Skladišna tehnika > Kontejneri i kontejnerizacija

Kontejneri i kontejnerizacija

Naziv kontejner potječe od engleske riječi "container" (contain - sadržavati) a znači sve ono što u sebi može sadržavati nešto drugo.

"Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija."

Proizvodnja kontejnera

Proizvodnja kontejnera iz godine u godinu ima sve veći uzlazni trend razvoja, kako po broju, tako i po opsegu, ali i po sve većoj suvremenosti. Godišnja proizvodnja iznosi oko 700 tisuća kontejnera raznih dimenzija i namjena. Samo u pomorskom brodarstvu sada u svijetu ima oko devet milijuna TEU kontejnera.
Sve se više proizvode veći kontejneri (iznad 40 stopa), i to od 45, 48, 53 i 60 stopa. S obzirom na sve veću potražnju kontejnera na tržištu, osnovane su i specijalizirane kompanije koje se bave proizvodnjom i iznajmljivanjem kontejnera. U početku i polovicom osamdesetih godina proizvodnja kontejnera premještena je sa Zapada na Daleki istok, posebno Republiku Koreju, koja je imala komparativne prednosti u odnosu na ostale zemlje tržišne ekonomije.

Osvrt na promjene veličine kontejnera
SAD predlaže nove standarde kontejnera: širine 8,5 stopa (2,59 m), visine 9,5 stopa (2,90 m), s nekoliko dužina - 40 stopa (12,19 m), 45 stopa (13,72 m), 48 stopa (14,63 m) i 53 stope (16,15 m), maksimalne težine 30 481 kg.

kontejner 20 stopa
Kontejner od 20 stopa

Američki prijedlog za globalno uvođenje visokovolumenskih kontejnera razmatran je na ISO-ovoj Radnoj grupi "Budućnost kontejnera". Tom prigodom su se iskristalizirala dva stajališta o budućnosti dužine kontejnera u svjetskim okvirima, i to europski dužine 24,5 i 49 stopa i američki od 48 i 53 stope.
Osim tih, postoji i prijedlog za uvođenje kontejnera od 40 stopa, širine 2,5 metra. Uz određenu izmjenu kutova i rubova ti kontejneri su kompatibilni s postojećim od 8 stopa, odnosno s postojećim vodilicama na kontejnerskim brodovima. Ti kontejneri omogućuju slaganje 24 europske palete (1200 x 1000 mm) umjesto 21 u standardnom modelu. Nekoliko europskih brodara u obalnoj plovidbi uveli su te kontejnere u eksploataciju u tijeku 1988. godine.

Na trinaestoj sjednici Pomorskoga komiteta UNCTAD-a (1988) zemlje u razvoju izrazile su zabrinutost zbog uvođenja kontejnera dimenzija i nosivosti iznad ranije usvojenih ISO-standarda prema kojima su se orijentirali u razvoju infrastrukture. Uvođenje novih dimenzija kontejnera zahtijeva prilagodbu transportne infrastrukture za što nema financijske podloge. Usvojenom rezolucijom (61/XIII), UNCTAD, uz ostalo, poziva sve članice da se aktivno uključe u rad ISO-ova Tehničkoga komiteta 104. Problemom dimenzija i nosivosti kontejnera bavi se i Europska ekonomska komisija u Ženevi, preko svoje Radne grupe za kombinirani transport, čije je stajalište da nije nužno uvoditi takve dimenzije kontejnera u Europi i u zemljama u razvoju kakve su u SAD-u, Kanadi ili na Dalekom istoku.
Međutim, u svjetskom je kontejnerskom prometu nužno zadržati sljedeće principe: osigurati punu razmjenu kontejnera i pritom imati na umu međunarodne standarde paleta (1200 x 1000 mm) te zadržati kompatibilnost s europskim standardima (1200 x 800 mm), uzeti u obzir zaštitu čovjekova okoliša i sigurnost u cestovnom prometu, kao i ekonomski aspekt svih sudionika u transportnom lancu kontejnera.
Do sada nije postignut sporazum o dimenzijama i nosivosti kontejnera. Europa se i dalje zauzima za dužinu od 49 stopa, zbog uklapanja u sadašnje dimenzije paleta, s motivacijom da su kontejneri od 45 i 48 stopa neracionalni za tehnologije prijevoza s primjenom paleta. Međutim, američko stajalište je motivirano mogućnošću njihovih putova za prihvaćanje visokovolumenskih kontejnera.

Tablica: ISO preporuke
Tip 1A 1B 1C 1D
Vanjske mjere duljina mm 12190 9125 6055 2990
ft 40 30 20 10
širina mm 2435 2435 2435 2435
ft 8 8 8 8
visina mm 2435 2435 2435 2435
ft 8 8 8 8
Najmanje unutarnje mjere duljina mm 11997 8930 5867 2801
širina mm 2230 2300 2300 2300
visina mm 2195 2195 2195 2195
Najmanji tovarni prostor m-1 60.56 45.08 29.61 14.14
Najmanja dimenzija čelnih vrata širina 2200 2200 2200 2200
visina 2130 2130 2130 2130
Bruto težina t 30 25 20 10

Standardizaciju kontejnera počela je ASA (American Standards Association) i 1959. predložila standardne dimenzije kontejnera: 8 stopa u širinu i visinu te 12, 17, 20, 24, 35 i 40 stopa u dužinu.
Godine 1961. ASA je prihvatila dužine od 10, 20 i 40 stopa, te širine i visine od 8 stopa, kao američki standard kontejnera. Sea Land Services i National Navigation Companv, dva pionira u uvođenju kontejnerizacije, zadržali su za svoje potrebe kontejnere dužine 35 stopa, odnosno 24 stope.

Danas su najviše u uporabi ISO standardne dimenzije kontejnera. Kontejneri su svrstani prema navedenoj međunarodnoj organizaciji u dvije osnovne skupine.
Prva se skupina označuje s: 1A, 1B, 1C, 1D, lEi 1F.
Druga se skupina označuje s: 2A, 2B i 2C.

Nosivost prve skupine je 5 do 30 t, a druge 7 t. Dužina je u rasponu od 1,52 do 12,2 m (5 do 40 stopa) za prvu skupinu i 1,45 do 2,92 m za drugu.

Eksploatacijska obilježja kontejnera
Razvojem tehnologije prijevoza s primjenom paleta poboljšavaju se i eksploatacijska obilježja ovih transportnih uređaja.
Kao elementi usporedbe među kontejnerima najčešće se koriste:
- nosivost,
- volumen,
- operativna površina i
- utovarno-istovarni elementi (otvori).

Nosivosti kontejnera, osobito kad je riječ o neto i bruto nosivosti, treba posvetiti posebnu pozornost. Kriterij neto prema bruto težini znači da na masu kontejnera kao transportnog uređaja može otpasti 15-20% težine.

Kod iskorištenja nazivnog volumena, očekuje se iskorištenje veće od 80%. Iskorištenje operativne površine u funkciji je iskorištenja volumena ali je osim toga i o tom iskorištenju potrebno voditi računa.

Razmatranje razvoja kontejnera u našoj zemlji može se početi napomenom da se u kontejnere kao podsustav suvremene tehnologije nedovoljno ulagalo. Razlozi se mogu tražiti u tri osnovna smjera:
nedovoljnom interesu korisnika, odsutnosti ekonomskog čimbenika i nepovoljnom kadrovskom pristupu. Prvom fazom u razvoju kontejnera u našoj zemlji smatra se razdoblje od 1970. do 1973. godine. Ta se faza smatra "startnim razdobljem". Prvo razvojno razdoblje je ono od 1973. do 1978.

Podjela kontejnera

Podjela kontejnera zavisi od stajališta onoga tko ih promatra. Procjenjuje se da postoji veoma veliki broj tipova kontejnera. Mogu se naći izvori po kojima postoji oko 20.000 tipova kontejnera, koji se mogu razlikovati po svojim specifičnostima i obilježjima.

Najopćenitije razvrstavanje kontejnera po namjeni odnosi se na podjelu u dvije osnovne skupine, tj.:
- univerzalne kontejnere i.
- specijalne kontejnere.
S obzirom na veličinu, obično se kontejneri dijele na:
- male,
- srednje i
- velike.

Mali kontejneri

Male kontejnere opće namjene možemo svrstati u:
kategoriju A - slobodnog volumena 1 do 1,2 m3
kategoriju B - slobodnog volumena 1,2 do 2 m m3 i
kategoriju C - slobodnog volumena 2 do 3 m3

Pokušaji da se standardiziraju mali kontejneri nisu pobudili interes, jer se oni ne koriste u prekomorskom prijevozu. Mali su kontejneri češće u posjedu željeznice, iako to u nas nije slučaj. Sve ostale željeznice u Europi posjeduju male kontejnere.

Srednji kontejneri

Srednji su kontejneri slobodnog volumena većeg od 3 m3, dužine manje od 6 m i bruto težine 2,5 do 5 t. Zapremina srednjih kontejnera može biti i do 21 m3.

Razlika između srednjih i velikih kontejnera kao da se smanjuje, ali njihov udio u brojčanoj strukturi ukupnog prijevoza sada ne stagnira, što se ne može uzeti kao trajnije obilježje. Struktura srednjih kontejnera veoma je različita i nalazi se u funkciji vrste robe kojoj su namijenjena. Praksa pokazuje da srednji kontejneri najčešće služe za prijevoz sirovina, minerala i specifičnoga građevinskog materijala. Njihova je pri­mjena i zastupljenost bila veća u zemljama istočne Europe, osobito u bivšem SSSR-u.

U zemljama zapadne Europe također se koriste srednji kontejneri, a među njima su najzastupljeniji tzv. pa kontejneri. Specifičnost im se ogleda u tomu što su opremljeni uređajima za manipuliranje (kotačima) a i prijevoz tih kontejnera zahtijeva specijalne vagone koji omogućuju njihovo (specifično) "fiksiranje" - vezanje. Iako "pa" kontejneri nisu ranije odgovarali standardima (ISO), u novije se vrijeme sve više uklapaju u standarde. U odnosu na male kontejnere, tehnologija prijevoza srednjih kontejnera ima specifična obilježja, što će vjerojatno i utjecati na njihovo manje značenje u budućnosti.

Veliki kontejneri

Velikim kontejnerima u strukturi svih kontejnera zajedno pripada posebno mjesto i značenje. U tome je i osnovni razlog za pozornost koja se pridaje toj skupini kontejnera na međunarodnom planu. Za razliku od gabarita srednjih kontejnera, veliki kontejneri, unatoč pojavi odstupanja u gabaritima, imaju standardne dimenzije koje se iskazuju u stopama.

Podjela kontejnera s obzirom na vrstu supstrata kojem su namijenjeni
S obzirom na vrstu supstrata koji primaju, razlikuju se:
- kontejneri za suhi teret,
- izotermički kontejneri,
- kontejneri za rasute terete,
- kontejneri za plinove i kontejneri za tekućine.

Izotermički kontejneri
Za razliku od drugih kontejnera, izotermički kontejneri imaju složene stijene od termoizolacijskog materijala što omogućuje da se održe potrebni termoizolacijski uvjeti.
Održavanje predviđene temperature može se postići vlastitom izolacijom uz izvorne vanjske utjecaje.

U skupini izotermičkih kontejnera razlikuju se:
- toplinski izoliran kontejner koji ne zahtijeva rashlađivanje i/ili grijanje,
- rashladni kontejner s potrošnim rashladnim medijem (led, plinovi - dušik, ugljični dioksid) s regulacijom isparavanja ili bez ikakve regulacije,
- rashladni kontejner s rashladnim strojem (rashladnim uređajem),
- izotermički kontejner koji ima stroj za grijanje i rashladni kontejner i kontejner s grijanjem, koji ima i rashladni uređaj i uređaj za grijanje.

U rashladnim uređajima ne mogu se koristiti otrovni ili zapaljivi mediji.
Rashladni uređaj kontejnera mora posjedovati:
- zračno hlađenje,
- mogućnost održavanja minimalne temperature u unutrašnjosti kontejnera pri maksimalnoj vanjskoj temperaturi, u trajanju od najviše 18 sati u danu,
- automatsko uključivanje,
- otpornost na vanjske utjecaje uvjetovane dinamikom kretanja prijevoznog sredstva i dr.

Nadzor nad proizvodnjom i popravkom kontejnera
Polazeći od toga da je kontejner zajedničko i multimodalno sredstvo, pokazala se potreba da se zajedno sa standardima o gabaritima propišu i zajednička međunarodna pravila za nadzor nad njihovom proizvodnjom i popravcima.

Nadzor nad proizvodnjom i konstrukcijom kontejnera obavlja Hrvatski registar brodova.
Propisanim pravilima regulirani su:
- nadzor nad gradnjom,
- ispitivanje konstrukcijskih značajki,
- materijali koji su uporabljivi za izradu,
- označavanje kontejnera.

Označavanje kontejnera

Prema konvenciji IMCO o sigurnosti kontejnera iz 1972. godine koja je poznata i kao "tablica sigurnosti", pod nazivom CSC na svakom se kontejneru nalazi oznaka i sadrži podatke o:
- nazivu zemlje koja je izdala priznanje o sigurnosti,
- datumu izrade kontejnera,
- identifikacijskom broju,
- najvećoj brutotežini i
- dopuštenoj težini pri slaganju.

Uz te podatke na kontejneru su i dopunske oznake kao:
- naziv zemlje kojoj pripada kontejner, oznaka vlasnika kontejnera,
- posebne oznake koje za vlastitu evidenciju postavlja vlasnik,
- kontejneri se u Hrvatskoj mogu popravljati samo u ovlaštenim poduzećima.

Pod jakim oštećenjem kontejnera podrazumijeva se:
- deformacija na većoj površini vanjskih dijelova - strana kontejnera, pukotine ili lom na podu u unutrašnjosti,
- savijanje ili lom uzdužnih nosača,
- savijanje ili lom kutnih stijena - ukrepa i čelnih nosača i adaptera, savijanje ili pukotine dijelova poda u predjelu utovara gdje se zahvaća vilicom viličara,
- oštećenje brave na vratima i ostala veća oštećenja.

Uz to su veća su oštećenja u izotermičkih kontejnera sljedeća:
- oštećenja toplinske izolacije ili rashladnih uređaja, poremećena nepropusnost i oštećenje drenaže,
- neispravnost sredstava za kontrolu.

Uz tank kontejnera, moraju se kontrolirati i specifična oštećenja.