GLAVA XIV.

LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

XIV.1. REDOVITA LIKVIDACIJA DIONIČKOG DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

Odluka skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka

Članak 200.

(1) Skupština društva za osiguranje može prihvatiti odluku o prestanku društva za osiguranje.

(2) Skupština društva za osiguranje koje ima podružnicu u drugoj državi članici može donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka nakon dobivanja mišljenja nadzornog tijela.

(3) Nadzorno tijelo dužno je mišljenje dostaviti u roku od 30 dana.

(4) U slučaju da nadzorno tijelo ne dostavi mišljenje u roku iz stavka 3. ovoga članka, skupština društva za osiguranje, po isteku tog roka, može prihvatiti odluku o prestanku poslovanja dioničkog društva za osiguranje.

(5) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na likvidaciju društva za osiguranje na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima o likvidaciji dioničkog društva na temelju odluke skupštine.

(6) Odredbe ovoga odjeljka odgovarajuće se primjenjuju i onda ako dioničko društvo za osiguranje prihvati odluku kojom se djelatnost dioničkog društva za osiguranje mijenja na način da dioničko društvo za osiguranje više ne obavlja poslove osiguranja.

Likvidator društva za osiguranje

Članak 201.

Likvidatorom društva za osiguranje može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave društva za osiguranje iz članka 27. ovoga Zakona.

Ograničenje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

Članak 202.

(1) Uprava društva za osiguranje dužna je nadzorno tijelo obavijestiti o odluci iz članka 200. stavka 1. ovoga Zakona sljedećega radnog dana nakon prihvaćanja odluke.

(2) Nadzorno tijelo na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku kojom:

1. ograničava važenje dozvole za obavljanje poslova osiguranja na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije društva za osiguranje,

2. određuje u kojem se opsegu na društvo za osiguranje u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika.

(3) Nakon započete likvidacije društvo za osiguranje može obavljati još samo poslove osiguranja određene odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ukoliko se odluka iz stavka 2. ovoga članka odnosi na društvo za osiguranje koje ima podružnicu u državi članici, nadzorno tijelo dužno je prije izdavanja odluke obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesene odluke.

(6) Ako zbog zaštite interesa stranaka društva za osiguranje ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, nadzorno tijelo dužno je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo odmah po donošenju odluke.

Ponovno stjecanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

Članak 203.

(1) Ako skupština društva za osiguranje odredi da društvo za osiguranje nastavi s djelovanjem, društvo za osiguranje može ponovno početi obavljati poslove osiguranja samo ako ponovno stekne dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Zahtjevu za upis odluke iz stavka 1. ovoga članka u sudski registar treba priložiti novu dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

XIV.2. REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA UZAJAMNO OSIGURANJE

Likvidacija društva za uzajamno osiguranje

Članak 204.

(1) Likvidaciju društva za uzajamno osiguranje društvo provodi na temelju važeće odluke skupštine o prestanku društva.

(2) Ako iz odredbi ovoga Zakona ili svrhe likvidacije ne proizlazi drukčije, za vrijeme likvidacije za društvo za uzajamno osiguranje vrijede isti propisi koji su vrijedili prije početka likvidacije.

(3) Za vrijeme likvidacije društvo ne smije sklapati nove ugovore o osiguranju niti povećavati odnosno produžavati postojeće ugovore o osiguranju.

(4) Uplaćena sredstva temeljnog kapitala mogu se vratiti tek onda kada su plaćene ostale obveze društva uključujući obveze prema članovima iz osiguranja.

(5) Imovina koja ostane nakon plaćanja obveza podijelit će se osobama koje su bile članovi društva za uzajamno osiguranje u trenutku prihvaćanja odluke o prestanku društva. Dioba se obavlja sukladno mjerilima o diobi dobiti članovima koja su određena statutom.

(6) Na likvidatora društva primjenjuju se odredbe o upravi društva za uzajamno osiguranje.

(7) Ako u stavcima 1. do 6. ovoga članka nije drugačije određeno, na dobrovoljnu likvidaciju primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na likvidaciju dioničkog društva za osiguranje.

XIV.3. PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

Razlozi za početak prisilne likvidacije

Članak 205.

(1) Nadzorno tijelo će odluku o početku prisilne likvidacije donijeti u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona te da ne postoje uvjeti za početak stečajnog postupka,

2. ako skupština društva odbaci izvješće o financijskom stanju iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona te ako prva prodaja dionica na temelju odluke koju skupština donese na prijedlog iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona ne uspije,

3. ako je društvu za osiguranje oduzeta dozvola za obavljanje poslova osiguranja,

4. ako je društvu za osiguranje prestalo vrijediti odobrenje za obavljanje poslova osiguranja, a društvo za osiguranje, u roku od tri mjeseca od primitka odluke iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, nije započelo s postupkom preoblikovanja, prestanka ili s postupkom ponovnog dobivanja odobrenja za obavljanje poslova osiguranja,

5. ako je članu uprave pravomoćnom odlukom oduzeta dozvola za obavljanje dužnosti člana uprave odnosno ako je član razriješen dužnosti odnosno ako član uprave ne obavlja dužnost člana uprave dulje od šest mjeseci, a nadzorno tijelo, sukladno ovom Zakonu, u roku tri mjeseca ne imenuje novog člana te društvo za osiguranje zbog toga nema najmanje dva člana uprave.

(2) Nadzorno tijelo je dužno donijeti odluku o početku prisilne likvidacije u roku od 8 dana koji teče:

1. u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od dana isteka roka za prihvaćanje konačnog izvješća o ocjeni rezultata posebne uprave iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona,

2. u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka od dana kada je skupština odbacila prijedlog odluke iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno od dana kada je istekao rok za upis i uplatu dionica na temelju bezuspješne prve prodaje,

3. u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka od dana donošenja odluke o oduzimanju dozvole,

4. u slučaju iz stavka 1. točke 4. ovoga članka od završetka tromjesečnog roka za imenovanje novog člana uprave.

Prisilna likvidacija podružnice stranog društva za osiguranje

Članak 206.

(1) Nadzorno tijelo dužno je prije donošenja odluke o početku postupka prisilne likvidacije nad podružnicom stranog društva za osiguranje obavijestiti sva nadležna tijela država članica, u kojima društvo za osiguranje nad čijom podružnicom počinje postupak likvidacije, ima podružnice.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o pravnim posljedicama i stvarnim učincima takvog postupka.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako zbog zaštite osiguranika nije početak postupka prisilne likvidacije moguće odgađati, nadzorno tijelo obavijestit će nadležno nadzorno tijelo odmah nakon donošenja odluke.

(4) Nadzorno tijelo dužno je u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka, uskladiti svoje postupke s postupcima nadležnih nadzornih tijela drugih država članica.

(5) Likvidatori su dužni u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka uskladiti svoje postupke.

Obavijest nadležnim nadzornim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 207.

(1) Na postupak prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje ima podružnicu u drugoj državi članici, isključivo je nadležno nadzorno tijelo.

(2) Nadzorno tijelo dužno je o izdanoj odluci o početku prisilne likvidacije nad društvom za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice.

(3) Na postupak prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici primjenjuju se pravni propisi Republike Hrvatske.

Učinkovitost odluke o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 208.

Odluka o početku postupka prisilne likvidacije društva za osiguranje države članice koja ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, a koju izdaje nadležno nadzorno tijelo države članice i koja ima jednak pravni učinak kao odluka o prestanku obavljanja djelatnosti društva za osiguranje prema ovom Zakonu, bez posebnog postupka priznanja i izvršenja ima neposredni učinak na području Republike Hrvatske i u državi članici.

Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije

Članak 209.

(1) Odluku o početku postupka likvidacije nad društvom za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici nadzorno je tijelo dužno javno objaviti, a sažetak odluke dužno je objaviti u Službenom listu Europske unije.

(2) Objava sažetka iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

1. ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije,

2. pravo po kojem će se provoditi postupak prisilne likvidacije,

3. imena likvidatora,

4. rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi.

(3) Nadzorno tijelo propisuje oblik i podrobniji sadržaj objave sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije.

Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 210.

(1) O odluci o početku postupka prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u državi članici likvidator je dužan obavijestiti sve poznate vjerovnike društva za osiguranje koji imaju sjedište na području država članica.

(2) Obavijest obvezno mora sadržavati:

– ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu potraživanja,

– rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi,

– prava i dužnosti vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim potraživanjima i vjerovnici čija su potraživanja osigurana stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu,

– učinke početka postupka prisilne likvidacije na ugovore o osiguranju, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti osiguranika odnosno osiguravatelja.

(3) Nadzorno tijelo propisuje oblik i podrobniji sadržaj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

Prijava potraživanja vjerovnika

Članak 211.

(1) Vjerovnik prijavljuje potraživanje u likvidacijsku masu na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište i to na posebnom obrascu.

(2) Nadzorno tijelo propisuje oblik i sadržaj obrasca za prijavu potraživanja vjerovnika.

Primjena odredaba u postupku stečaja društva za osiguranje

Članak 212.

(1) U slučaju početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje koje ima podružnicu u državi članici, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 207., 209., 211. i 213. ovoga Zakona.

(2) Sažetak odluke o početku stečajnog postupka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Likvidator

Članak 213.

Odlukom o početku prisilne likvidacije nadzorno tijelo će imenovati dva ili više likvidatora te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini likvidator.

Pravne posljedice prisilne likvidacije

Članak 214.

(1) Danom donošenja odluke o prisilnoj likvidaciji prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora društva za osiguranje te ovlasti skupštine, osim nadležnosti na temelju odredaba članka 215. ovoga Zakona.

(2) U postupku prisilne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora društva za osiguranje i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti na temelju odredbi iz članka 215. ovoga Zakona, preuzima nadzorno tijelo.

Postupak prisilne likvidacije

Članak 215.

Ako ovim pododjeljkom nije drugačije određeno, na postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Zabrana sklapanja novih poslova

Članak 216.

Za vrijeme postupka prisilne likvidacije društvo za osiguranje ne smije sklapati nove poslove, osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase i onih koji su potrebni za prijenos ugovora osiguranja na drugo društvo za osiguranje.

Nastupanje stečajnog razloga

Članak 217.

Ako likvidatori utvrde da imovina društva za osiguranje nije dostatna za plaćanje svih potraživanja svih vjerovnika društva za osiguranje ili da društvo za osiguranje ne raspolaže s dovoljno likvidnih sredstava da bi moglo u slučaju dospijeća isplatiti potraživanja, dužni su o tome neodgodivo obavijestiti nadzorno tijelo.

GLAVA XV.

STEČAJ

XV.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Zabrana prisilne nagodbe

Članak 218.

Nad društvom za osiguranje ne može se početi postupak prisilne nagodbe.

Primjena odredaba o stečajnom postupku

Članak 219.

Ako Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad društvom za osiguranje primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona.

Stečajni razlozi

Članak 220.

(1) Nadzorno tijelo donijet će odluku o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo te da društvo za osiguranje nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obveze,

2. ako prilikom obavljanja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi da imovina društva za osiguranje nije dostatna za plaćanje svih potraživanja vjerovnika društva za osiguranje.

Početak stečajnog postupka

Članak 221.

(1) Nadzorno tijelo dužno je kod nadležnog suda podnijeti prijedlog za početak stečajnog postupka sljedećeg radnog dana nakon donošenja pisane odluke o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka. Prijedlogu mora biti priložena odluka o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka.

(2) Sud će u roku od tri radna dana od podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, donijeti odluku o početku stečajnog postupka bez ponovne provjere uvjeta za početak stečajnog postupka.

(3) Protiv odluke o početku stečajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka ne postoji mogućnost prigovora.

Stečajni upravitelj

Članak 222.

(1) Stečajnog upravitelja imenuje sud na prijedlog nadzornog tijela. Nadzorno tijelo može za stečajnog upravitelja predložiti samo osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.

(2) Ako nastupe razlozi za razrješenje stečajnog upravitelja, sud je dužan prije odlučivanja o njegovu razrješenju o razlozima obavijestiti nadzorno tijelo i zatražiti očitovanje o razlozima u roku koji ne smije biti kraći od tri niti dulji od osam dana.

Oglašavanje početka stečajnog postupka

Članak 223.

(1) Oglašavanje početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje, mora sadržavati osim podataka u smislu odredbi Stečajnog zakona, i sljedeće:

1. upozorenje osiguranicima na pravne posljedice početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje iz članka 224. ovoga Zakona,

2. ime, prezime i naslov predstavnika osiguranika, ako je imenovan.

Prestanak ugovora o osiguranju

Članak 224.

Ugovori o osiguranju koje je sklopilo društvo za osiguranje prestaju vrijediti istekom tridesetog dana od javnog oglašavanja o početku stečajnog postupka nad društvom za osiguranje u »Narodnim novinama«.

Mišljenje nadzornog tijela

Članak 225.

(1) Sud je u postupku odlučivanja u vezi s raspolaganjem stečajnom masom prema Stečajnom zakonu, u slučaju stečajnog postupka društva za osiguranje, dužan pribaviti i mišljenje nadzornog tijela.

(2) Na mišljenje nadzornog tijela iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona.

Obavještavanje nadzornog tijela

Članak 226.

Presliku izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka sud dostavlja nadzornom tijelu.

Prioritetno plaćanje potraživanja iz ugovora o osiguranju

Članak 227.

(1) Potraživanja iz ugovora o osiguranju plaćaju se iz stečajne mase kao trošak stečajnog postupka prije isplate vjerovnika prema Stečajnom zakonu.

(2) Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se ovim redoslijedom:

1. potraživanja iz osiguranja iz članka 229. stavka 2. ovoga Zakona u visini obveznog pokrića u svezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje, a koja se nije moglo isplatiti iz imovine za pokriće matematičke pričuve,

2. potraživanja iz članka 229. stavka 4. ovoga Zakona koja nije bilo moguće isplatiti iz imovine za pokriće matematičke pričuve,

3. potraživanja iz neživotnih i drugih osiguranja u vezi s kojima se ne oblikuju matematičke pričuve na ime naknade štete za štetne događaje koji su nastupili prije početka stečaja,

4. potraživanja iz neživotnih i drugih osiguranja u vezi s kojima se ne oblikuju matematičke pričuve na ime povrata dijela premije plaćene za razdoblje nakon prestanka osiguranja.

XV.2. POSEBNE ODREDBE ZA ISPLATU POTRAŽIVANJA IZ ONIH VRSTA OSIGURANJA ZA KOJA JE

POTREBNO OBLIKOVATI MATEMATIČKE PRIČUVE

Primjena odredaba

Članak 228.

(1) Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na životna osiguranja i osiguranja od nezgode te zdravstvena osiguranja za koja se primjenjuju slične tablice vjerojatnosti i izračuna kao za životna osiguranja.

(2) Danom početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje prestaju ugovori o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka.

Pravo na odvojenu isplatu iz imovine za pokriće

Članak 229.

(1) Danom početka stečajnog postupka, imatelji prava iz osiguranja iz članka 228. ovoga Zakona stječu odvojeno pravo na imovinu za pokriće matematičke pričuve na ime isplate njihovih potraživanja iz tih osiguranja.

(2) Imatelji prava iz životnih osiguranja i osiguranja od nezgode te zdravstvenih osiguranja za koja glede obveza društva za osiguranje vrijede pravila o životnim osiguranjima imaju pravo da se iz imovine za pokriće matematičke pričuve, prije isplate ostalih potraživanja pokriću kojih je namijenjena imovina za pokriće matematičke pričuve za pojedine vrste životnog osiguranja, isplate njihova potraživanja u visini koja odgovara obveznom pokriću u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje.

(3) Ako imovina za pokriće matematičke pričuve nije dostatna za cjelokupnu isplatu potraživanja iz stavka 2. ovoga članka, potraživanja se isplaćuju u visini koja je u jednakom omjeru s obveznim pokrićem u svezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje kao što je omjer između cjelokupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve i obveznim pokrićem za sva osiguranja koja je društvo za osiguranje sklopilo u vrsti osiguranja u svezi s kojom je oblikovana za pokriće matematičke pričuve.

(4) Ostala potraživanja iz osiguranja iz članka 251. ovoga Zakona isplaćuju se iz imovine za pokriće matematičke pričuve koja preostane nakon isplate potraživanja iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako imovina za pokriće matematičke pričuve nije dostatna za cjelokupnu isplatu ostalih potraživanja iz stavka 4. ovoga članka, ta se potraživanja isplaćuju razmjerno iz imovine za pokriće matematičke pričuve.

(6) Glede utvrđivanja visine potraživanja i ukupne visine obveznog pokrića mjerodavno je stanje na dan početka stečajnog postupka.

Odvojen račun novčanih sredstava u stečaju

Članak 230.

(1) Stečajni upravitelj dužan je kod organizacije koja obavlja poslove platnog prometa, osim općeg računa stečajnog dužnika, otvoriti poseban račun imovine za pokriće matematičke pričuve.

(2) Cjelokupnim poslovanjem novčanim sredstvima stečenima unovčenjem imovine za pokriće matematičke pričuve stečajni je upravitelj dužan upravljati putem posebnog računa imovine za pokriće matematičke pričuve.

(3) Svaki nalog za isplatu iz posebnog računa imovine za pokriće matematičke pričuve, osim stečajnog upravitelja mora odobriti i predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju.

Predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju

Članak 231.

(1) Stečajni sud, na prijedlog nadzornog tijela radi zaštite imatelja prava iz osiguranja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona odlukom o početku stečajnog postupka imenuje predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju.

(2) Predstavnikom vjerovnika po životnom osiguranju može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje stečajnim upraviteljem i posjeduje odgovarajuća znanja iz područja osiguranja.

(3) Stečajni upravitelj dužan je predstavniku vjerovnika po životnom osiguranju omogućiti pregled poslovnih knjiga i druge evidencije te dokumentacije društva za osiguranje u opsegu nužnom za utvrđivanje opsega imovine za pokriće matematičke pričuve, prijavu potraživanja imatelja prava te realizaciju drugih ovlasti koje ima predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju prema ovom Zakonu.

(4) U slučaju kada odredbe Stečajnog zakona propisuju da je potrebno pribaviti mišljenje vjerovničkog odbora, nužno je pribaviti i mišljenje predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju.

(5) Na naknadu za predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju te njegove ovlasti i obveze odgovarajući se primjenjuju propisi koji vrijede za stečajnog upravitelja.

Prijava i provjera potraživanja

Članak 232.

(1) Rok za prijavu potraživanja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona je tri mjeseca od javnog oglašavanja o početku stečajnog postupka u »Narodnim novinama«.

(2) Predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju dužan je u ime i za račun imatelja prava prijaviti potraživanja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona te o prijavi obavijestiti imatelja prava. Imatelji prava mogu i sami prijaviti svoja potraživanja.

(3) Potraživanja koja prijavi predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju smatraju se utvrđenim u stečajnom postupku društva za osiguranje i na njih se ne primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o provjeri potraživanja.

(4) U slučaju kada potraživanja osim predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju prijavi i imatelj prava, prijava potraživanja imatelja prava uzima se u obzir i provjerava samo u dijelu u kojem prelazi potraživanja koje je u ime i za račun tog imatelja prava prijavio predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju.

GLAVA XVI.

ZASTUPANJE I POSREDOVANJE U OSIGURANJU

XVI.1 ZASTUPANJE U OSIGURANJU

Zastupanje u osiguranju

Članak 233.

Zastupanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više društava za osiguranje za proizvode osiguranja koji međusobno ne konkuriraju.

Zastupnik u osiguranju

Članak 234.

(1) Zastupnik u osiguranju je fizička osoba koja je dobila ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Poslovi zastupnika u osiguranju su poslovi u svezi s pripremom i sklapanjem ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više društva za osiguranje za proizvode osiguranja koji međusobno ne konkuriraju.

(3) Zastupnik u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka smije obavljati poslove zastupanja u osiguranju samo na temelju zaposlenja odnosno drugoga pravnog odnosa u društvu za osiguranje, društvu za zastupanje u osiguranju odnosno obrtu za zastupanje u osiguranju.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka zastupnikom u osiguranju ne smatraju se osobe koje obavljaju poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u društvu za osiguranje.

(5) Zastupnik u osiguranju ne smije, u svoje ime i za svoj račun, naplaćivati premije osiguranja niti ostale iznose od ugovaratelja osiguranja.

Društvo za zastupanje u osiguranju

Članak 235.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga zastupanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(2) Društvo za zastupanje u osiguranju ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo za zastupanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o trgovačkim društvima kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Izraz »zastupanje u osiguranju« odnosno izvedenicu tog izraza u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz članka 252. ovoga Zakona.

Obrt za zastupanje u osiguranju

Članak 236.

(1) Obrt za zastupanje u osiguranju je fizička osoba – poduzetnik (obrtnik) s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga zastupanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(2) Obrt za zastupanje u osiguranju ne može se upisati u obrtni registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Obrt za zastupanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o obrtu.

(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na društvo za zastupanje u osiguranju primjenjuju se i na obrt za zastupanje u osiguranju, osim odredaba članka 235. i članka 252. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.

Osiguranje odgovornosti društva za zastupanje u osiguranju

Članak 237.

Društvo za zastupanje u osiguranju koje obavlja poslove zastupanja u osiguranju za više društava za osiguranje mora imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo u iznosu koji ne smije biti manji od 7.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 11.250.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

Obveze zastupnika u osiguranju i odgovornost društva za osiguranje

Članak 238.

(1) Za postupke zastupnika u osiguranju odgovara društvo za zastupanje u osiguranju i društvo za osiguranje.

(2) Zastupnik u osiguranju može obavljati samo one poslove za koje je ovlašten.

Ograničenje ovlasti zastupnika u osiguranju

Članak 239.

(1) Ako je ovlast zastupnika u osiguranju ograničena samo na određeno područje zastupnik u osiguranju je ovlašten za poduzimanje pravnih radnji iz članka 234. ovoga Zakona samo u svezi s osiguranjima koja se odnose na imovinu iz tog područja odnosno osobe s prebivalištem na tom području.

(2) Ako je ovlast zastupnika u osiguranju ograničena na način da zastupnik u osiguranju nije ovlašten za poduzimanje svih pravnih radnji iz članka 234. ovoga Zakona ili na način iz stavka 1. ovoga članka, ograničenje ovlasti nema učinak prema ugovaratelju osiguranja.

XVI. 2. POSREDOVANJE U OSIGURANJU

Posredovanje u osiguranju

Članak 240.

Posredovanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje.

Posrednik u osiguranju

Članak 241.

(1) Posrednik u osiguranju je fizička osoba koja je dobila ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Poslovi posrednika u osiguranju su poslovi u svezi s pregovaranjem s društvom za osiguranje čiji je predmet nastojanje da se budućem ugovaratelju osiguranja, sukladno njegovim zahtjevima, odnosno potrebama, omogući sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju.

(3) Uz poslove iz stavka 2. ovoga članka, poslovima posrednika u osiguranju smatraju se i poslovi koji se odnose na pripremu za sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju i pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje.

(4) Pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje mogu obavljati samo osobe iz stavka 1. ovoga članka i osobe kojima je to dopušteno drugim zakonima koji uređuju obavljanje njihove djelatnosti.

(5) Posrednik u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka smije obavljati poslove posredovanja u osiguranju samo na temelju zaposlenja u društvu za posredovanje u osiguranju.

Društvo za posredovanje u osiguranju

Članak 242.

(1) Društvo za posredovanje u osiguranju je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga posredovanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o trgovačkim društvima kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Izraz »posredovanje u osiguranju«, odnosno izvedenicu tog izraza u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz članka 254. ovoga Zakona.

Osiguranje odgovornosti društva za posredovanje u osiguranju

Članak 243.

Društvo za posredovanje u osiguranju mora imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo u iznosu koji ne smije biti manji od 7.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu odnosno 11.250.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

Obveze posrednika u osiguranju

Članak 244.

(1) Posrednik u osiguranju dužan je obavljati svoju djelatnost tako da štiti interese ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

(2) Radi ispunjavanja obveze iz stavka 1. ovoga članka posrednik osiguranja je dužan:

1. načiniti odgovarajuću analizu rizika i odgovarajuća načela pokrića,

2. pisano obrazložiti razlog svog prijedloga osiguravatelja odnosno reosiguravatelja i izvijestiti ga o visini provizije određene za sklapanje ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju,

3. u ime ugovaratelja osiguranja posredovati kod sklapanja osiguranja koje je sukladno zahtjevu ugovaratelja osiguranja s obzirom na osigurateljno pokriće, pri čemu ta obveza može biti ograničena samo na određene usluge osiguranja, ako posrednik osiguranja o tome izričito obavijesti osiguranika,

4. obavijestiti društvo za osiguranje o traženju ponude ugovaratelja osiguranja za sklapanje ugovora o osiguranju,

5. uručiti ugovaratelju osiguranja policu osiguranja te druge akte vezane za ugovor o osiguranju,

6. provjeriti sadržaj police osiguranja,

7. pružati pomoć ugovaratelju osiguranja, odnosno osiguraniku za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju i to kako prije tako i nakon nastupanja osiguranog slučaja, te se ponajprije brinuti da ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik poduzme sve pravne radnje koje su bitne za očuvanje odnosno realizaciju prava na temelju ugovora o osiguranju poduzima u rokovima određenim za poduzimanje tih pravnih radnji,

8. stalno provjeravati ugovore o osiguranju koje je ugovaratelj osiguranja sklopio njegovim posredovanjem te izraditi prijedloge za izmjenu ovih ugovora o osiguranju u cilju što bolje zaštite.

Zaštita interesa stranaka

Članak 245.

(1) Posrednik u osiguranju dužan je pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju štititi interese ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

(2) Posrednik u osiguranju dužan je kod obavljanja poslova posredovanja u osiguranju štititi one interese društva za osiguranje na koje je inače, prije ili nakon sklapanja ugovora o osiguranju, obvezan ugovaratelj osiguranja. Posrednik u osiguranju, obavljajući poslove pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju, dužan je obavijestiti društva za osiguranje o svim potrebnim rizicima koji su mu poznati, odnosno su mu morali biti poznati.

(3) Posrednik u osiguranju dužan je ugovaratelju osiguranja objasniti sve pravne i ekonomske veze s pojedinim društvom za osiguranje koje mogu utjecati na pristranost posrednika u osiguranju pri izvršavanju obveza prema ugovaratelju osiguranja.

Zabrana posredovanja u osiguranju

Članak 246.

Posrednik u osiguranju ne smije posredovati kod sklapanja ugovora s društvom za osiguranje ako bi sklapanje ugovora o osiguranju bilo protivno odredbi članka 3. ovoga Zakona.

Iznimke kod obavljanja poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju

Članak 247.

Odredbe ove Glave ne primjenjuju se na osobe koje obavljaju poslove u smislu zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju, ali ne za društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ugovor o osiguranju zahtijeva poznavanje samo one vrste osiguranja koja je predmet ugovora,

2. ugovor o osiguranju nije ugovor o životnom osiguranju,

3. ugovor o osiguranju ne pokriva osiguranje odgovornosti,

4. osnovna djelatnost nije zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju,

5. osiguranje predstavlja dopunu uz proizvod ili uslugu, ako takvo osiguranje pokriva:

– rizik kvara, gubitka ili oštećenja proizvoda ili stvari,

– rizik oštećenja ili gubitka prtljage i ostalih opasnosti vezanih uz putovanje, koje je bilo rezervirano preko turističke agencije te osiguranje sadržava odredbe o životnom osiguranju ili osiguranju odgovornosti, pod uvjetom da osiguranje takve vrste predstavlja pomoćni odnosno dopunski oblik osiguranja, koji pokriva rizike vezane uz navedeno putovanje,

6. iznos godišnje premije osiguranja nije veći od 3.750,00 kuna i ako ugovor o osiguranju, uključujući produljenja, nije sklopljen na razdoblje duže od pet godina.

XVI. 3. OVLAŠTENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA ODNOSNO POSREDOVANJA U OSIGURANJU

Ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju

Članak 248.

(1) Poslove zastupnika u osiguranju mogu obavljati samo fizičke osobe koje imaju ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju,

2. znanje hrvatskog jezika,

3. ima najmanje srednju stručnu spremu,

4. da nije osuđivana za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala, odnosno da nije pod istragom.

(3) Nadzorno tijelo oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju:

1. ako je ovlaštenje dobiveno na temelju navođenja neistinitih podataka,

2. ako je zastupnik u osiguranju pravomoćno bezuvjetno osuđen za kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminala na kaznu zatvora dužu od tri mjeseca,

3. ako zastupnik u osiguranju krši odredbe ovoga Zakona,

4. ako zastupnik u osiguranju teže prekrši dobre poslovne običaje i pravila struke.

Ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju

Članak 249.

(1) Poslove posrednika u osiguranju mogu obavljati samo fizičke osobe koje imaju ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. uspješno je obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju,

2. znanje hrvatskog jezika,

3. da ima najmanje visoku stručnu spremu,

4. ima najmanje jednogodišnje iskustvo u području poslova osiguranja,

5. nije osuđivana za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala odnosno da nije pod istragom.

(3) Nadzorno tijelo oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju ako:

1. je ovlaštenje dobiveno na temelju navođenja neistinitih podataka,

2. je posrednik u osiguranju pravomoćno bezuvjetno osuđen za kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminala na kaznu zatvora veću od tri mjeseca,

3. posrednik u osiguranju krši odredbe ovoga Zakona,

4. posrednik u osiguranju teže prekrši dobre poslovne običaje i pravila struke.

XVI.4. OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZASTUPANJA, ODNOSNO POSREDOVANJA U OSIGURANJU

Obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju

Članak 250.

(1) Djelatnost zastupanja u osiguranju može obavljati:

1. društvo za zastupanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju,

2. obrt za zastupanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju,

3. društvo za zastupanje u osiguranju države članice koje sukladno ovome Zakonu ima pravo obavljati poslove zastupanja u osiguranju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Društvo za zastupanje u osiguranju mora poslove zastupanja u osiguranju obavljati kao isključivu djelatnost.

(3) Društvo za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljati poslove posredovanja u osiguranju.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatnost zastupanja u osiguranju mogu obavljati i banke koje su za pružanje tih usluga dobile dozvolu Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka izdat će dozvolu na temelju prethodne suglasnosti nadzornog tijela.

(5) Nadzorno tijelo mora suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdati u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako nadzorno tijelo ne izda suglasnost u navedenom roku, smatra se da je suglasnost izdana.

(6) Poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u banci koja je dobila dozvolu iz stavka 4. ovoga članka mogu obavljati samo osobe koje su dobile ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz članka 248. ovoga Zakona.

Obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila

Članak 251.

(1) Poslove zastupanja u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila može obavljati samo društvo za zastupanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju u stanici za tehnički pregled vozila.

(2) Na izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 252. ovoga Zakona.

(3) Stanica za tehnički pregled vozila, u smislu ovoga Zakona, je nekretnina odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da predstavljaju jednu cjelinu u kojoj ovlaštena osoba obavlja tehnički pregled i registraciju vozila.

(4) Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik odnosno koja ima druga stvarna prava na stanici za tehnički pregled iz stavka 3. ovoga članka mora omogućiti društvu za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka prostor za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(5) Ukoliko osoba iz stavka 4. ovoga članka ne omogući prostor za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju iz stavka 4. ovoga članka, u stanici za tehnički pregled vozila iz stavka 3. ovoga članka ne smije se obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju.

(6) Poslove zastupanja u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka društvo za zastupanje u osiguranju dužno je obavljati pod istim uvjetima za sva zainteresirana društva za osiguranje.

(7) Na poslove zastupanja u osiguranju i zastupnika u osiguranju društva za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se zabrana pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju za proizvode osiguranja koji međusobno konkuriraju iz članka 233. i članka 234. stavak 2. ovoga Zakona.

(8) Poslove zastupanja u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka društvo za zastupanje u osiguranju može obavljati samo u vrstama osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 1. i 10. ovoga Zakona.

(9) Nadzorno tijelo propisat će tehničke i organizacijske uvjete za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz stavka 1. i 4. ovoga članka.

Dozvola za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju

Članak 252.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju mora prije upisa o osnivanju u sudski registar dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju na zahtjev osnivača.

(3) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaze iz kojih proizlazi da ispunjava sljedeće uvjete:

1. temeljni kapital uplaćen u novcu u iznosu od najmanje100.000,00 kuna,

2. najmanje jedan zastupnik u osiguranju koji će na temelju ugovora o zaposlenju biti odgovorna osoba društva zaposlena na puno radno vrijeme,

3. da s društvom za osiguranje, drugim društvom za zastupanje u osiguranju, odnosno društvom za posredovanje u osiguranju ne smije biti povezana osoba.

(4) Nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju u sljedećim slučajevima:

1. ako je dozvola pribavljena navođenjem neistinitih podataka,

2. ako društvo za zastupanje u osiguranju odnosno zastupnik u osiguranju koji radi za društvo teže krši odredbe članka 256. ovoga Zakona,

3. ako društvo za zastupanje u osiguranju nema osiguranu odgovornost sukladno članku 237. ovoga Zakona,

4. ako društvo za zastupanje u osiguranju učestalo krši obveze izvještavanja i obavještavanja,

5. ako su prestali postojati uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Dozvola za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju prestaje vrijediti:

1. ako društvo za zastupanje u osiguranju ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole,

2. ako društvo za zastupanje u osiguranju ne obavlja poslove zastupanja u osiguranju dulje od šest mjeseci,

3. početkom stečajnog postupka, odnosno postupka prisilne likvidacije,

4. završetkom redovite likvidacije.

(6) Ako nastupi razlog iz stavka 5. ovoga članka, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom se utvrđuje da je dozvola prestala važiti.

Obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju

Članak 253.

(1) Poslove posredovanja u osiguranju može obavljati:

1. društvo za posredovanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju,

2. društvo za posredovanje u osiguranju države članice koje sukladno ovome Zakonu ima pravo obavljati poslove posredovanja u osiguranju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju mora poslove posredovanja u osiguranju obavljati kao isključivu djelatnost.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljati poslove zastupanja u osiguranju.

Dozvola za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju

Članak 254.

(1) Društvo za posredovanje u osiguranju mora prije upisa o osnivanju u sudski registar dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju na zahtjev osnivača.

(3) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaze iz kojih proizlazi da ispunjava sljedeće uvjete:

1. temeljni kapital uplaćen u novcu u iznosu od najmanje200.000,00 kuna,

2. najmanje dva posrednika u osiguranju koji će na temelju ugovora o zaposlenju biti zaposleni na puno radno vrijeme, od kojih najmanje jedan mora biti odgovorna osoba društva,

3. da s društvom za osiguranje, drugim društvom za posredovanje u osiguranju odnosno društvom za zastupanje u osiguranju ne čini povezanu osobu.

(4) Nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju u sljedećim slučajevima:

1. ako je dozvola pribavljena navođenjem neistinitih podataka,

2. ako društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju koji radi za društvo teže krši odredbe članka 244. i 256. ovoga Zakona,

3. ako društvo za posredovanje u osiguranju nema osiguranu odgovornost sukladno članku 245. ovoga Zakona,

4. ako društvo za posredovanje u osiguranju učestalo krši obveze izvještavanja i obavještavanja,

3. ako su prestali postojati uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Dozvola za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju prestaje vrijediti:

1. ako društvo za posredovanje u osiguranju ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole,

2. ako društvo za posredovanje u osiguranju ne obavlja poslove posredovanja u osiguranju dulje od šest mjeseci,

3. početkom stečajnog postupka, odnosno postupka prisilne likvidacije,

4. završetkom redovite likvidacije.

(6) Ako nastupi razlog iz stavka 5. ovoga članka, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom se utvrđuje da je dozvola prestala vrijediti.

Pripajanje i spajanje

Članak 255.

(1) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju koje pripoji drugo društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju mora prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar od nadzornog tijela dobiti odobrenje za pripajanje.

(2) Društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju koja se spajaju moraju prije upisa odluke o spajanju u sudski registar od nadzornog tijela dobiti odobrenje za spajanje, te dozvolu za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju za novonastalo društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

(3) Danom upisa novonastalog društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju u sudski registar prestaju postojati društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju koja se spajaju, a njihove dozvole za obavljanje poslova za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju prestaju vrijediti.

Obveza posrednika i zastupnika o pružanju informacija

Članak 256.

(1) Zastupnik, odnosno posrednik u osiguranju dužan je prije sklapanja ugovora o osiguranju ili reosiguranju, kao i pri izmjenama i dopunama odnosno obnavljanju ugovora dati ugovaratelju osiguranja sljedeće podatke:

1. ime i prezime te adresu,

2. registar u kojem je prijavljen i način njegove provjere,

3. društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u kojem radi,

4. posjeduje li sam ili društvo za zastupanje odnosno posredovanje u kojem radi predstavljaju više od 10% udjela na temelju kojih sudjeluje u pravu glasa odnosno kapitalu društva za osiguranje,

5. posjeduje li društvo za osiguranje ili s njim povezana osoba posredno ili neposredno poslovni udio, dionice, odnosno druga prava, koji čine više od 10% udjela na temelju kojih sudjeluje u pravu glasa odnosno kapitalu društva za posredovanje u osiguranju,

6. podatak o izvansudskom postupku rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje, odnosno ponuditelja usluga osiguranja, odnosno o internom postupku rješavanja pritužbi osiguranika iz članka 273. ovoga Zakona.

(2) Posrednik u osiguranju dužan je analizu iz članka 244. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona načiniti na temelju primjereno velikog broja ugovora osiguranja dostupnih na tržištu, koji mu omogućavaju davanje preporuka sukladno stručnim kriterijima, kako bi ugovaratelj osiguranja sklapanjem takva ugovora ostvario svoje potrebe i zahtjeve.

(3) Posrednik u osiguranju prije sklapanja ugovora dužan je na temelju podataka dobivenih od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika odrediti potrebe i želje kao i razloge za savjete ugovaratelju osiguranja, odnosno osiguraniku vezano na ugovore o osiguranju.

(4) Podatke iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka posrednik u osiguranju nije dužan dati u slučaju kada se radi o posredovanju u osiguranju kod velikih rizika iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona, odnosno reosiguranju.

Oblik pružanja informacija posrednika i zastupnika u osiguranju

Članak 257.

(1) Podaci iz članka 256. ovoga Zakona daju se ugovaratelju osiguranja:

1. u pisanom obliku ili na drugom trajnom mediju koji je dostupan ugovaratelju osiguranja,

2. na način razumljiv ugovaratelju osiguranja,

3. na hrvatskom jeziku, ako nije drugačije dogovoreno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci se mogu dati usmeno na zahtjev ugovaratelja osiguranja ili u slučaju kada je pokriće rizika potrebno odmah.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka podaci se moraju dati na način propisan stavkom 1. ovoga članka neposredno nakon sklapanja ugovora o osiguranju.

Obveza društva za osiguranje

Članak 258.

Društvo za osiguranje ne smije omogućiti da poslove zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju obavljaju druge osobe osim osoba iz članka 250. i 253. ovoga Zakona.

Provizija

Članak 259.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju odnosno zastupnik u osiguranju nema pravo od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika zahtijevati plaćanje provizije ili bilo kakvu drugu naplatu.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju nema pravo od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika zahtijevati plaćanje provizije ili kakvu drugu naplatu osim ako nije ugovorom s ugovarateljem osiguranja izričito pisano drugačije ugovoreno.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju odnosno posrednik u osiguranju pravo na proviziju stječe početkom važenja ugovora o osiguranju.

(4) Ako je ugovorom s ugovarateljem osiguranja iz stavka 2. ovoga članka izričito pisano ugovoreno da društvo za posredovanje u osiguranju odnosno posrednik u osiguranju ima pravo na proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu, nema pravo od osiguravatelja zahtijevati proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu po istom ugovoru o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao.

(5) Društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju ne smije se naknadno dogovoriti o promjeni načina obračuna odnosno o visini provizije za sklopljene ugovore o osiguranju, odnosno reosiguranju u kojima je posredovao.

Izvještavanje

Članak 260.

Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju dužno je nadzorno tijelo izvještavati i o sljedećem:

1. o promjeni podataka koji se upisuju u sudski registar,

2. o strukturi i opsegu poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju prema društvima za osiguranje koje je obavilo u pojedinoj godini,

3. o ispunjavanju obveza iz članka 237., odnosno 243. ovoga Zakona.

Registar zastupnika i posrednika u osiguranju

Članak 261.

(1) Nadzorno tijelo vodi registar:

1. društava za zastupanje u osiguranju koja imaju, sukladno ovome Zakonu, na području Republike Hrvatske pravo obavljati poslove zastupanja u osiguranju,

2. društava za posredovanje u osiguranju koja imaju, sukladno ovome Zakonu, na području Republike Hrvatske pravo obavljati poslove posredovanja u osiguranju,

3. zastupnika u osiguranju,

4. posrednika u osiguranju.

(2) Registri iz stavka 1. ovoga članka su javni.

(3) Registri društava za zastupanje i društava za posredovanje u osiguranju moraju sadržavati podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

Nadzor

Članak 262.

(1) Nadzor nad zastupnicima odnosno posrednicima u osiguranju te nad društvima za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju provodi nadzorno tijelo.

(2) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nadzor društava za osiguranje.

Propis o zastupnicima i posrednicima u osiguranju

Članak 263.

Nadzorno tijelo podrobnije će propisati:

1. uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz članka 248. ovoga Zakona, odnosno posredovanja u osiguranju iz članka 249. ovoga Zakona,

2. oblik i sadržaj izvješća iz članka 260. ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja.

3. oblik, sadržaj i pravila o načinu vođenja registra iz članka 261. ovoga Zakona.

Društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju država članica

Članak 264.

(1) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju države članice je pravna osoba sa sjedištem u državi članici koja je dobila dozvolu nadležnog nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju.

(2) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju države članice djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju na području Republike Hrvatske može obavljati neposredno ili preko podružnice.

(3) Na društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 233. do 250., članka 256. i članka 260. ovoga Zakona glede poslova koje društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju obavlja na području Republike Hrvatske.

Obavljanje djelatnosti zastupanja i posredovanja u osiguranju u državi članici

Članak 265.

(1) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju na području države članice može obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju za koju je dobilo dozvolu nadzornog tijela, neposredno ili preko podružnice, ako ispunjava uvjete određene propisima te države članice.

(2) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju koje namjerava započeti s obavljanjem djelatnosti zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju u državi članici dužno je o tome obavijestiti nadzorno tijelo.

(3) Nadzorno tijelo dužno je obavijest iz stavka 2. ovoga članka u roku od mjesec dana proslijediti nadležnom nadzornom tijelu države članice, ako je ono to zatražilo, te o tome obavijestiti društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

(4) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju može započeti obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju u drugoj državi članici istekom mjesec dana od dana primitka obavijesti nadzornog tijela navedene u stavku 3. ovoga članka. Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju može odmah započeti obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju ako nadležno nadzorno tijelo države članice nije zatražilo obavijest iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova zastupnika, odnosno posrednika u osiguranju u državi članici.

Početak obavljanja djelatnosti zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju

Članak 266.

(1) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju iz članka 264. stavka 1. ovoga Zakona koje namjerava obavljati djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u Republici Hrvatskoj dužno je o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj ima sjedište.

(2) Nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je obavijest iz stavka 1. ovoga članka u roku od mjesec dana proslijediti nadzornom tijelu Republike Hrvatske.

(3) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju iz stavka 1. članka 264. ovoga Zakona može započeti obavljati djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u Republici Hrvatskoj istekom mjesec dana od dana primitka obavijesti nadzornog tijela navedene u stavku 2. ovoga članka.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova zastupnika, odnosno posrednika u osiguranju u Republici Hrvatskoj.

(5) Nadzorna tijela država članica dužna su međusobno razmjenjivati podatke i informacije koje se odnose na zastupnike u osiguranju, posrednike u osiguranju te na društva za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju, posebice u slučaju kad su protiv njih određene mjere zbog nepoštivanja zakona države u kojoj obavljaju djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju.

GLAVA XVII.

ZAŠTITA POTROŠAČA

Pojam potrošač

Članak 267.

Pod pojmom potrošač u smislu odredaba ovoga Zakona podrazumijeva se svaka fizička osoba koja ima prava i obveze po ugovoru o osiguranju iz članka 3. ovoga Zakona te korisnik usluga posredovanja i zastupanja u osiguranju.

Reklamacije potrošača

Članak 268.

(1) Ako potrošač smatra da se društvo za osiguranje ne pridržava uvjeta iz ugovora o osiguranju, svoj prigovor na postupke društva može uputiti:

1. odgovarajućoj organizacijskoj jedinici društva za osiguranje,

2. unutarnjoj reviziji društva za osiguranje,

3. društvu ili udruzi za zaštitu potrošača,

4. nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata,

5. drugim nadležnim tijelima.

(2) Nadzorno tijelo ovlašteno je u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad društvima za osiguranje provjeravati pridržava li se društvo za osiguranje općenito dobrih poslovnih običaja i pravila struke.

Primjena posebnog zakona

Članak 269.

Osim na temelju odredaba članka 267. i 268. ovoga Zakona, zaštita prava klijenata društva za osiguranje (fizičkih osoba) provodi se na temelju posebnog zakona kojim se uređuje zaštita potrošača, pri čemu je potrebno postupati sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka.

GLAVA XVIII.

UDRUGE (POOL) OSIGURANJA I REOSIGURANJA

Članak 270.

(1) Dva ili više društava za osiguranje mogu osnovati udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja radi obavljanja poslova osiguranja odnosno reosiguranja koji pokrivaju rizike velikih šteta od odgovornosti za atomske štete, odnosno drugih velikih šteta.

(2) Ako ovim člankom nije drugačije određeno, na udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje gospodarskog interesnog udruženja.

(3) Na udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave III. te glava V. do XIII. ovoga Zakona, osim odredbe članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.

GLAVA XIX.

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

Opća odredba

Članak 271.

(1) Hrvatski ured za osiguranje je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Tijela Hrvatskog ureda za osiguranje su skupština, upravni odbor i direktor.

(3) Članove skupštine Hrvatskog ureda za osiguranje imenuju društva za osiguranje koja su članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.

(4) Statutom Hrvatskog ureda za osiguranje utvrđuje se djelatnost i način financiranja.

(5) Djelatnost Hrvatskog ureda za osiguranje financiraju društva za osiguranje kao članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.

Poslovi Hrvatskog ureda za osiguranje

Članak 272.

(1) Hrvatski ured za osiguranje obavlja za svoje članove poslove utvrđene ovim Zakonom, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te drugim propisima:

– poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđene međunarodnim sporazumima o osiguranju vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,

– poslove predstavljanja i zastupanja interesa društava za osiguranje u međunarodnim institucijama,

– poslove vezane uz uvjete i cjenike obveznih osiguranja,

– poslove vođenja Garancijskog fonda,

– poslove statistike osiguranja,

– poslove rješavanja pritužbi osiguranika odnosno oštećenih osoba,

– poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja odnosno potrošača i društava za osiguranje odnosno ponuditelja usluga osiguranja.

(2) Hrvatski ured za osiguranje propisuje način obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Hrvatski ured za osiguranje dužan je uspostaviti i održavati računalni sustav za obradu statističkih podataka o poslovima osiguranja.

(4) Hrvatski ured za osiguranje obavlja i druge poslove od općeg i zajedničkog interesa za djelatnost osiguranja.

Rješavanje sporova osiguranika

Članak 273.

(1) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje, odnosno ponuditelja usluga osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je u uvjetima osiguranja objaviti informaciju o načinu postupka izvansudskog rješavanja sporova.

(3) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti interni postupak za rješavanje pritužbi osiguranika.

Nadzor nad poslovanjem

Članak 274.

Nadzorno tijelo provodi nadzor nad poslovanjem Hrvatskog ureda za osiguranje.

GLAVA XX.

UDRUŽENJE OSIGURAVATELJA

Članak 275.

(1) Društva za osiguranje mogu se udružiti u udruženje osiguravatelja koje je osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata.

(2) Društvo za osiguranje ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim društvom, odnosno društvima za osiguranje ili udrugama osiguranja odnosno reosiguranja kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u djelatnosti osiguranja.

(3) U cilju provedbe stavka 2. ovoga članka, udruženje osiguravatelja nadzornom tijelu mora dostaviti svoj statut, sve sporazume i drugo.

(4) Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na društva za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

GLAVA XXI.

PRAVO KOJE SE PRIMJENJUJE NA UGOVOR O OSIGURANJU

Primjena odredaba

Članak 276.

(1) Odredbe ove glave Zakona vrijede za određivanja prava koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju s međunarodnim elementom kada osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, odnosno državi članici.

(2) Ako u ovoj glavi Zakona nije drugačije određeno, na određivanje prava koje vrijedi za ugovore o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe općeg zakona koji uređuje pravo koje vrijedi za odnose s međunarodnim elementom.

(3) Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na ugovore o reosiguranju.

Materijalnopravne odredbe stranog prava

Članak 277.

(1) Ako odredbe ove glave Zakona upućuju na strano pravo, u obzir se uzimaju samo materijalnopravne odredbe prava kojima se uređuje sadržaj pravnog odnosa, a ne odredbe ovog prava o upućivanju na drugo pravo.

(2) Ako pojedina država čije se pravo primjenjuje obuhvaća više dijelova unutar kojih vrijede različite odredbe iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da u smislu ove glave Zakona svaki dio te države predstavlja samostalnu državu.

Strano pravo koje je u suprotnosti s obvezujućim propisima

Članak 278.

Odredbe ove glave Zakona ne isključuju primjenu odredaba ovoga odnosno drugih zakona koji na prisilan način uređuju sadržaj pravnog odnosa na temelju ugovora o osiguranju, bez obzira na to koje se pravo primjenjuje.

Autonomija stranaka pri izboru prava za imovinska osiguranja

Članak 279.

U slučaju ugovora o osiguranju glede imovinskih osiguranja primjenjuje se pravo za koje se odluče ugovorne strane, ako je izbor prava sukladan članku 280. ovoga Zakona.

Ograničenje autonomije stranaka kod izbora prava za imovinska osiguranja

Članak 280.

(1) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj i imovinsko osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, na ugovor o osiguranju primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u državi članici i imovinsko osiguranje pokriva rizike u toj državi, stranke mogu odabrati pravo druge države, ako pravo države članice dopušta izbor drugog prava.

(3) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u državi članici i imovinsko osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo Republike Hrvatske odnosno pravo države članice u kojoj osiguranik ima sjedište odnosno prebivalište, osim ako pravo te države ne dopušta izbor drugog prava.

(4) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imovinsko osiguranje pokriva rizike u državi članici, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo Republike Hrvatske odnosno pravo države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike, osim ako pravo te države ne dopušta izbor drugog prava.

(5) Ako imovinsko osiguranje pokriva rizike povezane s obavljanjem gospodarske djelatnosti osiguranika i osiguranje pokriva rizike u više država članica odnosno u Republici Hrvatskoj i najmanje jednoj državi članici, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo bilo koje države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike, odnosno pravo Republike Hrvatske, osim ako pravo najmanje jedne od države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike ne dopušta izbor drugog prava.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka, stranke mogu glede ugovora o osiguranju koja pokrivaju velike rizike iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona izabrati pravo bilo koje države članice.

Pravo koje se primjenjuje na imovinska osiguranja ako se stranke nisu odlučile za određeno pravo

Članak 281.

(1) Ako stranke glede ugovora o osiguranju u slučaju imovinskih osiguranja nisu odabrale određeno pravo koje će se primjenjivati, odnosno ako su izabrale određeno pravo u suprotnosti sa člankom 280. ovoga Zakona, glede ugovora o osiguranju primjenjuje se:

1. pravo države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike ako osiguranik ima sjedište odnosno prebivalište u toj državi,

2. u drugim slučajevima pravo države koje je s osiguranjem u najužoj vezi.

(2) Pravom države iz stavka 1. ovoga članka smatra se pravo države u kojoj je u vrijeme sklapanja ugovora osiguranje pokrivalo rizike.

Pravo koje se primjenjuje na životna osiguranja

Članak 282.

(1) Ako osiguranik ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, na ugovor o životnom osiguranju primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako osiguranik ima prebivalište u državi članici, na ugovor o životnom osiguranju primjenjuje se pravo te države članice.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka, stranke mogu glede ugovora izabrati pravo države koje je osiguranik državljanin.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, stranke mogu izabrati pravo druge države ako pravo države članice u kojoj osiguranik ima prebivalište dopušta izbor drugog prava.

(5) Ugovaratelj osiguranja može obavijestiti osiguratelja o odustajanju od ugovora o životnom osiguranju u roku 30 dana od dana primitka obavijesti osiguratelja o sklapanju ugovora i u tom slučaju ne snosi obveze koje proizlaze iz tog ugovora.

GLAVA XXII.

KAZNENE ODREDBE

Prekršaji društva za osiguranje

Članak 283.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 750.000,00 do 1.500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje:

1. obavlja druge djelatnosti osim poslova osiguranja protivno članku 16. stavku 1. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove osiguranja u vrstama osiguranja za koje nije dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja sukladno odredbi članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ne imenuje ovlaštenog aktuara sukladno odredbama članka 66. i 67. ovoga Zakona,

4. počne obavljati poslove osiguranja odnosno osnuje podružnicu u stranoj državi, a nije dobilo dozvolu nadzornog tijela iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona,

5. ne ulaže imovinu za pokriće tehničke pričuve sukladno odredbama članka 114. do 117. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

6. ne oblikuje odnosno ne raspolaže imovinom za pokriće matematičke pričuve sukladno odredbama članka 119. do 121. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

7. reosiguranjem pokrije onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama pokrića ne prelaze udjele u kompenzaciji rizika protivno članku 129. ovoga Zakona,

8. ne vodi poslovne knjige, ne vrednuje knjigovodstvene stavke ili ne sastavlja knjigovodstvene dokumente i računovodstvena izvješća sukladno odredbama članka 140. do 143. ovoga Zakona, odnosno propisa donesenih na temelju članka 144. ovoga Zakona,

9. ne ustroji unutarnju reviziju sukladno odredbama članka 145. do 150. ovoga Zakona,

10. financijskom koncernu, koncernu osiguravatelja odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravatelja ne dostavi sve podatke i informacije sukladno članku 177. stavku 1. ovoga Zakona,

11. ne izvještava nadzorno tijelo o poslovima u grupi osiguravatelja sukladno odredbama članka 178. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

Članak 284.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje:

1. ne obavijesti nadzorno tijelo o razrješenju ovlaštenog aktuara sukladno odredbi članka 69. stavka 4. ovoga Zakona,

2. nadzornom tijelu ne dostavi nerevidirano godišnje izvješće u roku određenom člankom 142. stavkom 3. ovoga Zakona,

3. nadzornom tijelu ne dostavi revidirane financijske izvještaje sukladno odredbi članka 151. stavka 4. ovoga Zakona,

4. ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje nadzora i pregled poslovanja sukladno odredbi članka 157. i odredbama članka 183. do 188. ovoga Zakona,

5. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 158. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

6. ne izvijesti nadzorno tijelo o značajnim poslovima u grupi osiguravatelja sukladno odredbama članka 178. ovoga Zakona,

7. ne izvijesti nadzorno tijelo o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravatelja sukladno odredbama članku 180. ovoga Zakona,

8. omogući da poslove zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju obavljaju druge osobe osim osoba iz članka 250. i 253. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

Prekršaji člana uprave odnosno nadzornog odbora

Članak 285.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj član uprave društva za osiguranje koji:

1. ne izvršava obveze člana uprave društva za osiguranje sukladno odredbama članka 29. ovoga Zakona,

2. neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbi članka 158. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj član nadzornog odbora društva za osiguranje koji neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.

Prekršaji društva za zastupanje u osiguranju i zastupnika u osiguranju

Članak 286.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za zastupanje u osiguranju koje:

1. nema osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti sukladno članku 237. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. ne obavlja poslove zastupanja u osiguranju kao isključivu djelatnost sukladno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona,

4. obavlja poslove posredovanja u osiguranju protivno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona,

5. pripoji odnosno spoji drugo društvo za zastupanje u osiguranju protivno odredbi članka 255. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona,

6. zahtijeva plaćanje, odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona,

7. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 260. ovoga Zakona, u rokovima i na način određen propisom donesenim na temelju članka 263. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za zastupanje u osiguranju.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zastupnik u osiguranju koji:

1. obavlja poslove protivno članku 238. stavku 2. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. nema ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju sukladno članku 248. stavku 1. ovoga Zakona,

4. ugovaratelju osiguranja ne predstavi ili pogrešno predstavi informacije iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno navedene informacije predstavi u obliku protivnom odredbama članka 257. ovoga Zakona,

5. zahtijeva plaćanje odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona.

Prekršaji društva za posredovanje u osiguranju i posrednika u osiguranju

Članak 287.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za posredovanje u osiguranju koje:

1. nema osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti sukladno članku 243. ovoga Zakona,

2. ne obavlja poslove posredovanja u osiguranju kao isključivu djelatnost sukladno odredbi članka 253. stavka 2. ovoga Zakona,

3. obavlja poslove zastupanja u osiguranju protivno odredbi članka 253. stavka 3. ovoga Zakona,

4. pripoji odnosno spoji drugo društvo za posredovanje u osiguranju protivno odredbi članka 255. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona,

5. zahtijeva plaćanje odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 2. ovoga Zakona,

6. naknadno dogovori promjenu načina obračuna odnosno visinu provizije za sklopljene ugovore o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao protivno odredbi članka 259. stavka 4. ovoga Zakona,

7. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 260. ovoga Zakona, u rokovima i na način određen propisom donesenim na temelju članka 263. točke 3. ovoga Zakona,

8. ne obavijesti nadzorno tijelo prije početka obavljanja djelatnosti zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u državi članici sukladno odredbi članka 265. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednik u osiguranju koji ne ispunjava obveze sukladno odredbama članka 244. i 256. ovoga Zakona.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i odgovorna osoba društva za posredovanje u osiguranju.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednik u osiguranju koji:

1. ne izvršava obveze sukladno odredbama članka 244. ovoga Zakona,

2. pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju postupa protivno odredbi članka 245. stavka 1. ovoga Zakona,

3. obavljajući poslove pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju ne obavijesti društvo za osiguranje o svim potrebnim rizicima sukladno odredbi članka 245. stavka 2. ovoga Zakona,

4. posreduje kod sklapanja ugovora o osiguranju protivno odredbi članka 269. ovoga Zakona,

5. nema ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju sukladno članku 249. stavku 1. ovoga Zakona,

6. ugovaratelju osiguranja ne dostavi ili dostavi pogrešne informacije iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona odnosno navedene informacije dostavi u obliku protivnom odredbama članka 257. ovoga Zakona,

7. ne načini analizu sukladno odredbi članka 256. stavka 2. ovoga Zakona,

8. zahtijeva plaćanje, odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 2. ovoga Zakona,

9. naknadno dogovori promjenu načina obračuna odnosno visinu provizije za sklopljene ugovore o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao protivno odredbi članka 259. stavka 4. ovoga Zakona,

10. počini prekršaj iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.

Prekršaji grupe osiguravatelja

Članak 288.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja koje ne sastavlja godišnja izvješća o prilagođenim kapitalnim zahtjevima odnosno ne izvještava nadzorno tijelo o prilagođenim kapitalnim zahtjevima sukladno odredbama članka 179. ovoga Zakona, odnosno sukladno odredbama propisa donesenih na temelju članka 181. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba financijskog koncerna, koncerna osiguravatelja, odnosno vladajućeg društva za osiguranje u grupi osiguravatelja.

Prekršaji drugih osoba

Članak 289.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 750.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. obavlja poslove osiguranja protivno odredbi članka 7. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. obavlja djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju protivno odredbama članka 250., 251. i 253. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. obavlja poslove osiguranja protivno odredbi članka 7. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. obavlja poslove zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju protivno odredbama članka 248. i 249. ovoga Zakona,

4. obavlja poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u banci protivno odredbi članka 250. stavka 6. ovoga Zakona,

5. obavlja poslove zastupanja protivno odredbama članka 251. ovoga Zakona.

Prekršaji revizorskog društva

Članak 290.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 152. ovoga Zakona.

Prekršaji ovlaštenog aktuara

Članak 291.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni aktuar koji:

1. neodgodivo ne obavijesti upravu društva za osiguranje sukladno odredbama članka 68. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 68. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

Prekršaji posebnog upravitelja

Članak 292.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posebni upravitelj koji:

1. u roku tri mjeseca nakon imenovanja nadzornom tijelu ne preda izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom sukladno odredbi članka 171. stavka 1. ovoga Zakona,

2. u roku devet mjeseci nakon imenovanja nadzornom tijelu ne preda izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom sukladno odredbi članka 171. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ne sazove skupštinu društva za osiguranje sukladno odredbi članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno ne objavi saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala najkasnije u roku osam dana nakon primitka naloga nadzornog tijela sukladno odredbi članka 172. stavka 2. ovoga Zakona.

Prekršaji u svezi s čuvanjem povjerljivih podataka

Članak 293.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 750.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje ne poštuje obvezu čuvanja povjerljivih podataka sukladno članku 138. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne poštuje obvezu čuvanja povjerljivih podataka sukladno članku 138. ovoga Zakona.

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Osiguranje imovine i osoba

Članak 294.

(1) Do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije osobe koje imaju sjedište odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj mogu osigurati imovinu i osobe samo kod društva za osiguranje iz članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona odnosno podružnice stranog društva iz članka 6. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske propisat će koja imovina i osobe i uz koje uvjete se, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, mogu osigurati odnosno suosigurati kod društva za osiguranje odnosno podružnice društva za osiguranje čije sjedište nije u Republici Hrvatskoj.

Usklađivanje društava za osiguranje

Članak 295.

(1) Društva za osiguranje koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova osiguranja i upisana su u sudski registar nastavljaju poslovati kao društva za osiguranje prema ovom Zakonu u poslovima osiguranja na temelju postojeće dozvole.

(2) Društva za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužna su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti:

a) poslove osiguranja s člankom 3. i člankom 16. ovoga Zakona,

b) temeljni kapital s člankom 19. ovoga Zakona,

c) dionice s člankom 20. stavkom 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

d) upravu društva s člankom 25. ovoga Zakona,

e) članove nadzornog odbora društva s člankom 32. i člankom 33. ovoga Zakona,

f) poslovanje s drugim odredbama ovoga Zakona ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od mjesec dana nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka nadzornom tijelu dostaviti izvješće o usklađivanju sukladno odredbama stavka 2. ovoga članka. Izvješću je potrebno priložiti:

a) statut društva za osiguranje u obliku javnobilježničke isprave,

b) popis dioničara s njihovim osobnim podacima, te naslov tvrtke i sjedišta, zajedničkog nominalnog iznosa dionica i postotaka udjela u temeljnom kapitalu društva za osiguranje,

c) za dioničare – pravne osobe koji su imatelji kvalificiranih udjela:

– izvod iz sudskog registra odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra,

– ako je dioničar dioničko društvo uz navedeno i izvadak dioničara iz knjige dioničara odnosno ako dionice glase na ime donosioca, ovjeren prijepis javnobilježničke isprave o popisu prisutnih na posljednjoj skupštini, za dioničare koji su strane pravne osobe isprave je nužno priložiti u ovjerenom prijevodu,

– financijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine,

d) popis osoba koje su povezane s imateljima kvalificiranih udjela, te opisom načina povezanosti.

(4) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona:

a) izabrati ovlaštenog aktuara sukladno odredbama članka 67. ovoga Zakona,

b) organizirati unutarnju reviziju sukladno odredbama članaka 145. ovoga Zakona,

c) donijeti plan rada unutarnje revizije iz članka 148. ovoga Zakona.

(5) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od mjesec dana nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka nadzornom tijelu dostaviti izvješće o usklađivanju sukladno odredbama stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako iz izvješća iz stavka 3. i 5. ovoga članka i priloženih dokaza proizlazi da je društvo za osiguranje usklađeno s odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka, nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje poslova osiguranja sukladno odredbama članka 60. ovoga Zakona.

(7) Ako društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno odredbama stavka 2. do 5. ovoga članka, nadzorno tijelo može društvu za osiguranje oduzeti dozvolu za obavljanje poslova osiguranja i pokrenuti postupak prisilne likvidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

Usklađivanje društava za osiguranje koja obavljaju poslove neživotnih i životnih osiguranja

Članak 296.

(1) Iznimno od odredbi članka 295. stavka 2. ovoga Zakona, društva za osiguranje koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju postojeće dozvole obavljaju poslove osiguranja u skupinama životnih i neživotnih osiguranja, nisu dužna uskladiti se s odredbama članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka dužno je:

a) voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje odvojeno za skupinu životnih i neživotnih osiguranja,

b) izračunavati kapital društva sukladno odredbama članka 93. ovoga Zakona odvojeno za skupinu životnih i neživotnih osiguranja.

(3) U slučaju da društvo za osiguranje u skupini životnih odnosno neživotnih osiguranja ne ispunjava zahtjeve za kapitalom iz članka 98. stavka 1., odnosno članka 99. stavka 1. ovoga Zakona, društvo za osiguranje može kapital, koji je u jednoj skupini osiguranja iznad zahtijevanog iznosa kapitala, prenijeti u drugu skupinu osiguranja.

(4) Društvo za osiguranje dužno je donijeti odluku o prijenosu iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Društvo za osiguranje za donošenje odluke o prijenosu iz stavka 4. ovoga članka dužno je prethodno dobiti odobrenje nadzornog tijela.

(6) Danom prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije društva za osiguranje imovinu za pokriće tehničkih pričuva mogu ulagati u države članice i države članice OECD-a u vrste ulaganja iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona uz ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve iz članka 116. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, te odredbe članka 115. stavka 2. i članka 116. stavka 3. ovoga Zakona prestaju važiti.

(7) Danom prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije društva za osiguranje imovinu za pokriće matematičke pričuve mogu ulagati u države članice i države članice OECD-a u vrste ulaga