Općenito se uzdužni presjek terena dobije presjekom uspravne ravnine, položene po osi trase, s terenom. Prema tomu uzdužni presjek je uspravna predodžba terena u osi trase. Za crtanje uzdužnog presjeka potrebno je odrediti visine svih hektometarskih i ostalih znakovitih točaka prijeloma terena, koje su određene položajnim stacioniranjem. Kao znakovite točke uzimaju se svi presjeci s postojećim komunikacijama, vodotocima, a i sve točke u kojima se nagib terena vidljivo mijenja.

Uzdužni presjek ima dva mjerila. Jedno se odnosi na duljine, a drugo na visine. Za duljine se uzima obično mjerilo u kojemu je crtan situacijski plan, a za visine se uzima 10 puta veće mjerilo zbog preglednosti konfiguracije terena (1:25.000/1.000; 1:1.000/100). Ovisno o potrebama, mogu se uzeti i drugi omjeri mjerila.

Iz uzdužnog profila moraju biti vidljivi svi visinski odnosi trase:

  1. kota razinice pruge sa svim lomovima
  2. duljine odsjećaka pruge u nagibu i veličina nagiba pruge
  3. tlocrtni odnosi pravaca i lukova s njihovim osnovnim veličinama
  4. pružne i konstrukcijske građevine uzduž pruge
  5. odnosi trase pruge i terena.

Stoga crtanje uzdužnog presjeka počinje oblikovanjem rubrika s lijeve strane uspravne crte. Rubrike imaju sljedeće nazive:

  1. Kote razinice pruge
  2. Nagibi razinice pruge (usponi i padovi)
  3. Kote terena
  4. Stacionaže
  5. Pravci i lukovi.

Iza naziva rubrika, prva uspravna crta upisuje se kao početak trase sa stacionažom (0) pa se dalje u rubriku stacionaže prenesu u izabranom mjerilu, sve stacionirane točke. Na vodoravnoj crti uzdužnog presjeka treba označiti cijele hektometre kružićima. Stacionaža hektometarskih točaka upisuje se u rubriku za stacioniranje usporedno s vodoravnom crtom, a stacioniranje svih ostalih točaka okomito na vodoravnu crtu i to samo razlika od prethodnog hektometra s predznakom (+).

Visine terena svake stacionirane točke upisuju se u odabranom mjerilu za visine. Potrebno je naglasiti da se sve stacionirane točke nanose s pomoću apscisa i ordinata. gdje je apscisa točka njezine stacionaže, a ordinata visinska kota.

Usporedno s nanošenjem točaka koje prikazuju visinu terena treba u rubriku kota terena upisati kotu za dotičnu točku (od lijeva u desno gledajući prema početku stacionaže). Kote terena upisuju se iz situacijskog plana. Ako se neka točka (npr. početak kružnog luka) nalazi između dvije slojnlce, treba kotu takve točke odrediti interpolacijom između dviju susjednih slojnica.

Spajanjem svih nanesenih točaka, dobiva se uzdužni presjek terena u osi trase. Iz uzdužnog presjeka je vidljivo da crta koja predočuje teren u visinskom smislu stalno mijenja svoj nagib. Pruga koju se trasira ne smije biti tako izlomljenja u uspravnom smislu, pa treba na temelju uzdužnog presjeka terena projektirati razmiču buduće pruge. Razinica pruge je visinski položaj osi pruge u uzdužnom presjeku.

Kod željeznice se obično upisuju dvije kote razine (te oblikuju dvije rubrike):

  1. Kota razinice pruge, odnosno gornjeg tračničkog ruba (G7TC)
  2. Kota ravnlka

Razinica pruge ne smije imati veći nagib od maksimalno zadanoga. Pri projektiranju razinice pruge obično se posebno ucrtava kota ravnlka pruge, a posebno kota gornjega tračničkog ruba. Crtu koja označuje ravnik pruge treba nastojati povući tako da na pojedinim mjestima ide Iznad, a na pojedinim mjestima ispod kote terena. Treba paziti da nasipi ne budu visoki, a usjeci duboki, odnosno da su površine koje zatvara ravnik pruge s uzdužnim presjekom terena približno jednake s gornje i donje strane, jer će u tom slučaju kubature usjeka biti približno jednake.
Kota razinice pruge je izlomljena crta. Točke u kojima razinica pruge mijenja svoj nagib nazivaju se točke loma razinice pruge. Lomove razinice pruge treba izbjegavati u lukovima. Na svim lomnim točkama razinice pruge treba u uzdužnom presjeku povući ordinatu i odrediti njezinu stacionažu.

Da bi se postigao što bolji uvid u oblik i veličinu zemljanih radova, nužno je izraditi poprečne presjeke pruge.
Oblik i dimenzije poprečnog presjeka pruge ovise o:

  1. kategoriji pruge
  2. broju kolosijeka
  3. širini kolosijeka
  4. razmaku medu kolosijecima.

Poprečni presjek pruge obično se crta u mjerilu 1:100 ili 1:200. Crtaju se na svim točkama prijeloma terena, odnosno na onim mjestima gdje se teren mijenja.
Poprečni presjek treba sadržavati kote terena i kote ravnika pruge na mjestu poprečnog presjeka.

poprečni presjeci pruge
Poprečni presjeci pruge

položaj razinice pruge
Položaj razinice pruge u uzdužnom presjeku