Pan-Europski i Trans-Europski koridori

Pan-Europski prometni koridori su definirani prometni putevi u centralnoj i istočnoj Europi koji svojom važnošću zahtjevaju investiranje u narednih 10 do 15 godina. Ti koridori definirani su na tri Pan-Europske prometne konferencije, održane na razini ministara prometa.

Prva takva konferencija bila je u Pragu 1991., nedugo nakon pada Berlinskog zida. Na njoj nije bilo moguće donijeti detaljnije zaključke zbog relativno burnih političkih promjena u istočnoj i centralnoj Europi. Razvijena je samo koncepcija za buduće dogovore. Devet transportnih koridora definirano je na drugoj konferenciji na Kreti 1994., dok je deseti koridor definiran na trećoj konferenciji u Helsinkiju 1997. godine.

Koridori definirani na konferencijama na Kreti i u Helsinkiju potiču usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, na bolju komunikaciju među zemljama obuhvačenim na pojedinom koridoru kako bi se između ostalog unaprijedio protok graničnim prijelazima, te poticanje razvoja intermodalnog transporta.

Koridor I (sjever - jug):
Helsinki - Tallin - Riga - Kauna - Warsaw sa sastavnicama:
a) cestovna veza Via Baltica: Tallin - Riga - Warsaw (445 km dužine)
b) željeznička veza Rail Baltica: Tallin - Riga - Warsaw (550 km dužine)
c) cestovna i željeznička veza: Riga - Kaliningrad - Gdansk

Koridor II (istok - zapad), 1830 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Berlin - Warsaw - Moscow - Nizhny - Novgorod

Koridor III, 1640 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Dresden - Wroclaw - L'viv - Kiev

Koridor IV, 3258 km ukupne dužine :
Cestovna i željeznička veza Dresden - Prague - Vienna - Bratislava - Budapest - Uzgorod - L'viv
Grana: Nuremberg, Bucarest - Constanta & Sofia - Thessaloniki / Istanbul

Koridor V (istok - zapad), 1600 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Venice - Trieste - Koper - Ljubljana - Budapest - Uzgorod - L'viv
a) Bratislava - Žilina - Košice - Uzhgorod - L'viv
b) cestovna veza Rijeka - Zagreb - Čakovec
b) željeznička veza Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Dombovar
c) Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budapest

Koridor VI (sjeverozapad - jugoistok), 1800 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Gdansk - Grudziadz / Warsaw - Katowice - Žilina; grana za Brno

Koridor VII, 2300 km dužine:
Dunavski plovni put sa sastavnicama:
a) dunavski unutarnji plovni put
b) kanal Crno more - Dunav
c) dunavske grane Kilia i Sulina
d) kanal Dunav - Sava
e) kanal Dunav - Thissa
f) relevantna lučka infrastruktura smještena na unutarnjim plovnim putovima

Koridor VIII, 1300 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Bari i Brindisi - Durres i Vlore - Tirana - Skopje - Sofia - Varna i Burgas
a) Cafasan - Kaphstice / Kristallopigi
b) cestovna veza Sofia - Pleven - Byala i željeznička do Gorna Orahovica
c) Burgas - Svilengrad - Ormenion

Koridor IX, 6500 km ukupne dužine:
Cestovna i željeznička veza Helsinki - St. Petersburg - Pskov / Moskow - Kiev - Ljubasevka - Chisinau - Bucarest - Dimitrovgrad - Alexandroupolis
a) Helsinki - St. Petersburg - Moscow
b) Kaliningrad - Kiev
c) Kaliningrad - Vilnius - Minsk

Koridor X, 2360 km ukupne dužine:
Cestovna i željeznička veza Salzburg - Ljublajna - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Veles - Thessaloniki
a) Graz - Maribor - Zagreb
b) Budapest - Novi Sad - Beograd
c) Niš - Sofia - Dimitrovgrad - Istanbul
d) Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igoumenitsa


Četiri su glavna pan-europska područja:
Barentsko - Euroatičko područje: Multimodalno prometno područje koje pokriva sjeverna provincije Švedske, Finske i Norveške, kao i oblasti Murmansk i Arkhangelsk i Republike Ruske Federacije Karelia i Komi.
Crnomorsko područje: Crnomorske države Turska, Gruzija, Ukrajina, Rumunjska, Bugarska, te Grčka i Moldavija, dok status promatrača imaju Armenija i Azerbaijan.
Područje Jadransko - Jonskog mora: Države na Jadranskom i Jonskom moru Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija i Crna Gora.
Mediteransko područje - MEDA države: Alžir, Cipar, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Malta, Marocco, Siria, Tunis i Turska