Najduži plovni put u Republici Hrvatskoj je rijeka Sava. Nastaje spajanjem dvaju manjih rijeka u Sloveniji, Save Dolinke i Save Bohinjke u jedinstven tok što se nastavlja kroz Republiku Hrvatsku, i ulijeva u Dunav u Srbiji (Beograd).

Sava je plovna za veće brodove od Siska (uvjetno je plovna od Rugvice kraj Zagreba – za manje plovne jedinice) sve do njenog ušća. Nije posve uređena za plovidbu tijekom cijele godine, jer se ne ulaže sustavno u njezino osposobljavanje za plovidbu većih plovnih sastava. Nakon raspada Jugoslavije, Sava je postala međunarodnom rijekom.

Dužina joj je oko 950 rkm. Glavne pritoke dolaze s desna strane, a to su Kupa, Vrbas, Ukrina i Bosna. S lijeve strane u Savu utječu Lonja, Orljava i Bosut.

Danas Sava nije dovoljno uređena za plovidbu. Na plovnom putu postoje oštri zavoji koji usporavaju plovidbu, pogotovo za eventualne potiskivane sastave, zatim plićaci koji se pojavljuju pri niskom vodostaju, dok pri visokim vodostajima rijeka ruši obalu, i proširuje korito, čime smanjuje dubinu. Osim toga, postoje razne umjetne zapreke koje ometaju plovidbu, od nepovoljno postavljenih mostova do potopljenih plovila. Plovni je put obilježen samo djelomično stalnim svijetlećim signalima. Veći dio puta obilježava se privremenim znakovima u vrijeme niskog vodostaja. Moderni informacijski sustavi, koji bi omogućili noćnu plovidbu i plovidbu u lošim vremenskim uvjetima nisu uvedeni.
U svrhu poboljšanja uvjeta plovidbe Savom, tijekom sedamdesetih godina smišljen je program regulacijskih radova. Taj program obuhvaćao je izgradnju sustava za obranu od poplave u Zagrebu; izgradnju riječne luke Rugvica; i izgradnju kanala Šamac-Vukovar kojim bi se skratio izlazak na Dunav.

Sava

Premda je završetak tog programa bio predviđen za polovicu osamdesetih, do danas je izgrađen tek sustav za obranu od poplave.

Na rijeci je nekoliko pristaništa. S hrvatske strane to su Jasenovac, Slavonski Brod i Slavonski Samac. Uvjetno, kao pristanište na Savi može se uzeti i Sisak, premda je luka smještena na rijeci Kupi, oko 5 km od ušća u Savu.

Planovi budućih radova predviđaju skup mjera kojima se želi regulirati korito rijeke Save i osposobiti je do razine plovnog puta IV klase plovnosti. Gradnjom kanala Dunav-Sava želi se skratiti izlazak Hrvatske na Dunav i povezati hrvatske riječne luke od Siska do Vukovara. Iako je promet rijekom Savom zasad relativno skroman, interes za obavljanje prijevoza roba pokazuju i određene inozemne brodarske tvrtke.

Krajem 2002. godine između vlada Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije potpisan je međudržavni ugovor kojim se pravno regulira plovidba rijekom Savom. Time se i formalno otvorila mogućnost boljeg gospodarskog korištenja rijeke Save, kako za riječnu plovidbu, tako i za ukupan gospodarski razvitak.

STANJE PLOVNOG PUTA

U uvjetima prirodnih protoka za rijeku Savu zapravo nije utvrđena plovna klasa, niti su određeni gabariti plovnog puta.
Različito ulaganje u održavanje, nesustavno izvođenje radova, nepostojanje i nepridržavanje pri izvođenju određenih normi i parametara rezultiralo je različitim stanjem plovnog puta, uvjetima i sigurnosti plovidbe na rijeci Savi.
Različiti interesi bivših jugoslavenskih republika kao i neusklađenosti pravilnika ostale prometne infrastrukture pri njezinom ukrštanju ili prelasku preko plovnog puta rijeke Save dovele su do problema gabarita plovnog puta.

Nadvišenja mostova npr., vezana su u suglasnostima za najvišu opaženu vodu na najbližoj vodomjernoj stanici, koja je na Savi samo posljednjih deset godina na više mjesta mijenjana. U povijesti je bilo pokušaja utvrđivanja plovnih gabarita rijeke, pri čemu su najčešće spominjani sljedeći parametri gabarita plovnog puta:

– mjerodavna niska plovidbena razina i visoka plovidbena razina vode – trajnosti T = 95% i T=l%;
– dubina plovnog puta, h – 2,2 m ispod niske plovidbene razine;
– širina plovnog puta, B = 40 – 60 m;
– nadvišenje donjeg ruba mosta, H= 6,4 m iznad visoke plovidbene razine;
– nadvišenje vodova niskog i visokog napona (110 KV) i (+ 1 cm za svaki KV), 15 m iznad visoke plovidbene razine;
– plovidbeni otvori mostova, 8 = 80 – 100 m.

Međutim, prema hidrauličkim, hidrološko-morfološkim elementima i stanju korita i plovnog puta na pojedinim sektorima kroz održavanje moguće je osigurati sljedeće širine plovnog puta, B, pri dubini, h = 2,2 m i pri trajnosti protoka, T = 95%:

1. Rugvica – Goldovo B = 50-40 m;
2. Galdovo – Jasenovac B = 40 – 50m
3. Jasenovac – Gradiška B = 50 – 60 m;
4. Gradiška – SI Brod B=60-70m;
5. SI. Brod – Županja B =70 – 75 m,
6. Županja – ušće (Beograd) B = 70 – 80 m.

Oživljavanjem plovidbe na rijeci Savi se može očekivati utvrđivanje dubine od h = 2,5 m ispod niske plovidbene razine pri trajnosti protoka od 95%.

PROMETNO – TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA KANALA “DUNAV – SAVA”

Višenamjenski kanal “Dunav-Sava” s prometnog stajališta trebao bi biti plovni put IV. klase plovnosti prema ECE-u s mjerodavnim plovilima Europa I i Europa II.

Ubraja se u skupinu spojnih plovnih kanala, jer povezuje slivove dviju rijeka, Save i Dunava. Njegovom izgradnjom osigurat će se kontinuitet plovidbe u širem području a posebno će utjecati na gospodarski razvoj Slavonije i Baranje, odnosno cijele države.

Taj objekt, izvanredno je atraktivan s obzirom no mogućnosti kompleksnog iskorištenja (plovidba, navodnjavanje, odvodnjavanje), a do sada nije realiziran zbog velikih investicijskih sredstava.

Prema eksplootacijskim uvjetima kanal “Dunav-Sava” svrstava se u skupinu dvosmjernih plovnih kanala. Kod tzv. jednosmjernih plovnih kanala, plovidba teče u oba smjera, ali ne istodobno. Plovilo odnosno konvoj, mimoilaze se u zoni mimoilaznica – specijalnih proširenja na plovnom putu, čija uloga je slična ulozi stanica u željezničkom transportu.

Određivanje dinamike transporta na plovnim kanalima s jednosmjernim transportom neusporedivo je složenije nego u slučaju plovnih kanala s dvosmjernom plovidbom, zbog dimamike kretanja svakog konvoja. Isto tako. ti plovni kanali moraju biti opremljeni, dodatnim telekomunikacijskim uređajima radi usuglašavanja pojedinih čekališta na plovnom putu.

Dvosmjernim plovnim kanalima plovidba teče istodobno u oba smjera bez zadržavanja, što omogućuje veću propusnu moć u pogledu prolaska plovila i robnih tokova.

OBILJEŽJA PLOVNOG PUTA KANALA “DUNAV-SAVA”

Pri kretanju plovila plovnim putem ograničenog gabarita javljaju se dodatni hidrodinamički otpori, koji znatno utječu na ekonomski opravdanu brzinu kretanja plovila odnosno plovnih sastava.

ŠIRINA PLOVNOG PUTA

Širina plovnog puta plovnog kanala ovisi o cijelom nizu elemenata koji direktno utječu na eksploatacijske karakteristike kanala.

Pri kretanju plovila ili sastava javljaju se posebne teškoće na krivocrtnim dijelovima plovnog kanala, koje su utoliko veće ako je zakrivljenost plovnog kanala veća.

Problem prolaska plovila odnosno plovnih sastava (tegljenih i potiskivanih) može se promatrati dvojako; za plovila ili sastave zadanih dimenzija nužno je ustanoviti minimalno dopuštene polumjere zavoja i odgovarajuće brzine kretanja, odnosno za već postojeći plovni kanal treba odrediti maksimalne dimenzije plovila, tj. sastava i odgovarajuću brzinu kretanja.

U skladu s navedenim, širina plovnog kanala ovisi o sljedećim čimbenicima:

– koeficijentu plovnosti (nj, koji čini odnos površine poprečnog presjeka kanala ispod razine vodnog ogledala i površine uronjenog dijela  poprečnog presjeka mjerodavnog plovila (plovila s najvećim dopustivim gazom);
– širini i duljini plovila i plovnih sastava;
– odnosu dubine plovnog puta i gaza plovila;
– relativnoj brzini plovila i brzini vodnog toka;
– brzini plovidbe;
– obliku poprečnog presjeka korita plovnog puta;
– duljini zavoja na plovnom putu;
– radijusima zavoja (R), odnosno zakrivljenosti zavoja (i/R);
– vrsti pogona plovila

PROPUSNA SPOSOBNOST (PROMETNI KAPACITET) VIŠENAMJENSKOG KANALA “DUNAV-SAVA”

Propusna sposobnost (prometni kapacitet) kanala izravno je ovisna o propusnoj sposobnosti prevodnica (savskoj i dunavskoj).

Ako se razmotre praktični uvjeti pri eksploataciji flote i plovnog puta, koji utječu na pad prometnog kapaciteta kanala (nepotpuno krcanje plovila, neravnomjernost pristizanja robe i plovila), nužno je u proračun uvesti sljedeće, kako slijedi:

– Duljina kanala 1 = 60 km
– Tnav/dnevno – 16 sati
– Koeficijent smanjene nakrcanosti plovila (nepotpuno krcanje) A = 1.1
– Koeficijent neravnomjernosti pristizanja robe i plovila  =>   B – 1.2
– Duljina potiskivanog sastava ( 2potisnice E 1 + potiskivač) .
Uzvodno i nizvodno = 160m
– Bruto razmak sastava u kanalu (850-1.000) m,
prihvaća se bruto razmak sastava a – 850 m
– Brzina plovidbe u kanalu  V = 5 – 8 km/h.

EKSPLOATACIJSKI PROMETNI KAPACITET KANALA “DUNAV-SAVA”

Eksploatacijski prometni kapacitet (propusna sposobnost) manji je od teoretskog. Teoretska propusna sposobnost dana je za idealne uvjete, odnosno nevezano za subjektivne i objektivne smetnje koje se mogu pojaviti pri eksploataciji flote i plovnog puta. Eksploatacijska propusna sposobnost može se mjeriti ili proračunati.

Proračunski se dobiva na taj način da se teoretski kapacitet umanji jednim iskustvenim koeficijentom. Pokazalo se da eksploatacijski koeficijent iznosi 10-20%. Na osnovi prihvaćenog koeficijenta od 18% dobivamo:

M1 ekspl. smjer Vukovar = M ukteoretskoX 185 = 6,2 x 10 6 (tona/god) .
M1 ekspl. smjer Samac = M uk teoretsko x 18% = 6.2 x IO6 (tona/godišnje)