo je plovilo koje ima stranu državnu pripadnost i namjenu prema propisima dotične države,
20. EU plovilo je plovilo koje ima državnu pripadnost jedne od država članica Europske unije i namjenu prema propisima dotične države,
21. plovilo u gradnji je plovilo koje se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, do trenutka upisa u upisnik plovila,
22. rasprema je privremeno povlačenje plovila iz eksploatacije i njegov smještaj na određenom dijelu unutarnjih voda,
23. priznato klasifikacijsko društvo je klasifikacijsko društvo koje je priznato u skladu s procedurama i kriterijima prema posebnom propisu,
24. brodar je svaka osoba koja je kao posjednik plovila nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik plovila,
25. prijevoznik je brodar koji obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu koji je zaključio s naručiteljem,
26. putnik je svaka osoba na plovilu osim djece mlađe od 1 godine života i posade plovila,
27. stanje opijenosti je stanje osobe kod koje je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu više od 0,5 g/kg mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, analizom krvi ili urina, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. Jednako tako, smatrat će se da je u stanju opijenosti osoba kod koje je utvrđena prisutnost u organizmu opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi i/ili urina,
28. međunarodni vodni put je vodni put na kojem je dozvoljena plovidba plovilima svih zastava,
29. međudržavni vodni put je vodni put na kojem je dozvoljena plovidba plovila pod zastavom Republike Hrvatske i granične države na tom vodnom putu,
30. državni vodni put je vodni put na kojem je bez posebnog odobrenja dozvoljena plovidba samo plovilima pod zastavom Republike Hrvatske,
31. luka je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj i skladištenje robe ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojoj se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi. U smislu ovoga Zakona luka predstavlja luku otvorenu za javni promet,
32. pristanište je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila,
33. zimovnik je posebna vrsta pristaništa namijenjen i uređen za zaštitu plovila od leda i drugih opasnosti,
34. lučko područje je područje luke ili pristaništa koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, kojim upravlja upravitelj luke i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba,
35. lučki akvatorij – dio vodnog puta u sklopu lučkog područja, u naravi prostor neposredno uz obalu te izdvojena sidrišta,
36. sidrište je uređeni i obilježeni prostor na vodnom putu namijenjen za sidrenje plovila,
37. upravitelj luke – lučka uprava odnosno svaka osoba koja upravlja lukom ili pristaništem,
38. lučke usluge – usluge komercijalne prirode koje se obavljaju u lukama uz naknadu prema objavljenoj tarifi,
39. lučki operater – svaka osoba koja pruža jednu ili više lučkih usluga,
40. lučki korisnik – lučki operater, odnosno bilo koja osoba koja obavlja lučku djelatnost u luci ili pristaništu,
41. ponton – vrsta plutajućeg objekta posebno konstruiranog za pristajanje plovila,
42. boksaža – vrsta lučke usluge kojom se obavlja manevriranje plovilima u luci,
43. prekrcaj za osobne potrebe – situacija gdje lučki korisnik obavlja za osobne potrebe jednu ili više lučkih usluga gdje ne zaključuje ugovor s trećom stranom za obavljanje takvih usluga,
44. Riječni informacijski servisi (RIS) jesu informacijske usluge ujednačenog standarda namijenjene kao podrška upravljanju prometom na unutarnjim vodama, uključujući gdje god je to tehnički opravdano vezu s drugim načinima prijevoza,
45. komercijalni prijevoz je svaki prijevoz plovilima koji se obavlja na temelju ugovora o prijevozu,
46. prijevoz za osobne potrebe je prijevoz plovilima koji se obavlja za osobne potrebe svake osobe kao pomoćna djelatnost uz osnovnu djelatnost,
47. međunarodni prijevoz je prijevoz plovilima iz bilo koje domaće luke u stranu luku i obratno,
48. domaći prijevoz (kabotaža) je prijevoz plovilima između luka na području Republike Hrvatske,
49. ozbiljan poremećaj tržišta – pojava na transportnom tržištu u unutarnjoj plovidbi koja može uzrokovati ozbiljan i potencijalno trajan višak ponude nad potražnjom te predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i opstanku velikog broja prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, osim ako kratkoročne i srednjoročne prognoze tržišta pokazuju značajna i trajna poboljšanja,
50. osobnom ispravom smatraju se brodarska knjižica, dozvola za ukrcaj, svjedodžba o stručnoj osposobljenosti i uvjerenje za osposobljenosti za voditelja čamca,
51. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu,
52. ministar je čelnik Ministarstva.

Dio drugi
SIGURNOST PLOVIDBE

Glava I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 5.

Sigurnost plovidbe podrazumijeva skup uvjeta i mjera kojima moraju udovoljavati plovila, posada na plovilima, vodni putovi i luke.

Članak 6.

(1) Brodar, zapovjednik plovila, upravitelj luke, lučka kapetanija kao tijelo nadležno za poslove sigurnosti plovidbe i Agencija za vodne putove, dužni su organizirati i trajno nad¬zirati obavljanje poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe te s tim u svezi voditi evidencije i upisnike s propisanim podacima.
(2) Brodar, zapovjednik plovila, upravitelj luke te Agencija za vodne putove dužni su dojaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i objektima sigurnosti plovidbe koja utječe na sigurnost plovidbe.
(3) Lučka kapetanija može radi sigurnosti plovidbe donositi akte kojima ograničava plovidbu na vodnim putovima, odnosno propisuje posebne uvjete plovidbe u cilju zaštite ljudskih života, obala, okoliša i drugih dobara.

Članak 7.

Promjene na vodnom putu i objektima sigurnosti plovidbe koje su značajne za plovidbu objavljuje lučka kapetanija putem priopćenja brodarstvu.

Članak 8.

Ministar će posebnim pravilnikom propisati postupak spašavanja osoba i plovila u slučaju nesreće na unutarnjim vodama i postupak intervencije u slučaju opasnosti od onečišćenja s plovila.

Članak 9.

(1) Ministarstvo je obvezno provesti istragu o svakoj nesreći koja se dogodi bilo kojem domaćem plovilu kao i na stranom plovilu koje pretrpi nesreću u unutarnjim vodama Republike Hrvatske ako je nesreća uzrokovala smrt ili teže tjelesne ozljede državljana Republike Hrvatske, gubitak ili oštećenje imovine većeg opsega te istragu o zaprekama na plovnom putu ili onečišćenju unutarnjih voda s plovila.
(2) Propis o postupku istrage u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Glava II.

PLOVIDBA

Članak 10.

(1) Plovidba se može obavljati plovilima na unutarnjim vodama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Osobe koje sudjeluju u plovidbi obvezne su se pridržavati odredbi ovoga Zakona i propisa o pravilima plovidbe kojima se uređuje sigurna plovidba.
(3) Propis iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar.

Članak 11.

(1) Strana plovila mogu ploviti vodnim putovima iz članka 105. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Strana plovila mogu ploviti i vodnim putovima iz članka 105. stavka 3. ovoga Zakona na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.
(3) EU-plovila mogu ploviti na svim vodnim putovima iz članka 105. ovoga Zakona bez ograničenja.
(4) Propis o plovidbi i boravku stranih plovila na unutarnjim vodama Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

Članak 12.

Zabranjeno je s plovila izbacivati, izlijevati ili ispuštati otpad, predmete ili tvari koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe, živote i zdravlje ljudi ili onečistiti okoliš.

Članak 13.

(1) Oštećena ili potopljena plovila koja ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti s unutarnjih voda.
(2) Plovila koja nisu upisana u odgovarajući upisnik plovila ne mogu boraviti na unutarnjim vodama, osim ako su izuzeta od obveze upisa.
(3) Plovila povučena iz plovidbe moraju se ukloniti s unutarnjih voda.
(4) Plovila iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije, odnosno inspektora sigurnosti plovidbe ukloniti s unutarnjih voda.

Članak 14.

(1) Domaće plovilo u raspremi može boraviti na unutarnjim vodama Republike Hrvatske na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije za boravak u raspremi.
(2) Prilikom izdavanja odobrenja lučka kapetanija će za plovila iz stavka 1. ovoga članka odrediti mjesto i uvjete boravka te vrijeme boravka na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

Članak 15.

(1) Strano vojno ili strano javno plovilo smije uploviti u unutarnje vode Republike Hrvatske samo na temelju posebnog odobrenja.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za strano vojno plovilo daje ministarstvo nadležno za poslove obrane, a za strano javno plovilo Ministarstvo uz mišljenje ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

Članak 16.

(1) Skelski prijelaz može se otvoriti radi prometnog povezivanja susjednih obala.
(2) Građenje skelskog prijelaza provodi se sukladno propisima o prostornom uređenju, građenju i vodama.
(3) Odobrenje za otvaranje skelskog prijelaza daje Ministarstvo.

Glava III.
PLOVILO

1. Utvrđivanje sposobnosti plovila za plovidbu

Članak 17.

Plovilo može ploviti u određenim granicama plovidbe, koristiti se za određenu namjenu ili boraviti na unutarnjim vodama ukoliko:
1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima za plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila),
2. ima ukrcan propisani broj stručno osposobljenih članova posade,
3. je smještaj i broj ukrcanih putnika na plovilu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika,
4. je teret na plovilu ukrcan pravilno i u skladu s propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

Članak 18.

(1) Sposobnost plovila za plovidbu prema članku 17. točki 1. ovoga Zakona potvrđuje se Svjedodžbom o sposobnosti za plovidbu (u daljnjem tekstu: Svjedodžba).
(2) Svjedodžba se izdaje na temelju tehničkog pregleda plovila kojim se utvrđuje da plovilo odgovara zahtjevima Tehničkih pravila.
(3) Svjedodžbu izdaje Ministarstvo putem Tehničkoga nadzornog tijela.
(4) Izgled Svjedodžbe, rok valjanosti, zamjena i obnova Svjedodžbe te druga pitanja propisat će se Tehničkim pravilima.
(5) Ispunjava li plovilo uvjete iz članka 17. ovoga Zakona, odnosno posjeduje li valjanu svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom plovila ili njegovih pojedinih dijelova.

Članak 19.

(1) Nadzor gradnje, opseg, način i učestalog tehničkog pregleda iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona propisuje se Tehničkim pravilima.
(2) Tehnička pravila donosi ministar.

Članak 20.

(1) Za provođenje tehničkog pregleda iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona nadležno je Tehničko nadzorno tijelo.
(2) Tehničko nadzorno tijelo može djelomično ili u cijelosti osloboditi plovilo obveze obavljanja navedenog pregleda ukoliko plovilo posjeduje važeću potvrdu da udovoljava zahtjevima Tehničkih pravila izdanu od priznatog klasifikacijskog društva.
(3) Sastav, postupak i kriterije imenovanja Tehničkoga nadzornog tijela te postupak i uvjete za priznata klasifikacijska društva propisat će ministar.
(4) Tehničko nadzorno tijelo imenuje ministar.

Članak 21.

Poslije obavljenog nadzora nad gradnjom, odnosno preinakom plovila ili nakon obavljenog bilo kojeg pregleda plovila, ne smije se bez prethodne obavijesti Tehničkoga nadzornog tijela obavljati bilo kakve promjene ili preinake strukture trupa plovila, njegovih strojeva, uređaja i opreme koji podliježu Tehničkim pravilima.

Članak 22.

Brodar je dužan plovilo i njegovu opremu održavati tako da plovilo u svakom smislu ostane sposobno za plovidbu bez opasnosti za plovilo, osobe na plovilu, stvari i okoliš.

Članak 23.

Tehničko nadzorno tijelo može plovilo koje nije putničko proglasiti sposobnim da na unutarnjim vodama prevozi putnike na jednom ili više putovanja, ili za određeno vrijeme ako je njegova sposobnost za plovidbu utvrđena prema odredbama ovoga Zakona i ako se pregledom utvrdi da plovilo udovoljava uvjetima za obavljanje prijevoza putnika.

Članak 24.

Odredbe članka 17. do 23. ovoga Zakona ne odnose se na čamce.

2. Baždarenje plovila

Članak 25.

Baždarenjem plovila utvrđuje se:
– istisnina plovila na gazu praznog plovila i na najvećem gazu,
– ukupna nosivost plovila koji ne prevozi teret,
– ukupna nosivost i nosivost po centimetru srednjeg gaza plovila koji prevozi teret,
– glavne i najveće dimenzije plovila.

Članak 26.

Baždarenje plovila obavlja Tehničko nadzorno tijelo prema Tehničkim pravilima.

Članak 27.

Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježe:
– svako plovilo koje se upisuje u neki od hrvatskih upisnika plovila,
– strano plovilo koje je baždareno prema propisima koji se bitno razlikuju od Tehničkih pravila ukoliko podliježe plaćanju pristojbi u Republici Hrvatskoj čija je osnovica veličina koja se utvrđuje baždarenjem.

Članak 28.

(1) Ponovno baždarenje domaćeg plovila obavlja se ako:
– su nakon baždarenja plovila nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten u prijevozu, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu plovila, zbog kojih se na plovilu mijenja njegova nosivost,
– se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja,
– je istekla valjanost svjedodžbe o baždarenju.
(2) U slučaju ponovnog baždarenja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, Tehničko nadzorno tijelo odlučuje mora li se, ovisno o obavljenim preinakama plovila, ponovno baždarenje obaviti u cijelosti ili djelomično.

3. Isprave i knjige plovila

Članak 29.

(1) Isprave i knjige koje plovila moraju imati služe kao dokaz o identitetu plovila, sposobnosti za plovidbu, tehničkim podacima i ostalim svojstvima plovila.
(2) U knjige plovila unose se propisani podaci o važnijim događajima i obavljenim radnjama na plovilu te svi podaci u svezi s plovidbom, vodnim putom i plovilom.

Članak 30.

Isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 31.

(1) Isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju se nalaziti na plovilu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isprave i knjige plovila bez posade ne moraju se nalaziti na plovilu nego se mogu čuvati kod vlasnika.

Članak 32.

(1) Svako plovilo upisano u upisnik plovila unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj mora imati upisni list.
(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost uz naznaku da plovilo ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske, područje plovidbe, vrsta i namjena plovila te status Rajnskog plovila.
(3) Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnika plovila u koji je plovilo upisano.
(4) Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala plovilo u upisnik.
(5) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika plovila glede upisanih prava na plovilu važi ono što je upisano u upisniku plovila.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čamci upisani u upisnik čamaca moraju imati dozvolu za plovidbu čamca koju izdaje lučka kapetanija.

Članak 33.

(1) Kad se plovilu promijeni ime ili oznaka, luka upisa, nosivost, vrsta pogona, namjena ili područje plovidbe, mora mu se zamijeniti upisni list.
(2) Zamjenu upisnog lista obavlja lučka kapetanija koja je plovilo upisala u upisnik plovila.

Članak 34.

(1) Privremeni upisni list izdaje se plovilu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te domaćem plovilu u inozemstvu kojemu je izgubljen upisni list.
(2) Privremenim upisnim listom plovilo koje još nije upisano u hrvatski upisnik plovila stječe hrvatsku državnu pripadnost te pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) Privremeni upisni list vrijedi najdulje godinu dana od dana izdavanja, ali njegovo važenje prestaje kada plovilo prvi put uplovi u hrvatsku luku.
(4) Privremeni upisni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske.

Članak 35.

Pored upisnog lista, privremenoga upisnog lista ili dozvole za plovidbu čamca, plovila upisana u hrvatski upisnik plovila moraju imati:
– isprave i knjige propisane pravilnikom iz članka 36. ovoga Zakona,
– isprave i knjige propisane Tehničkim pravilima.

Članak 36.

Sadržaj, obrasce, način vođenja isprava i knjiga, vrste, rokove valjanosti i drugo propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

Članak 37.

(1) Isprave i knjige plovila izdane prema propisima zemalja članica Europske unije priznaju se kao da su izdane u Republici Hrvatskoj.
(2) Isprave i knjige plovila izdane prema propisima ostalih zemalja priznaju se uz uvjet uzajamnosti, a u drugim slučajevima na temelju mišljenja Ministarstva.
(3) Isprava plovila koja je izdana u skladu s Pravilima nadzora plovila na Rajni kojom se dokazuje sposobnost plovila za plovidbu Rajnom, priznaje se kao da je izdana u Republici Hrvatskoj.
(4) Isprava plovila izdana prema propisu o transportu opasnih tvari Rajnom (ADNR) priznaje se u Republici Hrvatskoj kao dokaz da plovilo udovoljava zahtjevima za prijevozom opasnih tvari na vodnim putovima iz članka 105. ovoga Zakona.

Glava IV.
PLUTAJUĆI OBJEKTI

Članak 38.

(1) Plutajući objekti koji se postavljaju na unutarnjim vodama postavljaju se sukladno lokacijskoj dozvoli, odnosno detaljnom prostornom planu uređenja, te sukladno propisima o vodama.
(2) U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo dužno je pribaviti suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(3) Ukoliko se plutajući objekt privezuje, sidri ili polaže na dno na području luke ili pristaništa, pored suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka potrebna je suglasnost upravitelja luke. Suglasnost upravitelja luke nije potrebna kada prema propisima o vodama upravitelj luke donosi odluku o koncesiji.

Članak 39.

(1) Na upis plutajućeg objekta na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu plovila.
(2) Pored isprava iz članka 101. ovoga Zakona uz prijavu za prvi upis prilaže se lokacijska dozvola.
(3) Lokacijska dozvola prilaže se i u slučaju svake promjene mjesta priveza, sidrenja odnosno polaganja na dno.

Glava V.
ČAMCI

Članak 40.

Čamac može ploviti u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu ili boravak na unutarnjim vodama ukoliko:
– ima utvrđenu sposobnost za plovidbu prema Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca,
– odgovara članku 17. točki 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Sposobnost čamca za plovidbu utvrđuje se tehničkim pregledom.
(2) Sposobnost čamca za plovidbu dokazuje se Dozvolom za plovidbu čamca.

Članak 42.

Način utvrđivanja sposobnosti čamca za plovidbu, vrste pregleda i baždarenje obavlja se prema Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca koje donosi ministar.

Članak 43.

Čamac može biti za:
– gospodarske namjene, i to: prijevoz putnika i stvari, ribolov, vađenje pijeska, šljunka i kamena, iznajmljivanje i sl.,
– negospodarske namjene, i to: osobne potrebe, šport, razonodu i sl.,
– javne namjene, i to: inspekcijski, carinski i policijski nadzor i sl.

Članak 44.

(1) Osoba koja upravlja čamcem mora biti stručno osposobljena i smatra se zapovjednikom plovila.
(2) Propis kojim se uređuju uvjeti za plovidbu, područja plovidbe, uvjeti i nadzor nad gradnjom čamca, upis i brisanje iz upisnika, isprave čamca, isprave i minimalni broj članova posade čamca, način i uvjeti za stjecanje uvjerenja o stručnoj osposobljenosti zapovjednika donosi ministar.

Članak 45.

Ova Glava Zakona ne primjenjuje se na:
– čamce kraće od 2,5 metra bez mehaničkoga porivnog uređaja,
– čamce koji pripadaju drugim plovilima,
– čamce namijenjene isključivo za natjecanje (športske, veslačke),
– kajake, kanue, pedaline, daske za jedrenje i sl.

Glava VI.
POSADA PLOVILA

1. Zajedničke odredbe

Članak 46.

(1) Posadu plovila čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na plovilu i obvezno se upisuju u popis posade.
(2) Za sigurnu plovidbu plovilo mora imati odgovarajući minimalni broj članova posade s određenom stručnom osposobljenošću.
(3) Broj članova posade iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 47.

(1) Stručna osposobljenost članova posade plovila stječe se položenim odgovarajućim stručnim ispitom, a dokazuje Svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti.
(2) Propise o uvjetima za stjecanje stručne osposobljenosti članova posade plovila i polaganje stručnog ispita donosi ministar.

Članak 48.

(1) Isprave o stručnoj osposobljenosti zapovjednika izdane prema propisima Rajnske komisije i zemalja članica Europske unije priznaju se kao da su izdane u Republici Hrvatskoj.
(2) Priznavanje isprava iz stavka 1. ovoga članka ograničeno je s obzirom na vrstu plovila za koju isprava vrijedi u zemlji koja je ispravu izdala.
(3) Posebnim propisom iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona mogu se propisati dodatni uvjeti za zapovjednika, u pogledu priznavanja isprava iz stavka 1. ovoga članka, kada zapovijeda plovilom koje plovi određenim dionicama vodnih putova iz članka 105. ovoga Zakona za koje se zahtijeva poznavanje lokalnih uvjeta plovidbe.

Članak 49.

(1) Zapovjednik, odnosno član posade plovila tijekom obavljanja dužnosti na plovilu ne smije biti u stanju opijenost niti mu radna sposobnost smije biti umanjena radi umora ili bilo kojega drugog razloga.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, kao mjeru opreza, naložit će zapovjedniku plovila da člana posade odmah udalji sa dužnosti.
(3) Ako je utvrđeno da je zapovjednik plovila u stanju opijenosti, ili mu je radna sposobnost umanjena radi umora ili bilo kojeg drugog razloga, inspektor ili druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika plovila.
(4) Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade plovilo ne udovoljava uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu inspektor sigurnosti plovidbe ili druga ovlaštena osoba zabranit će plovidbu.
(5) Zapovjednik, odnosno član posade plovila dužan je podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

Članak 50.

(1) Član posade plovila može biti osoba koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na plovilu, što se utvrđuje i provjerava liječničkim pregledom.
(2) Osobe koje se prijavljuju za rad na plovilu, odnosno članovi posade koji rade na radnim mjestima za koje se zahtijevaju posebni zdravstveni uvjeti te duševne i tjelesne sposobnosti obvezni su podvrći se i odgovarajućim specijalističkim pregledima.
(3) Troškove pregleda iz stavka 1. i 2. ovoga članka snosi brodar.

Članak 51.

Propis o utvrđivanju tjelesne i duševne sposobnosti člana posade i popis ovlaštenih zdravstvenih ustanova za te preglede donosi ministar nadležan za poslove zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 52.

Član posade mora obavljati poslove na plovilu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i drugim propisima koji se odnose na plovidbu na način da ne dovede u opasnost sigurnost plovidbe, ošteti plovilo ili stvari na njemu, ugrozi sigurnost putnika na plovilu, ostale članove posade ili onečisti okoliš opasnim i štetnim tvarima (uljem, otpacima tekućih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima te radioaktivnim i sličnim otpacima) s plovila.

Članak 53.

Zapovjednik plovila i članovi posade plovila moraju primjenjivati propisana pravila plovidbe iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje sigurna plovidba.

Članak 54.

(1) Kao član posade na plovilo se može ukrcati samo osoba koja ima brodarsku knjižicu, odnosno dozvolu za ukrcaj.
(2) Poseban propis o brodarskim knjižicama i dozvolama za ukrcaj donijet će ministar.

Članak 55.

(1) Brodar je dužan članu posade osigurati povratno putovanje i nadoknaditi troškove povratnog putovanja u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta.
(2) Troškovi povratnog putovanja člana posade obuhvaćaju troškove smještaja, prehrane i prijevoza od trenutka iskrcaja do trenutka povratka člana posade u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta.
(3) Kada je plovilo u stranoj zemlji, a brodar ne postupi prema stavku 1. ovoga članka, povratno putovanje osigurava diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara.
(4) Ovaj članak primjenjuje se i na strance koji su članovi posade hrvatskog plovila.

Članak 56.

Brodar ima pravo povrata svih troškova povratnog putovanja člana posade plovila koji se bez odobrenja iskrcao s plovila, ili je iskrcan zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti, ili se iskrcao s plovila zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

Članak 57.

(1) Član posade plovila obvezan je odmah obavijestiti zapovjednika o svakom iznimnom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost plovila, putnika, drugih osoba ili stvari na plovilu ili prouzročiti onečišćenje okoliša s plovila.
(2) U slučaju kada prijeti opasnost brodoloma ili druge havarije članovi posade plovila obvezni su poduzeti sve potrebne mjere za spašavanje plovila, putnika, drugih osoba na plovilu i stvari te za zaštitu okoliša, do naredbe zapovjednika plovila da se plovilo napusti.

Članak 58.

Brodar je obvezan članu posade nadoknaditi štetu na stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji plovila.

Članak 59.

(1) Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade plovila odgovara brodar ako je tjelesna ozljeda ili smrt nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koje brodar odgovara.
(2) Krivnja brodara se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, ako je smrt ili tjelesna ozljeda člana posade nastupila izravno ili neizravno kao posljedica brodoloma, sudara, nasukavanja, eksplozije, požara, ili mana plovila.
(3) Rješavanje međusobnih sporova između člana posade plovila i brodara, kao i sporova između zapovjednika plovila i brodara provodi se prema posebnom zakonu.

2. Zapovjednik plovila

Članak 60.

(1) Plovilom zapovijeda zapovjednik.
(2) Zapovjednika plovila postavlja brodar.
(3) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika, zamjenjuje ga sa svim njegovim ovlastima, po položaju najstariji član posade službe palube.

Članak 61.

Zapovjednik je odgovoran za sigurnost plovila i red na plovilu u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima na temelju kojih obavlja javne ovlasti na plovilu i zastupa brodara.

Članak 62.

(1) Zapovjednik plovila obvezan je brinuti se o: opskrbi plovila, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih uz plovidbu.
(2) Zapovjednik plovila obvezan je za vrijeme plovidbe biti na plovilu.
(3) Zapovjednik plovila obvezan je prije polaska na put provjeriti ispravnost plovila i količinu zaliha koje mu omogućuju da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na plovilu, a pri prijevozu putnika obvezan je osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.
(4) Zapovjednik motornog plovila obvezan je prije polaska na put provjeriti ispravnost i sposobnost plovila u tegljenom, odnosno potiskivanom sastavu.

Članak 63.

(1) Zapovjednik plovila, odnosno osoba u smjeni koja upravlja vođenjem plovila obvezna je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost plovila i plovidbe.
(2) Zapovjednik plovila obvezan je osobno rukovoditi plovilom kad god to zahtijeva sigurnost plovila.

Članak 64.

(1) Ako nastupe događaji koji plovilo ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik plovila obvezan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba, plovila i stvari na plovilu te za zaštitu okoliša.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno žrtvovati plovilo ili oštetiti teret ili druge stvari na plovilu zapovjednik plovila obvezan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari i uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu ili dijelove plovila čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe koje imaju osnovani interes za teret na plovilu.
(3) Obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na plovila u tegljenom i potiskivanom sastavu.

Članak 65.

(1) Ako su u slučaju opasnosti za plovilo sve mjere poduzete za spašavanje plovila ostale bez uspjeha te je propast plovila neizbježna, zapovjednik je obvezan prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na plovilu, ukloniti plovilo prije potonuća s plovnog puta ako je to moguće te narediti napuštanje plovila.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik je obvezan poduzeti sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju i mjere za spašavanje drugih isprava i knjiga kao i gotovog novca iz blagajne.
(3) Zapovjednik smije napustiti plovilo tek nakon što je u granicama stvarnih mogućnosti poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 66.

(1) U slučaju iznimnog događaja koji ugrožava sigurnost plovila ili plovidbe, putnika i drugih osoba, ili prijeti oštećenju stvari na plovilu, ili ako se primijeti onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, zapovjednik je obvezan opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju odmah unijeti u brodski dnevnik.
(2) Zapovjednik je obvezan, u slučaju iznimnog događaja iz stavka 1. ovoga članka, o tim događajima odmah radiovezom ili, ukoliko to nije u mogućnosti, nakon dolaska u prvu luku, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika.
(3) Zapovjednik mora unijeti u brodski dnevnik činjenicu rođenja i smrti osobe na plovilu, naznačujući mjesto ili poziciju plovila i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio.
(4) Zapovjednik je obvezan o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.
(5) Zapovjednik ili brodar mora čim prije moguće izvijestiti nadležno tijelo ili lučku kapetaniju o događajima u vezi s ispuštanjem ulja ili prijetnje od ispuštanja ulja i drugih opasnih tvari.
(6) Propis o načinu postupanja zapovjednika prema odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka donosi ministar.

Članak 67.

(1) Zapovjednik je obvezan radiovezom odaslati obavijest o bilo kojoj izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe.
(2) Zapovjednik je obvezan bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik.

Članak 68.

(1) Zapovjednik ima ovlast i obvezu svim osobama na plovilu izdavati naredbe kojima se osigurava plovilo i njegova plovidba, održavati red na plovilu te nadzirati obavljanje izdanih naredbi.
(2) Zapovjednik može radi sigurnosti na plovilu držati potrebno vatreno oružje, a članovima posade držanje takvog oružja je zabranjeno.
(3) Putnici na plovilu su obvezni odmah po stupanju na plovilo predati oružje na čuvanje zapovjedniku, o čemu zapovjednik izdaje potvrdu.

Članak 69.

(1) Zapovjednik ima pravo za vrijeme plovidbe ograničiti slobodu kretanja na plovilu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost plovila, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na plovilu i okoliša onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.
(2) Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na plovilu, radi zaštite plovila i zaštite okoliša. Za stranca ograničenje slobode kretanja može trajati najdulje do dolaska plovila u prvu luku u koju plovilo uplovi, a za hrvatskog državljanina najdulje do dolaska plovila u prvu hrvatsku luku.
(3) Ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na plovila u tegljenom ili potiskivanom sastavu.
(4) Mjere iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 70.

Zapovjednik ima pravo člana posade plovila koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s plovila.

Članak 71.

(1) Ako za putovanja član posade plovila, putnik ili druga osoba počini kazneno djelo na plovilu, zapovjednik je obvezan poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne za sprečavanje ili ublažavanje mogućnosti nastupanja štetnih posljedica tog dijela te mjere za osiguranje i pokretanje postupka radi utvrđivanja počinitelja i njegove odgovornosti.
(2) Ako postoji opasnost da osoba, za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, djelo ponovi ili pobjegne, zapovjednik je ovlašten narediti da se:
– toj osobi ograniči sloboda kretanja na plovilu ili se liši slobode,
– ispitivanjem osobe za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, svjedoka i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile,
– o svakom ispitivanju vodi zapisnik,
– kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je kazneno djelo počinjeno, odnosno na kojima su tragovi počinjenog djela vidljivi,
– poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno.
(3) Ako se plovilo nalazi u inozemstvu, zapovjednik je obvezan o počinjenom kaznenom djelu podnijeti izvješće diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku plovilo uplovi. Zapovjednik je obvezan s osobom za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.
(4) Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju plovilo najprije uplovi, zapovjednik je obvezan osobu za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci zajedno s pisanim izvješćem o počinjenom kaznenom djelu, zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Poduzete mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka upisuju se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 72.

(1) U slučaju kada je član posade samovoljno napustio plovilo, zapovjednik je obvezan sastaviti zapisnik i utvrditi koje su osobne stvari i isprave člana posade ostale na plovilu, a u brodski dnevnik unijeti službenu zabilješku.
(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sačinjava se u nazočnosti dva svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik i svjedoci.
(3) Zapovjednik je obvezan osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio plovilo predati tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci.

Članak 73.

(1) Smatra se da je član posade samovoljno napustio plovilo ako se nije vratio na plovilo do odlaska plovila iz luke.
(2) Ako je član posade bio spriječen vratiti se na plovilo do odlaska plovila iz luke, smatra se da je samovoljno napustio plovilo ukoliko se u roku od tri dana od dana odlaska plovila iz luke nije prijavio nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ako se plovilo nalazilo u inozemstvu diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.

Članak 74.

Odredbe članka 46., 50., 51., 55., 56., 58., 59., 60. i 67. do 73. ovoga Zakona ne odnose se na čamce.

Dio treći
DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE PLOVILA

Glava I.
DRŽAVNA PRIPADNOST I IDENTIFIKACIJA PLOVILA

Članak 75.

(1) Hrvatsku državnu pripadnost stječe plovilo upisom u odgovarajući upisnik, odnosno izdavanjem upisnog lista, privremenoga upisnog lista ili dozvole za plovidbu čamca.
(2) Nad plovilima hrvatske državne pripadnosti Republika Hrvatska ima pravo i dužnost obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim poslovima.

Članak 76.

(1) Plovilo koje je steklo hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i obvezu vijati zastavu Republike Hrvatske.
(2) Pravo i obveza vijanja zastave iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na plovila bez posade.
(3) Čamci upisani u upisnik čamaca obvezni su na vodnim putovima iz članka 105. stavka 1. i 2. ovoga Zakona vijati zastavu Republike Hrvatske.
(4) Način vijanja zastave i isticanja znakova na plovilima propisat će ministar.

Članak 77.

(1) Plovilo upisano u hrvatski upisnik plovila mora imati ime ili oznaku te jedinstveni identifikacijski broj plovila.
(2) Način dodjeljivanja imena, oznake i jedinstvenoga identifikacijskog broja plovila odredit će se posebnim propisom ministra.
(3) Rješenje o određivanju imena ili oznake te jedinstvenoga identifikacijskog broja plovila donosi Ministarstvo.
(4) Oznaku čamca određuje lučka kapetanija prilikom upisa.

Članak 78.

(1) Plovilo mora nositi ime luke upisa.
(2) Luka upisa je luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije koja vodi upisnik u koji je plovilo upisano.

Glava II.
UPIS I BRISANJE PLOVILA

Članak 79.

(1) U upisnik plovila mora se upisati plovilo koje je u cjelini u vlasništvu fizičkih osoba koji su hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, odnosno pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Upis plovila obavlja nadležna lučka kapetanija, koja donosi rješenje o upisu i izdaje upisni list, odnosno dozvolu za plovidbu čamca.
(3) Upis plovila u upisnik plovila obavlja se na zahtjev vlasnika plovila.

Članak 80.

U upisnik plovila može biti upisano plovilo čiji je brodar fizička osoba koja je hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da je vlasnik plovila dao suglasnost za upis.

Članak 81.

(1) U upisnik plovila može biti upisano plovilo čiji je vlasnik i brodar:
– fizička osoba državljanin zemlje članice Europske unije koja ima prebivalište ili stalno boravište u zemlji članici Europske unije, ili
– pravna osoba osnovana prema propisima zemlje članice Europske unije koja ima sjedište u zemlji članici Europske unije, ili čiji su većinski vlasnici i članovi uprave državljani zemlje članice Europske unije koje imaju prebivalište, stalno boravište ili sjedište u zemlji članici Europske unije.
(2) Plovila upisana u upisnik plovila stječu status Rajnskog plovila ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Status Rajnskog plovila upisuje se u upisni list.
(4) Vlasnik i brodar plovila dužan je odmah pisanim putem izvijestiti lučku kapetaniju kod koje je plovilo upisano o promjeni ili prestanku uvjeta iz stavka 1. ovoga članka i dostaviti upisni list.

Članak 82.

U upisnik plovila u gradnji može se, na zahtjev vlasnika, upisati plovilo koje se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

Članak 83.

Vlasnik plovila koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, obvezan je ovlastiti pravnu ili fizičku osobu u Republici Hrvatskoj da ga u vrijeme odsutnosti zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

Članak 84.

Plovilo koje je upisano u strani upisnik plovila ne može se upisati u hrvatski upisnik.

Članak 85.

(1) Plovilo se briše iz upisnika plovila ako:
1. je propalo ili se pretpostavlja da je propalo,
2. više ne udovoljava uvjetima iz članka 79. – 81. ovoga Zakona,
3. se trajno povuče iz plovidbe i ukloni s unutarnjih voda Republike Hrvatske,
4. se upiše u drugi upisnik plovila,
5. to iznimno rješenjem dopusti Ministarstvo.
(2) Pretpostavlja se da je plovilo propalo ako su od primitka posljednje vijesti o plovilu protekla tri mjeseca, u tom slučaju pretpostavlja se da je plovilo propalo onoga dana kad su primljene posljednje vijesti o njemu.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje plovila u gradnji iz upisnika plovila u gradnji.
(4) Vlasnik plovila dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje plovila iz upisnika plovila.
(5) U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka lučka kapetanija će izvršiti upis brisanja plovila samo ako je plovilo uklonjeno s unutarnjih voda.

Članak 86.

(1) Ako je osnovana hipoteka na plovilu, za brisanje plovila iz upisnika plovila potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.
(2) Lučka kapetanija može dopustiti brisanje plovila iz upisnika plovila i bez pristanka hipotekarnih vjerovnika, ako u sudu bude položena svota u novcu u visini tražbina tih vjerovnika, odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud nakon što sasluša vjerovnike utvrdi da je dovoljno.
(3) Ovaj članak Zakona primjenjuje se i na plovila u gradnji.
(4) Ovaj članak Zakona ne primjenjuje se na brisanje iz upisnika plovila iz članka 85. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 87.

Članak 86. ovoga Zakona ne primjenjuje se na prijenos prava vlasništva plovila napuštanjem u korist osiguratelja.

Članak 88.

(1) Upisnici plovila su javni.
(2) Upisnici plovila vode se u obliku javne knjige ili elektroničkog zapisa koji sadrži bazu podataka za cijelo područje Republike Hrvatske.
(3) Svatko ima pravo razgledavati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika plovila i imenik plovila.
(4) Lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku plovila ili upisniku plovila u gradnji te prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisnik upućuju na te isprave.

(5) Potvrde i prijepisi isprava iz stavka 4. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava.
(6) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik plovila, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

Članak 89.

Za plovila unutarnje plovidbe postoje sljedeći upisnici:
– upisnik plovila,
– upisnik javnih plovila,
– upisnik plovila u gradnji,
– upisnik čamaca.

Članak 90.

Upisnici iz članka 89. ovoga Zakona sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava.

Članak 91.

(1) Glavna knjiga upisnika iz članka 89. ovoga Zakona sastoji se od uložaka.
(2) Uložak ima list A, list B i list C.
(3) Iznimno, uložak glavne knjige upisnika javnih plovila ima samo list A i list B.
(4) Svako plovilo upisuje se u poseban uložak.

Članak 92.

U list A glavne knjige upisnika plovila upisuju se podaci o identitetu plovila, odnosno njegova osnovna tehnička obilježja.

Članak 93.

(1) U list B uloška glavne knjige upisnika plovila upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime, prezime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik plovila i sva osobna ograničenja vlasnika u vezi s raspolaganjem plovilom.
(2) Ako brodar nije vlasnik plovila, u list B uloška glavne knjige upisnika plovila mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara pravne osobe ili ime, prezime i prebivalište brodara fizičke osobe.
(3) U list B upisnika plovila u gradnji mogu se, radi određenosti naručitelja, upisati tvrtka ili naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište brodara ili naručitelja.

Članak 94.

(1) U list C uloška glavne knjige upisnika plovila upisuju se stvarna prava na plovilu ili dijelu plovila te prava stečena na tim pravima, zakup plovila, pravo prvokupa, brodarski ugovor na vrijeme za cijelo plovilo, druga ograničenja raspolaganja plovilom kojima je podvrgnut vlasnik, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
(2) U list C uloška glavne knjige upisnika plovila u gradnji upisuju se podaci iz stavka 1. ovoga članka.

Glava III.
POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIK PLOVILA

1. Zajedničke odredbe

Članak 95.

(1) Upisi u upisnik plovila obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije.
(2) Rješenje o prvom upisu plovila, rješenja o upisu u list A, list B i list C uloška glavne knjige upisnika plovila, rješenje o brisanju plovila i rješenje o ponovnom upisu plovila u hrvatski upisnik plovila donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila.
(3) Rješenje kojim se dopušta prijenos upisa plovila iz jednog hrvatskog upisnika u drugi upisnik plovila donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila u koji je plovilo upisano.
(4) Rješenje o prijenosu upisa plovila donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila u koji se plovilo ima upisati.
(5) Postupak upisivanja iz stavka 1. ovoga članka upravni je postupak.

Članak 96.

(1) U upisnik plovila mogu se upisati samo: stvarna prava, zakup plovila i brodarski ugovor na vrijeme za cijelo plovilo i pravo prvokupa.
(2) Ako ovlaštenik hipoteke na plovilu preuzme posjed plovila i njegovo iskorištavanje, u upisnik plovila upisat će se kao brodar plovila.

Članak 97.

(1) Upis u upisnik plovila sadrži tekst rješenja o upisu.
(2) Ako se prema stanju upisa u upisnik plovila rješenje o upisu ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novoga rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje.

Članak 98.

Upisi na temelju ovoga Zakona jesu:
1. prvi upis u upisnik plovila – kojim se u hrvatski upisnik plovila upisuje plovilo koje do tada nije bilo upisano u hrvatski upisnik plovila,
2. upis u list A – kojim se u list A uloška glavne knjige upisnika plovila upisuju podaci o identifikaciji plovila i njegovim tehničkim obilježjima,
3. uknjižba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje),
4. predbilježba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje),
5. zabilježba – kojom se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određene pravne učinke,
6. prijenos upisa plovila – kojom se plovilo iz jednog hrvatskog upisnika plovila upisuje u drugi hrvatski upisnik plovila,
7. brisanje plovila – kojim se plovilo briše iz hrvatskog upisnika plovila,
8. ponovni upis plovila – kojim se plovilo ponovno upisuje u hrvatski upisnik plovila.

Članak 99.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila donosi rješenje o upisu u upisnik plovila na temelju izvornih isprava.
(2) Ako iz prijave ili prijedloga i priloženih prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu prijave ili prijedloga u upisnik plovila uz napomenu »dok stigne izvornik«.
(3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu ispravu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužno poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se u prijedlogu o samoj stvari.
(4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se prijedlog i po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik plovila na osnovi potvrde o brisanju plovila iz stranog upisnika plovila poslane telefaksom, s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.
(6) Ako iz prijedloga i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će prijedlog odbiti.
(7) Ovaj se članak na odgovarajući način primjenjuje i na prijave za prvi upis plovila ili plovila u gradnji.

2. Posebne odredbe

Članak 100.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila u gradnji u koji se plovilo u gradnji treba upisati dopustit će prvi upis u upisnik plovila u gradnji ako su uz prijavu, odnosno prijedlog za prvi upis, priložene sljedeće isprave:
1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na plovilu u gradnji,
2. potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju u list A upisnika plovila u gradnji, mjestu i početku gradnje,
3. izjava vlasnika plovila u gradnji o imenu plovila u gradnji, ili ako plovilo nema imena, izjava brodogradilišta o oznaci plovila u gradnji.
(2) Stavak 1. točka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na čamce.

Članak 101.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik plovila dopustit će prvi upis u upisnik plovila ako su uz prijavu za prvi upis plovila priložene sljedeće isprave:
1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na plovilu,
2. dokaz o državljanstvu odnosno izvadak iz sudskog registra, odnosno druga isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis plovila u upisnik plovila,
3. rješenje o određivanju imena, odnosno oznake plovila te jedinstvenoga identifikacijskog broja plovila,
4. potvrda o tehničkim podacima plovila radi njegova upisa u upisnik plovila koju izdaje priznato klasifikacijsko društvo,
5. svjedodžba o baždarenju plovila,
6. isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika plovila,
7. potvrda tijela koje vodi strani upisnik plovila da je plovilo brisano iz tog upisnika, ako se plovilo prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik plovila.
(2) Ako je vlasnik plovila strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da plovilo bude upisano u hrvatski upisnik plovila te podaci u ispravama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Stavak 1. točka 3. ovoga članka ne primjenjuje se načamce.

Članak 102.

Način vođenja upisnika plovila, upisnika plovila u gradnji, vođenja postupaka EOP upisa, podatke koji se unose u listove A, B i C glavne knjige upisnika, zbirkama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike i obrascima tih isprava i knjiga te nadležnosti lučkih kapetanija za upis, propisat će ministar.

Dio četvrti
VODNI PUTOVI, LUKE I PRISTANIŠTA

Glava I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 103.

(1) Vlada Republike Hrvatske na temelju Strategije razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske donosi srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda s planiranim iznosima troškova i predloženim načinom financiranja.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za razdoblje od pet do deset godina.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka međusobno se usklađuje s planovima upravljanja vodnim područjem, donesenim na temelju propisa o vodama.

Članak 104.

(1) Na temelju plana iz članka 103. ovoga Zakona Republika Hrvatska provodi građenje, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova te luka i pristaništa od državnog odnosno županijskog značaja.
(2) Plan iz članka 103. ovoga Zakona ne uključuje regulacijsko-zaštitne vodne građevine, osim obaloutvrda u lukama, niti uključuje dijelove vodnog puta koji su isključivo ili pretežito u funkciji zaštite od štetnog djelovanja voda ili drugih oblika korištenja voda. U dvojbi, odluku o tome donosi državno tijelo nadležno za vodno gospodarstvo.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, plan iz članka 103. ovoga Zakona može uključiti regulacijsko-zaštitne vodne građevine uz suglasnost državnog tijela nadležnog za vodno gospodarstvo, kada je to potrebno radi izgradnje višenamjenskih vodnih građevina.

Glava II.
VODNI PUTOVI

1. Zajedničke odredbe i razvrstaj vodnih putova

Članak 105.

(1) Međunarodni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su:
– vodni put rijeke Dunav od rkm 1295+501 do rkm1433+000,
– vodni put rijeke Drave od rkm 0+000 do rkm 70+000,
– vodni put rijeke Save od rkm 203+300 do rkm 586+000,
– vodni put rijeke Kupe od rkm 0+000 do rkm 5+900,
– vodni put rijeke Une od rkm 0+000 do rkm 15+000.
(2) Međudržavni vodni put u Republici Hrvatskoj je:
– vodni put rijeke Drave od rkm 70+000 do rkm 198+600.
(3) Državni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su svi ostali vodni putovi koji nisu naznačeni u stavku 1. i 2. ovoga članka.
(4) Vodni putovi razvrstavaju se prema mjerilima plovnosti koje propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(5) Akt o razvrstaju donosi ministar uz prethodnu suglasnost državnog tijela nadležnog za vodno gospodarstvo.

Članak 106.

(1) Zabranjeno je ugrožavanje plovnog puta na bilo koji način.
(2) Za radove građenja, vađenja mineralnih sirovina i druge radove ili djelatnosti koje utječu na plovni put potrebno je ishoditi suglasnost Agencije za vodne putove.
(3) Pored suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka prije početka radova potrebno je ishoditi prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije.
(4) Izdavanje suglasnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka je upravni postupak.

Članak 107.

(1) Objekti sigurnosti plovidbe prema namjeni su:
– objekti za tehničko poboljšanje uvjeta plovidbe: brodske prevodnice, brane, zimovnici, sidrišta, pera, uzdužne građevine, pragovi i slične građevine u vodnom putu, kada su u funkciji plovidbe, i
– objekti za obilježavanje i signalizaciju: obalni i plovni signali i oznake, optički, električni, elektronički i radiokomunikacijski navigacijski uređaji i sl.
(2) Agencija za vodne putove ustrojava i vodi popis objekata sigurnosti plovidbe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Popis iz stavka 2. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka usuglašava se s katastrom vodnih građevina koji se vodi prema propisima o vodama.

2. Tehničko održavanje

Članak 108.

(1) Tehničkim održavanjem vodnih putova osigurava se sigurna plovidba i njihova plovnost prema mjerilima za razvrstaj.
(2) Održavanje vodnih putova financira se iz državnog proračuna i drugih izvora.

Članak 109.

(1) Tehničko održavanje vodnih putova obuhvaća:
– izradu programa održavanja,
– snimanje vodnih putova s izradom odgovarajuće tehničke dokumentacije,
– održavanje dubine plovnog puta,
– održavanje objekata sigurnosti plovidbe,
– obilježavanje,
– održavanje objekata, uređaja i opreme (hardver i softver) koji služe za riječne informacijske servise (RIS),
– uklanjanje iz plovnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe,
– interventno održavanje plovnog puta po nalogu inspektora nadležnog za sigurnost plovidbe na unutarnjim vodama.
(2) Način tehničkog održavanja vodnih putova i sadržaj programa održavanja propisat će se Pravilnikom o tehničkom održavanju vodnih putova.
(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar uz prethodnu suglasnost državnog tijela nadležnog za vodno gospodarstvo.
(4) Program iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka može uključiti pera, uzdužne građevine, pragove, brane i slične građevine u vodnom putu, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda, te građevine iz članka 104. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 110.

(1) Radi osiguranja točnih podataka o plovnom profilu, dubinama, vrsti dna, brzini toka, visini slobodnog prolaza te drugih podataka koji mogu utjecati na navigaciju, na vodnim putovima se obavlja hidrografska djelatnost u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se službene navigacijske karte i druge nautičke publikacije.
(3) Navigacijske karte obvezno moraju biti izrađene u obliku elektroničke navigacijske karte – ENC u skladu s međunarodnim Inland ECDIS standardom, a mogu se izrađivati i kao klasične plovidbene karte prema kartografskim standardima.
(4) Hidrografska djelatnost obavlja se na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim propisom.

Članak 111.

(1) Investitor ili vlasnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili povremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) obvezan je, u roku koji odredi nadležna lučka kapetanija, postaviti i održavati propisana svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju lučka kapetanija će narediti Agenciji za vodne putove da na teret te osobe obavi radnje iz stavka 1. ovoga članka.

3. Agencija za vodne putove

Članak 112.

(1) Upravljanje vodnim putovima ostvaruje se kontinuiranim i nesmetanim obavljanjem javne službe na temelju javnih ovlasti kojima se osigurava sigurnost plovidbe.
(2) Javna služba iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sljedeće poslove:
1. gradnju, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova,
2. tehničko održavanje vodnih putova,
3. osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda.
(3) Poslove javne službe iz stavka 2. ovoga članka obavlja Agencija za vodne putove (u daljnjem tekstu: Agencija).

Članak 113.

(1) Agencija je javna ustanova, a osnivačka prava u ime Republike Hrvatske ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.
(2) Financijska sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora.
(3) Ako Agencija u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, sredstva dobiti moraju se koristiti za razvoj vlastite djelatnosti.
(4) Za preuzete obveze Agencija odgovara cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno.
(5) Sjedište Agencije je u Vukovaru.
(6) Agencijom upravlja Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je ravnatelj.
(7) Sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i drugo u svezi rada Agencije uredit će se Uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(8) Na sve što nije regulirano ovim Zakonom ili Uredbom iz stavka 7. ovoga članka primjenjuje se Zakon o ustanovama.

Članak 114.

Djelatnost Agencije obuhvaća sljedeće:
– izradu prijedloga plana iz članka 103. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vodne putove,
– gradnju, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova, sukladno članku 104. ovoga Zakona,
– tehničko održavanje vodnih putova, sukladno članku 109. ovoga Zakona,
– osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda, sukladno članku 109. ovoga Zakona,
– osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa,
– kontrolu i nadzor stanja plovnog puta.

Članak 115.

Agencija u obavljanju svoje djelatnosti provodi plan iz članka 103. ovoga Zakona na način da osigura kontinuirano praćenje troškova prometne infrastrukture te u tu svrhu mora uspostaviti standardni i stalni obračunski sustav za praćenje troškova prometne infrastrukture vodnih putova koji uključuju odvojeno evidentiranje troškova izgradnje, održavanja te operativnih troškova i troškova upravljanja.

Članak 116.

Operativne programe za provođenje aktivnosti iz članka 104. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na vodne putove, donosi Agencija uz prethodnu suglasnost ministra.

Glava III.
LUKE

1. Razvrstaj luka

Članak 117.

(1) U luku može uploviti plovilo u domaćem ili međunarodnom prometu radi obavljanja prekrcajnih operacija, opskrbe zalihama, smjene posade ili nekoga drugog razloga sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Luka može biti otvorena za domaći ili međunarodni promet ovisno o ispunjavanju posebnih uvjeta.
(3) Smatra se da je luka koja je otvorena za međunarodni promet prema odredbama ovoga Zakona, otvorena i za domaći promet.

Članak 118.

Upravitelj luke dužan je osigurati, u granicama raspoloživih kapaciteta, svim plovilima i svim osobama, jednake uvjete korištenja luke bez diskriminacije s obzirom na državnu pripadnost plovila, prebivalište ili sjedište osobe, ili s obzirom na cijenu lučkih usluga.

Članak 119.

(1) S obzirom na značaj u lučkom sustavu, luke mogu biti:
– luke od državnog značaja,
– luke od županijskog značaja,
– privatne luke.
(2) Luke od državnog značaja jesu luke pod upravom Republike Hrvatske, jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, državnih tijela ili javnih ustanova, koje su razvrstane kao državne luke prema mjerilima za razvrstavanje.
(3) Luke od županijskog značaja jesu luke pod upravom Republike Hrvatske, jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, državnih tijela ili javnih ustanova, koje su razvrstane kao županijske luke prema mjerilima za razvrstavanje.
(4) Privatne luke jesu luke koje su pod upravom osoba koje nemaju javne ovlasti i koje su razvrstane kao privatne luke prema mjerilima za razvrstavanje.

Članak 120.

(1) U luke od državnog ili županijskog značaja mogu se razvrstati samo one luke u kojima se može osigurati jednakost i ravnopravnost lučkih operatera u transparentnom postupku njihovog odabira te kontinuitet obavljanja lučkih usluga.
(2) U slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka luka će se razvrstati kao privatna luka sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 121.

(1) U svakoj luci moraju se osigurati uvjeti za sigurni prihvat plovila i obavljanje lučkih djelatnosti sukladno njezinoj namjeni.
(2) Luka može biti otvorena ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima u pogledu opremljenosti, kapaciteta, prometne povezanosti i sigurnosti plovidbe.
(3) Luke se prema značenju razvrstavaju s obzirom na kapacitet, ostvareni promet, prometnu povezanost sa zaleđem, upravljačkim pravima nad infrastrukturom te druga obilježja na temelju mjerila za razvrstavanje.

Članak 122.

(1) Uvjeti kojima moraju udovoljavati luke i pristaništa, mjerila za njihovo razvrstavanje i uvjeti sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(2) Na temelju uredbe iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi akt o otvaranju i razvrstaju luke, odnosno pristaništa.
(3) Za promjenu razvrstaja postojeće luke ministar donosi poseban akt na temelju zahtjeva kojeg podnosi upravitelj luke.
(4) Svaka osoba ima pravo zatražiti otvaranje luke sukladno uvjetima uredbe iz stavka 1. ovoga članka.

2. Lučko područje

Članak 123.

(1) Lučko područje može obuhvaćati više lučkih bazena, odnosno više izdvojenih prometno-tehnoloških cjelina (terminala) specijaliziranih za prekrcaj određene vrste tereta.
(2) Lučko područje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom o određivanju lučkog područja za svaku pojedinu luku u skladu s dokumentima prostornog uređenja i planskim osnovama za upravljanje vodama. Proglašenje lučkog područja evidentirat će se u zemljišnim knjigama.
(3) Upravitelj luke dužan je predložiti izmjenu akta o određivanju lučkog područja ako se mijenja opseg gospodarskog korištenja luke.
(4) Prijedlog uredbe iz stavka 2. ovoga članka kojom se proširuje lučko područje može se podnijeti ako se za izgradnju nove luke ili proširenje postojeće luke prethodno ishodi lokacijska dozvola.
(5) Na nekretninama u sastavu lučkog područja Republika Hrvatska ima pravo prvokupa.

3. Lučke građevine

Članak 124.

(1) Lučke građevine su građevine u smislu općeg propisa o gradnji koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti.
(2) Lučke građevine dijele se na lučku infrastrukturu i lučku suprastrukturu.
(3) Lučku infrastrukturu čine operativne obale i druge lučke zemljišne površine, pristani, lučke ceste i željeznički kolosijeci te pripadajući željeznički uređaji, vodovodne, kanalizacijske, energetske i komunikacijske mreže, rasvjeta, ograde te druge građevine i uređaji koji po svojoj namjeni omogućavaju siguran prilaz i privez plovila.
(4) Lučku suprastrukturu čine građevine izgrađene na lučkom području osim građevina iz stavka 3. ovoga članka (upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.).

Članak 125.

Izgradnja lučkih građevina u lukama od državnog ili županijskog značaja u interesu je Republike Hrvatske te se u svrhu njihova građenja može neposredno podnijeti zahtjev za izvlaštenje sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju.

Članak 126.

(1) Svako ulaganje u lučke građevine koje služe za obavljanje lučkih usluga u luci ili pristaništu od državnog ili županijskog značaja, bez obzira na pravni status investitora, kada se vrši u skladu sa srednjoročnim planom razvitka iz članka 103. ovoga Zakona, smatra se da se obavlja u interesu i za potrebe Republike Hrvatske.
(2) Za građenje lučkih građevina na vodnom dobru i javnom vodnom dobru primjenjuju se odredbe posebnog propisa o vodama.

Članak 127.

(1) Lučka uprava dužna je izraditi prijedlog plana iz članka 103. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na luke i pristaništa iz njezine nadležnosti u obliku razvojne studije s procjenom financijskog i ekonomskog učinka.
(2) Operativni program građenja i modernizacije lučkih građevina te operativni program održavanja lučkih građevina donosi lučka uprava uz suglasnost ministra.
(3) Upravitelj privatne luke dužan je izraditi i dostaviti Ministarstvu plan razvitka luke za razdoblje za koje se izrađuje plan iz članka 103. ovoga Zakona.

Članak 128.

(1) U cilju poticanja razvitka riječnog prometa Republika Hrvatska može posredstvom nadležne lučke uprave sudjelovati u investicijama izgradnje lučke infrastrukture u pristaništima prema posebnom programu potpore razvitka riječnog prometa kojega usvaja Vlada Republike Hrvatske.
(2) Sudjelovanje Republike Hrvatske u investicijama koje se provode prema stavku 1. ovoga članka ograničene su samo na dio lučke infrastrukture čijom izgradnjom se osigurava siguran prilaz i pristajanje plovila (obala, vezovi, objekti sigurnosti plovidbe).

4. Upravljanje lukom

Članak 129.

Upravljanje lukama ostvaruje se kontinuiranim i nesmetanim obavljanjem poslova iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona radi osiguravanja funkcionalnosti lučkog sustava.

Članak 130.

(1) Upravljanje lukom obuhvaća sljedeće poslove:
1. kontrola i evidencija dolazaka i odlazaka plovila, prekrcaja i transporta,
2. osiguravanje kontinuiteta obavljanja lučkih djelatnosti,
3. prihvat otpada, fekalnih, kaljužnih i zauljenih voda s plovila,
4. provođenje reda u luci i nadzor nad obavljanjem lučkih djelatnosti,
5. redovito održavanje lučke infrastrukture,
6. redovito održavanje akvatorija i objekata sigurnosti plovidbe na lučkom području.
(2) Upravljanje lukom javna je služba.
(3) Poslove upravljanja lukom obavlja lučka uprava osim poslova iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.
(4) Poslove iz stavka 1. točke 6. ovoga članka obavlja Agencija
(5) U privatnim lukama poslove upravljanja lukom iz stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga članka obavlja upravitelj luke.

Članak 131.

(1) U vezi s obavljanjem poslova upravljanja lukom lučka uprava ima ovim Zakonom propisane javne ovlasti koje obuhvaćaju:
– naplatu lučkih pristojbi,
– sklapanje ugovora o korištenju luke,
– izdavanje odobrenja za obavljanje lučkih djelatnosti,
– potvrđivanje i objavu lučkih tarifa,
– uvid u poslovnu i financijsku dokumentaciju lučkih korisnika.
(2) U okviru javnih ovlasti lučka uprava donosi upravne i druge akte te odlučuje o pitanjima od značaja za razvitak luka.
(3) Protiv upravnih akata iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu osim kada je to ovim Zakonom izričito isključeno.