IV.4. UPRAVLJANJE LIKVIDNOŠĆU

Upravljanje likvidnošću

Članak 102.

(1) Društvo za osiguranje dužno je izvorima i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obveze.

(2) Društvo za osiguranje dužno je radi osiguranja od rizika likvidnosti donijeti i provoditi politiku redovitog upravljanja likvidnošću koja obuhvaća:

1. planiranje očekivanoga poznatog i mogućeg otjecanja te dostatnog pritjecanja novčanih sredstava,

2. redovito praćenje likvidnosti,

3. prihvaćanje odgovarajućih mjera za sprječavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

(3) Društvo za osiguranje mora dnevno izračunavati iznose likvidnih sredstava.

Izračunavanje i izvješćivanje

Članak 103.

(1) Društvo za osiguranje dužno je redovito izračunavati, odnosno utvrđivati:

1. iznos kapitala,

2. iznos jamstvenog kapitala,

3. granicu solventnosti,

4. visinu tehničke pričuve osiguranja,

5. vrijednost i vrste ulaganja koja nisu financirana iz tehničke premije osiguranja,

6. vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva,

7. vrste, disperziju, usklađenost i lokalizaciju ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, odnosno imovine za pokriće matematičke pričuve,

8. statističke podatke osiguranja,

9. bilancu i izvještaj poslovnog rezultata.

(2) Granica solventnosti za svako tromjesečje izračunava se primjenom članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, pri čemu se u iznosu premija osiguranja i iznosu bruto izdataka za štete u obzir uzima tekuća godina, pri izračunu ukupnog iznosa izdataka za štete iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona i kod prvog i drugog rezultata iz članka 98. ovoga Zakona stanje na zadnji dan tromjesečja.

(3) Društvo za osiguranje dužno je nadzorno tijelo izvještavati o podacima iz stavka 1. ovoga članka.

Zabrana isplate dobiti

Članak 104.

(1) Društvo za osiguranje ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti odnosno dividende, ni u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, ako:

1. je kapital društva za osiguranje manji od granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

2. bi se kapital društva za osiguranje zbog isplate dobiti smanjio ispod granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

3. društvo za osiguranje ne ispunjava najmanji stupanj likvidnosti iz članka 134. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

4. društvo za osiguranje zbog isplate dobiti ne bi više ispunjavalo najmanji stupanj likvidnosti iz članka 134. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

5. je nadzorno tijelo društvu za osiguranje odredilo otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svezi s krivim iskazivanjem bilančnih stavki i poslovnog rezultata društva za osiguranje te ako društvo za osiguranje nije postupilo sukladno mjeri nadzornog tijela o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.

Mjere uprave u svrhu osiguravanja granice solventnosti

Članak 105.

(1) Ako kapital društva za osiguranje zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, uprava društva za osiguranje dužna je neodgodivo prihvatiti mjere u svrhu osiguravanja kapitala za koje je nadležna, odnosno dužna je izraditi prijedlog mjera za koja su nadležna druga tijela društva za osiguranje.

(2) O mjerama odnosno prijedlozima mjera iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna izvijestiti nadzorno tijelo u roku od 8 dana od njihova donošenja.

Mjere nadzornog tijela

Članak 106.

(1) U slučaju ugroženosti prava osiguranika, nadzorno tijelo od društva za osiguranje može zahtijevati donošenje financijskog plana s prijedlozima mjera za sljedeće tri poslovne godine, koji mora sadržavati:

1. ocjenu troškova uprave, odnosno troškova upravljanja te usporedbu s tekućim općim troškovima i provizijama,

2. detaljnu ocjenu prihoda i rashoda iz neposrednih poslova osiguranja,

3. nacrt bilance,

4. ocjenu potrebnih financijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće svih obveza društva za osiguranje,

5. politiku reosiguranja.

(2) Nadzorno tijelo može zahtijevati veći kapital od propisanog ovim Zakonom, ako ocijeni da su zbog oslabljenoga financijskog položaja društva za osiguranje ugrožena prava osiguranika. Visinu kapitala određuje na temelju financijskog plana s prijedlogom mjera za sljedeće tri poslovne godine.

(3) Nadzorno tijelo može zahtijevati smanjenje vrijednosti imovine društva za osiguranje, koja se uključuje u izračun kapitala društva za osiguranje, ako je došlo do promjena tržišne vrijednosti te imovine.

(4) Nadzorno tijelo može zahtijevati prilagođavanje izračuna granice solventnosti društva za osiguranje za iznos reosiguranja, ako se priroda ili kvaliteta ugovora o reosiguranju u odnosu na prethodnu poslovnu godinu osjetno promijenila ili ako ugovori o reosiguranju ne omogućuju uravnoteženi prijenos rizika.

(5) Nadzorno tijelo propisuje bolji način zaštite prava osiguranika.

(6) Nadzorno tijelo ne smije izdati društvu za osiguranje odobrenje iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona i izjavu iz članka 77. stavka 5. ovoga Zakona ako je zahtijevalo prijedlog mjera iz stavka 1. ovoga članka.

IV.5. TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA

Tehničke pričuve osiguranja

Članak 107.

(1) Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve osiguranja namijenjene pokriću budućih obveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke pričuve osiguranja:

1. pričuve za prijenosne premije,

2. pričuve za bonuse i popuste,

3. pričuve šteta,

4. druge tehničke pričuve osiguranja.

(3) Društvo za osiguranje može oblikovati i tehničke pričuve za kolebanje šteta.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka društvo za osiguranje dužno je oblikovati tehničke pričuve za kolebanje šteta ako obavlja poslove osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 14. ovoga Zakona.

(5) Matematičke pričuve osiguranja dužno je oblikovati društvo za osiguranje koje obavlja životna osiguranja, odnosno osiguranja osoba kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama osiguranja, kao što su osiguranja od nezgoda ili zdravstvena osiguranja, s višegodišnjim trajanjem na koja se primjenjuju tablice vjerojatnosti i izračuni kao i na životna osiguranja.

(6) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi s ovim osiguranjima oblikovati i posebne pričuve.

(7) Mjerila i način obračuna tehničke pričuve propisanih ovim člankom propisuje nadzorno tijelo.

Pričuve za prijenosne premije

Članak 108.

Pričuva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obračunate premije koji se odnosi na pokriće osiguranja za razdoblje osiguranja nakon obračunskog razdoblja za koje se izračunava pričuva.

Pričuve za bonuse i popuste

Članak 109.

Pričuve za bonuse i popuste oblikuju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici s osnove prava na:

1. sudjelovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na temelju ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička pričuva,

2. buduće djelomično sniženje premije (popusti),

3. povrat dijela premije za nepotrošeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno).

Pričuve šteta

Članak 110.

(1) Pričuve šteta oblikuju se u visini procijenjenih obveza koje je društvo za osiguranje dužno isplatiti na temelju onih ugovora o osiguranju kod kojih je osigurani slučaj nastupio prije kraja obračunskog razdoblja, uključujući sve troškove koji na temelju tih ugovora terete društva za osiguranje.

(2) Pričuve šteta moraju, pored procijenjenih obveza za nastale ali još neriješene štete, obuhvaćati i procijenjene obveze za već nastale ali još neprijavljene štete.

Matematičke pričuve

Članak 111.

(1) Matematičke pričuve oblikuju se u visini sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih obveza društva za osiguranje na temelju sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadašnju procijenjenu vrijednost budućih premija koje će biti uplaćene na temelju ovih osiguranja.

(2) Matematičke pričuve izračunavaju se primjenom odgovarajućega aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve buduće obveze društva za osiguranje na temelju pojedinog ugovora o osiguranju, uključujući:

1. zajamčene isplate na koje osiguranik ima pravo,

2. bonuse na koje osiguranik ima pravo, bilo samostalno bilo zajedno s drugim osiguranicima, bez obzira na to u kojem su obliku izraženi,

3. druga prava koja osiguranik može imati na temelju ugovora o osiguranju,

4. troškove, uključujući provizije.

(3) Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja društvo za osiguranje mora na odgovarajući način uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine koja služi za pokriće matematičke pričuve.

(4) Društvo za osiguranje mora izračunavati matematičku pričuvu posebno za svaki ugovor o osiguranju. Primjena odgovarajućih približnih vrijednosti odnosno poopćavanja dopuštena je samo ako je vjerojatno da će njihova primjena dovesti do približno jednakog rezultata kao pojedinačni izračun.

(5) Kada osiguranik ima na temelju ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematička pričuva oblikovana u vezi s tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti.

(6) Društvo za osiguranje dužno je u aneksu uz godišnje izvješće navesti osnovice i metode kojima se služi pri izračunu matematičkih pričuva.

Pričuve za kolebanje šteta

Članak 112.

(1) Pričuve za kolebanje šteta namijenjene su izravnanju neravnomjernog nastajanja štetnih događaja.

(2) Društvo za osiguranje može oblikovati pričuve za kolebanje šteta u onim vrstama osiguranja za koje se na temelju statističkih podataka mogu očekivati značajnija odstupanja godišnjeg iznosa šteta.

(3) Pričuve za kolebanje šteta oblikuju se na temelju odstupanja kvote šteta obračunskog razdoblja od prosječne kvote šteta u promatranom razdoblju.

Druge tehničke pričuve osiguranja

Članak 113.

Druge tehničke pričuve osiguranja oblikuje društvo za osiguranje s obzirom na predviđene buduće obveze i rizike od velikih šteta koji proizlaze iz osiguranja od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, potresa, poplave te druge obveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje pojedine pričuve iz članka 107. stavka 2. točke 1. do 3. te stavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

IV. 6. IMOVINA ZA POKRIĆE

Opće odredbe

Imovina za pokriće tehničke pričuve

Članak 114.

(1) Imovina za pokriće tehničke pričuve je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obveza iz osiguranja koja sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje te s obzirom na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke pričuve osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati imovinu za pokriće tehničke pričuve sukladno odredbama ovog odjeljka.

(3) Kod izbora ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve društvo za osiguranje dužno je uzimati u obzir vrstu poslova osiguranja koje obavlja s time da je zajamčena sigurnost, isplativost i tržišnost ulaganja te odgovarajuća raznovrsnost i disperzija ulaganja.

Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

Članak 115.

(1) Imovinu za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve, može se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj,

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je Republika Hrvatska izdala jamstvo,

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj,

4. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izdala jamstvo,

5. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

6. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ako je njihov izdavatelj pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

7. dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

8. dionice kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavatelj pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

9. udjele trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

10. udjele i dionice investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj,

11. zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini odnosno prijenosom prava vlasništva, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj ili državi članici, te ako vrijednost zajma nije veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog procjenitelja. U slučaju da je na nekretnini već upisano jedno ili više založnih prava, vrijednost zajma ne smije biti veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine umanjene za vrijednost već upisanih založnih prava,

12. zajmove bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

13. zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

14. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točke 1. do 4. ovoga stavka,

15. nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja, pravo služnosti):

– ako su upisane u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj,

– ako se od njih očekuje prinos ili se isti već ostvaruje,

– ako je kupovna cijena bila određena procjenom ovlaštenoga sudskog procjenitelja, te

– ako su oslobođene svih tereta,

16. depozite u banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

17. sredstva na poslovnom računu društva za osiguranje.

(2) Imovina za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, može se ulagati u:

– dugoročne obveznice i dugoročne dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj država članica ili država članica OECD-a,

– dugoročne obveznice ili druge dugoročne vrijednosne papire čiji je izdavatelj inozemni nedržavni subjekt države članice ili države članice OECD-a,

– dionice čiji je izdavatelj inozemno dioničko društvo kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala država članica ili država članica OECD-a,

– udjele investicijskih fondova koji se prodaju u državi članici ili državi članici OECD-a.

(3) Društvo za osiguranje može imovinu za pokriće tehničke pričuve uložiti i u druge oblike imovine uz suglasnost nadzornog tijela.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

Članak 116.

(1) Imovina za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, može se ulagati u vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona bez ograničenja.

(2) Ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 35% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

2. ulaganja u obveznice i druge dužničke vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona istog izdavatelja ne smiju prelaziti 1%, a zajedno 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

3. ulaganja u dionice iz članka 115. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 25% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

4. ulaganja u dionice iz članka 115. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona i udjele iz članka 115. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona istog izdavatelja ne smiju prelaziti 1%, a zajedno 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

5. ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova iz članka 115. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 40% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

6. ulaganja u zajmove iz članka 115. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

7. ulaganja u zajmove iz članka 115. stavka 1. točke 13. i 14. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

8. ulaganja iz članka 115. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, u jednu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da predstavljaju jednu cjelinu ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

9. ulaganja u zajmove i depozite iz članka 115. stavka 1. točke 12. i 16. ovoga Zakona u istu banku ili više povezanih banaka ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

10. ulaganja u sredstva iz članka 115. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 3% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

11. ulaganja iz članka 115. stavka 1. točke 5. do 10. ovoga Zakona istog izdavatelja i iz članka 115. stavka 1. točke 11. do 14. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu zajedno ne smiju prelaziti 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve.

(3) Ulaganja iz članka 115. stavka 2. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 15% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve.

Usklađenost ulaganja

Članak 117.

(1) Društvo za osiguranje dužno je ulaganja imovine za pokriće zbog kojih je izloženo rizicima eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, odnosno drugih tržišnih rizika na odgovarajući način uskladiti sa svojim obvezama na temelju ugovora o osiguranju čija je visina ovisna o jednakim promjenama.

(2) Društvo za osiguranje dužno je pri ulaganju imovine za pokriće na odgovarajući način uzimati u obzir dospijeće obveza iz ugovora o osiguranju.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje može ulaganja imovine za pokriće uskladiti sa svojim obvezama na temelju ugovora o osiguranju čija je visina ovisna o promjeni tečajeva stranih valuta najmanje do 80%.

Upotreba izvedenih financijskih instrumenata

Članak 118.

(1) Kod ulaganja imovine za pokriće društvo za osiguranje može upotrebljavati terminske ugovore, opcije i ostale izvedene financijske instrumente ukoliko oni omogućuju smanjenje rizika iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona ili ukoliko omogućuju učinkovitije upravljanje portfeljom osiguranja.

(2) Nadzorno tijelo propisuje podrobnija pravila za upotrebu izvedenih financijskih instrumenata.

(3) Društvo za osiguranje dužno je o upotrebi izvedenih financijskih instrumenata obavještavati nadzorno tijelo.

Imovina za pokriće matematičke pričuve

Članak 119.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve namijenjena je pokriću obveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke pričuve.

(2) Imovina za pokriće matematičke pričuve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi s kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve.

Traženo pokriće matematičke pričuve

Članak 120.

(1) Traženo pokriće obuhvaća matematičke pričuve. Kod zdravstvenih i životnih osiguranja, uključujući životna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik, traženo pokriće obuhvaća pored matematičkih pričuva i pričuve za prijenosne premije, pričuve šteta te pričuve za bonuse i popuste.

(2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona.

Obveza oblikovanja imovine za pokriće matematičke pričuve

Članak 121.

(1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke pričuve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke pričuve i imovinom za pokriće matematičke pričuve upravljati odvojeno od druge imovine.

(2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke pričuve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

(3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke pričuve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke pričuve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve s visinom traženog pokrića.

Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve

Članak 122.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj,

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je Republika Hrvatska izdala jamstvo,

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj,

4. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izdala jamstvo,

5. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

6. dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

7. udjele i dionice investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj,

8. predujmove i zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju,

9. zajmove bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

10. zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

11. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točke 1. do 4. ovoga stavka,

12. nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja, pravo služnosti):

– ako su upisane u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj i

– ako se od njih očekuje prinos ili se isti već ostvaruje i

– ako je kupovna cijena bila određena procjenom ovlaštenoga sudskog procjenitelja, te

– ako su oslobođene svih tereta,

13. depozite u banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

14. sredstva na poslovnom računu društva za osiguranje.

(2) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u:

– dugoročne obveznice i dugoročne dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj država članica ili država članica OECD-a,

– dugoročne obveznice ili druge dugoročne vrijednosne papire čiji je izdavatelj inozemni nedržavni subjekt države članice ili države članice OECD-a,

– dionice čiji je izdavatelj inozemno dioničko društvo kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala država članica ili država članica OECD-a,

– udjele investicijskih fondova koji se prodaju u državi članici ili državi članici OECD-a.

(3) Društvo za osiguranje može imovinu za pokriće matematičke pričuve uložiti i u druge oblike imovine uz suglasnost nadzornog tijela.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve

Članak 123.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona bez ograničenja.

(2) Ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona moraju iznositi najmanje 50% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

2. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 35% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

3. ulaganja u dionice iz članka 122. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 25% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

4. ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova iz članka 122. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 40% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

5. ulaganja u predujmove i zajmove iz članka 122. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

6. ulaganja u zajmove i depozite iz članka 122. stavka 1. točke 9. i 13. ovoga Zakona u istu banku ili više povezanih banaka ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

7. ulaganja u zajmove iz članka 122. stavka 1. točke 10. i 11. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

8. ulaganja iz članka 122. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, u jednu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

9. ulaganja u sredstva iz članka 122. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 3% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve.

(3) Ulaganja iz članka 122. stavka 2. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 15% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve.

Posebne odredbe za osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik

Članak 124.

(1) Društvo za osiguranje imovinu za pokriće matematičke pričuve ne smije ulagati u uzajamne, odnosno investicijske fondove s čijim društvima za upravljanje čini povezanu osobu.

(2) Kada su prava osiguranika na temelju ugovora o osiguranju neposredno povezana s vrijednošću jedinice imovine uzajamnog odnosno investicijskog fonda, ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve koje oblikuje društvo za osiguranje u vezi s tim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćati ulaganja u vrijednosne papire koji predstavljaju jedinice imovine tog uzajamnog, odnosno investicijskog fonda.

(3) Kada su prava osiguranika na temelju ugovora o osiguranju neposredno povezana s promjenom indeksa vrijednosnih papira odnosno druge referentne vrijednosti, ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve koje društvo za osiguranje oblikuje u vezi s ovim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćati ulaganja u odgovarajuće vrijednosne papire koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju onima koji čine osnovicu za određivanje indeksa odnosno druge referentne vrijednosti.

(4) Nadzorno tijelo detaljnije propisuje vrste i ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve za osiguranje iz skupine životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima investicijski rizik i gdje su prava, koja na temelju ugovora o osiguranju preuzima osiguranik, neposredno vezana za vrijednost jedinice imovine za pokriće matematičke pričuve.

Odvajanje imovine za pokriće matematičke pričuve od imovine društva za osiguranje

Članak 125.

(1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke pričuve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen u sljedećim člancima ovoga Zakona.

(2) Ovrha nad imovinom za pokriće matematičke pričuve iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi s kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve.

(3) U slučaju životnih osiguranja, te u slučaju zdravstvenih osiguranja i osiguranja od nezgode za koja se primjenjuju slične tablice vjerojatnosti i izračuni kao za životna osiguranja, ovrha nad imovinom za pokriće matematičke pričuve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke pričuve:

1. čija je vrijednost u jednakom omjeru s traženim pokrićem u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje kao omjer sveukupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi s kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve i

2. čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje.

Račun imovine za pokriće matematičke pričuve

Članak 126.

Društvo za osiguranje dužno je kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun preko kojeg će primati uplate i obavljati isplate iz poslova u svezi s imovinom za pokriće za životna osiguranja.

Odvajanje ulaganja u vrijednosne papire

Članak 127.

(1) Društvo za osiguranje koje vodi vrijednosne papire na skrbničkom računu u banci skrbniku ima najmanje sljedeća prava:

– neposredan uvid u stanje vrijednosnih papira na skrbničkom računu,

– neposredno ispunjavanje obveza prijenosa vrijednosnih papira nastalih na temelju poslova koje je vezano za imovinu za pokriće matematičke pričuve zaključilo od njega ovlašteno brokersko društvo koje na temelju ugovora o izdvojenim poslovima obavlja poslove upravljanja ulaganjima u vrijednosne papire.

(2) Društvo za osiguranje mora u vezi s vrijednosnim papirima kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, a koji su izdani u materijalnom obliku ovlastiti banku, koja ima dozvolu za obavljanje poslova skrbnika, za poslove u vezi s čuvanjem tih vrijednosnih papira.

(3) Na čuvanje iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Depozitarna agencija odnosno banka skrbnik iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, dostaviti podatke o stanju vrijednosnih papira koje čuva za račun društva za osiguranje koji se odnose na imovinu za pokriće matematičke pričuve.

Ulaganja u depozite kod banaka odnosno u zajmove

Članak 128.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u svezi s ulaganjem imovine za pokriće matematičke pričuve u depozite kod banke, odnosno u zajmove sklopiti ugovor s bankom odnosno zajmoprimcem iz kojeg mora biti vidljivo da se navedeni ugovor odnosi na imovinu za pokriće matematičke pričuve.

(2) Kada je zajam iz stavka 1. ovoga članka osiguran garancijom banke odnosno vrijednosnim papirima, odnosno na neki drugi način, društvo za osiguranje dužno je osigurati uknjižbu predmeta osiguranja u korist imovine za pokriće matematičke pričuve.

IV. 7. DRUGE MJERE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Obveza reosiguranja

Članak 129.

Društvo za osiguranje mora reosiguranjem pokriti samo onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama maksimalnog pokrića prelaze udjele u kompenzaciji rizika.

Program planiranog reosiguranja

Članak 130.

(1) Društvo za osiguranje mora za svaku poslovnu godinu prihvatiti program planiranog reosiguranja.

(2) Program planiranog reosiguranja mora obuhvaćati:

1. izračunate vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja,

2. tablicu maksimalnog pokrića sastavljenu na temelju izračuna iz točke 1. ovoga stavka,

3. postupke, osnovice i mjerila za utvrđivanje najveće vjerojatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike.

(3) Pri izračunu iz stavka 2. točke 1. ovoga članka društvo za osiguranje uzima u obzir prije svega:

1. visinu jamstvenog kapitala,

2. cjelokupni opseg poslova,

3. visinu premije osiguranja u skupinama i vrstama osiguranja,

4. udjele osiguranja prema pojedinim vrstama osiguranja u osnovicama iz točke 2. i 3. ovoga stavka,

5. ispravke zbog odstupanja u pojedinim vrstama osiguranja.

Suosiguranje

Članak 131.

(1) Društvo za osiguranje zajedno s jednim ili više društava za osiguranje može suosiguravati rizike iz vrsta osiguranja za koje je steklo dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje ne smije u suosiguranje preuzeti rizike u opsegu koji prelazi njegove vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja sukladno tablicama maksimalnog pokrića iz članka 130. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje može suosiguravati rizike u državama članicama Europske unije prema pravilima članka 132. ovoga Zakona.

Suosiguranje u okviru Europske unije

Članak 132.

(1) Suosiguranje u okviru Europske unije jest osiguranje koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. dva ili više društava za osiguranje pokriva rizik u okviru jednoga jedinog ugovora uz plaćanje ukupne premije za isto razdoblje (suosiguravatelj), svaki za svoj dio, pri čemu je jedan od osiguravatelja vodeći osiguravatelj,

2. osiguranje sadrži opasnost koja se nalazi unutar Europske unije,

3. vodeći osiguravatelj jest osiguravatelj koji ima sjedište na području države članice Europske unije te je stekao odobrenje za obavljanje poslova osiguranja u skupini osiguranja na koju se odnosi pokriće opasnosti,

4. barem jedan od osiguravatelja upisan je u ugovoru preko sjedišta društva za osiguranje ili podružnice osnovane u državi članici Europske unije koja nije država vodećeg osiguravatelja,

5. vodeći osiguravatelj u cijelosti preuzima vodeću ulogu u postupku suosiguranja i određuje uvjete osiguranja, uključujući i premiju te izdaje policu.

(2) Suosiguranje u okviru Europske unije dopušteno je u slučaju ugovora osiguranja koji sadrže osiguranje imovine, osim osiguranja iz skupina navedenih u članku 3. stavku 2. točki 1., 2., 17. i 18. ovoga Zakona.

(3) Svaki osiguravatelj, koji pokriva rizike u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka, oblikuje tehničke pričuve osiguranja sukladno propisima države u kojoj je osnovan, a ako takvi propisi ne postoje, sukladno uobičajenoj praksi te države.

(4) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, pričuve za štete moraju biti najmanje jednake onima koje utvrdi vodeći osiguravatelj, sukladno propisima države članice u kojoj je osnovan.

(5) Svaki osiguravatelj, koji sadrži opasnost u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka i ima sjedište u Republici Hrvatskoj, oblikuje ulaganja koja sadrže obveze iz stavka 3. ovoga članka sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima.

Statistički standardi osiguranja

Članak 133.

(1) Društvo za osiguranje dužno je voditi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i štetama.

(2) Društvo za osiguranje dužno je podatke iz stavka 1. ovoga članka obrađivati primjenom statističkih standarda za osiguranje.

(3) Statističke standarde osiguranja propisuje nadzorno tijelo.

GLAVA V.

SURADNJA NADZORNIH TIJELA

Obrada podataka i pružanje informacija

Članak 134.

(1) Nadzorno tijelo nadležno je za prikupljanje i obradu podataka o činjenicama i okolnostima koje su bitne za obavljanje njenih poslova i nadležnosti određenih ovim Zakonom.

(2) Podacima iz stavka 1. ovoga članka značajnim za obavljanje poslova i nadležnosti nadzornog tijela određenih ovim Zakonom smatraju se osobito podaci o:

1. dozvolama za obavljanje poslova osiguranja i o drugim dozvolama koje izdaje nadzorno tijelo na temelju ovoga Zakona,

2. članovima uprave i nadzornih odbora društava za osiguranje, njihovoj organizaciji i djelovanju unutarnje revizije,

3. podružnicama odnosno neposrednom obavljanju poslova osiguranja u državama članicama od strane društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

4. podružnicama odnosno neposrednom obavljanju poslova osiguranja društava za osiguranje država članica na području Republike Hrvatske,

5. podružnicama u stranim državama društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

6. podružnicama stranih društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj,

7. poštivanju odredaba o upravljanju rizicima iz glave IV. ovoga Zakona te na temelju njih donesenih propisa,

8. izvješćima iz članka 103. ovoga Zakona,

9. imateljima kvalificiranih udjela iz članka 21. ovoga Zakona,

10. revidiranim financijskim izvještajima iz članka 151. ovoga Zakona,

11. izvršenim mjerama nadzora iz članka 159. ovoga Zakona,

12. informacijama koje nadzorno tijelo prikupi u okviru razmjene informacija od nadležnih nadzornih tijela.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka nadzorno tijelo smije dostaviti:

1. nadležnim nadzornim tijelima država članica, ako su im oni potrebni radi obavljanja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje te ako za ta tijela vrijedi obveza čuvanja povjerljivih podataka u opsegu određenom člankom 138. stavkom 4. ovoga Zakona,

2. nadzornim tijelima stranih država prema sklopljenim sporazumima, ako su im oni potrebni radi obavljanja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje te ako za ta tijela vrijedi obveza čuvanja povjerljivih podataka u opsegu određenom člankom 138. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. sudu ako su mu podaci potrebni u stečajnom postupku nad društvom za osiguranje,

4. Ministarstvu financija Republike Hrvatske za potrebe pripreme propisa, vođenje statistike ili vođenje strategije na području financijskog i poreznog sustava.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, podatke iz stavka 2. točka 12. ovoga članka nadzorno tijelo smije dostavljati drugim tijelima jedino uz izričito odobrenje nadzornog tijela koje mu je dostavilo te podatke.

(5) Nadzorno tijelo dužno je obavještavati Europsku komisiju i nadležna nadzorna tijela država članica o imenima osoba, odnosno nazivima tijela kojima je dopušteno dostavljati podatke iz stavka 2. ovoga članka.

Obavještavanje Europske komisije o odbijanju zahtjeva za dostavljanje obavijesti

Članak 135.

Nadzorno tijelo dužno je obavijestiti Europsku komisiju o odbijanju zahtjeva za dostavljanjem obavijesti iz članka 77. stavka 9. ovoga Zakona.

Obavještavanje Europske komisije o odnosima sa stranim državama

Članak 136.

(1) Nadzorno tijelo dužno je Europsku komisiju obavijestiti o:

1. izdavanju svake dozvole društvu za osiguranje čije je posredno ili neposredno nadređeno društvo pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi,

2. izdavanju svake dozvole za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba postaje nadređeno društvo društva za osiguranje,

3. svim značajnijim poteškoćama koje društva za osiguranje imaju pri obavljanju poslova osiguranja u stranim državama.

(2) Nadzorno tijelo dužno je na zahtjev Europske komisije obustaviti postupke odlučivanja o zahtjevima osoba iz pojedine strane države za najviše tri mjeseca, na temelju odluke o zahtjevima za izdavanje:

1. dozvole društvu za osiguranje kojeg je posredno ili neposredno vlasnik pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi na koju se odnosi odluka Europske komisije,

2. dozvole za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba sa sjedištem u stranoj državi, na koju se odnosi odluka Europske komisije, postaje vladajuće društvo nad društvom za osiguranje.

(3) U razdoblju dok traje prekid postupka na temelju stavka 2. ovoga članka rokovi određeni za odlučivanje ne teku.

(4) Nadzorno tijelo dužno je na zahtjev Europskog vijeća produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka za razdoblje koje je odredilo Europsko vijeće.

(5) Iznimno, odredbe stavka 2. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:

1. osnivanje društva za osiguranje kao ovisnog društva koje u trenutku prihvaćanja odluke iz stavka 2. i 4. ovoga članka ima pravo obavljanja poslova osiguranja u državi članici, odnosno od tog društva za osiguranje ovisnog društva,

2. stjecanje kvalificiranog udjela čiji budući imatelj je društvo za osiguranje koje u trenutku prihvaćanja odluke iz stavka 2. i 4. ovoga članka ima pravo obavljati poslove osiguranja u državi članici, odnosno od tog društva za osiguranje ovisno društvo.

(6) Nadzorno tijelo dužno je Europsku komisiju na njezin zahtjev obavijestiti o svakom zahtjevu za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o svakom zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg bi strani imatelj postao vladajuće društvo nad društvom za osiguranje, ako Europska komisija te podatke zahtijeva radi utvrđivanja činjenica bitnih za prihvaćanje odluke na temelju stavka 2., odnosno 4. ovoga članka.

GLAVA VI.

POSLOVNA TAJNA

Povjerljivi podaci

Članak 137.

Društvo za osiguranje dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju s pojedinim društvom za osiguranje, odnosno osiguranikom, odnosno s drugim imateljem prava iz osiguranja.

Obveza čuvanja povjerljivih podataka

Članak 138.

(1) Članovi tijela društva za osiguranje, dioničari društva za osiguranje, radnici društva za osiguranje, odnosno druge osobe kojima su vezano za njihov rad u društvu za osiguranje ili uz pružanje usluga za društvo za osiguranje na bilo koji način dostupni podaci iz članka 137. ovoga Zakona ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa društva za osiguranje i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treće osobe.

(2) Obveza čuvanja osobnih podataka prestaje u sljedećim slučajevima:

1. ako stranka izričito pisanim putem pristane da se priopće pojedini povjerljivi podaci,

2. ako su podaci potrebni radi utvrđivanja činjenica u kaznenim postupcima i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud,

3. u slučajevima određenima Zakonom o sprječavanju pranja novca,

4. ako su ti podaci potrebni radi odlučivanja o pravnim odnosima između društva za osiguranje i osiguratelja, odnosno osiguranika, odnosno drugih imatelja prava iz osiguranja u sudskom sporu,

5. ako su ti podaci potrebni u ostavinskom postupku i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva odnosno naloži nadležni sud,

6. ako su ti podaci potrebni radi ovrhe nad imovinom osiguratelja odnosno drugog imatelja prava iz osiguranja i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva odnosno naloži nadležni sud,

7. ako su ti podaci potrebni nadzornom tijelu, odnosno drugom nadzornom tijelu u svrhu nadzora koji provodi u okviru svojih nadležnosti,

8. ako su ti podaci potrebni poreznom tijelu u postupku koji ono provodi u okviru svojih nadležnosti,

9. u slučajevima određenima Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

(3) Obveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka rada u društvu za osiguranje, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima društva za osiguranje.

(4) Nadzorno tijelo odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na temelju stavka 2. ovoga članka upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni.

Prikupljanje, vođenje i upotreba osobnih podataka

Članak 139.

(1) Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju osobne podatke potrebne za sklapanje osiguranja i likvidaciju šteta koje proizlaze iz osiguranja sukladno ovome Zakonu, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka.

(2) Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje mogu osnovati, održavati i voditi sljedeće baze podataka:

1. bazu podataka o osiguranicima,

2. bazu podataka o štetnim događajima,

3. bazu podataka za procjenu pokrića osiguranja i visine naknade štete.

GLAVA VII.

POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJEŠĆA

Opća odredba

Članak 140.

Društvo za osiguranje dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obveze, te sastavljati financijske izvještaje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o računovodstvu i drugim propisima, poštujući pritom računovodstvene i financijske standarde i načela te opće računovodstvene pretpostavke, ako to ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Vođenje poslovnih knjiga, evidencija i dokumentacije

Članak 141.

(1) Društvo za osiguranje dužno je organizirati poslovanje i redovito voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge administrativne poslove odnosno poslovne evidencije na način da je moguće u bilo koje doba provjeriti posluje li sukladno pravilima o upravljanju rizikom, važećim propisima i standardima struke.

(2) Društvo za osiguranje vodi računovodstvene podatke i evidencije prema kontnom planu za društva za osiguranje.

(3) Društvo za osiguranje pri sastavljanju računovodstvenih dokumenata koristi sheme računovodstvenih dokumenata za društva za osiguranje.

Godišnje izvješće

Članak 142.

(1) Društvo za osiguranje sastavlja računovodstvene isprave i godišnje izvješće.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i:

1. popis osoba koje imaju više od 3% udjela u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihova udjela,

2. popis članova uprave društva za osiguranje koji imaju udjel u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihova udjela.

(3) Društvo za osiguranje dužno je nadzornom tijelu dostaviti nerevidirano godišnje izvješće u roku od tri mjeseca nakon isteka kalendarske godine.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja dužno je nadzornom tijelu dostaviti nerevidirano godišnje izvješće u roku od četiri mjeseca nakon isteka kalendarske godine.

(5) Društvo za osiguranje koje ima vladajući odnos u grupi osiguravatelja dužno je sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

Mišljenje ovlaštenog aktuara uz godišnje izvješće

Članak 143.

Društvo za osiguranje dužno je u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti nadzornom tijelu i izvješće ovlaštenog aktuara iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona s mišljenjem ovlaštenog aktuara o oblikovanju cjenika premija i tehničkih pričuva osiguranja sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Propis o poslovnim knjigama i godišnjem izvješću

Članak 144.

(1) Nadzorno tijelo propisuje:

1. kontni plan za društva za osiguranje,

2. vrste i sheme računovodstvenih isprava društava za osiguranje.

(2) Nadzorno tijelo može za potrebe javnog objavljivanja propisati vrstu, oblik i sadržaj izvješća, te način i rokove njihova objavljivanja.

GLAVA VIII.

UNUTARNJA REVIZIJA

Unutarnja revizija

Članak 145.

Društvo za osiguranje mora ustrojiti unutarnju reviziju koja je neovisna i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikovana na način da pridodaje vrijednost i unapređuje poslovanje društva za osiguranje.

Zadaci unutarnje revizije

Članak 146.

(1) Unutarnja revizija analizira i procjenjuje aktivnosti društava za osiguranje te daje stručno mišljenje, preporuke i savjete o kontrolama oblikovanja da bi omogućile:

1. obavljanje poslova osiguranja pravilno i sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno unutarnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje,

2. vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednovanje knjigovodstvenih stavaka i sastavljanje financijskih i ostalih izvještaja sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno unutarnjim pravilima kojime se uređuje poslovanje društva za osiguranje.

3. sustavno upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti društva za osiguranje sukladno načelima stabilnog poslovanja uključujući upravljanje resursima informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija.

(2) Unutarnja revizija se obavlja sukladno međunarodno priznatim revizijskim standardima za unutarnju reviziju, kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnje revizije koja, u suglasnosti s nadzornim odborom, usvaja uprava društva za osiguranje.

(3) Unutarnja revizija mora regulirati međusobne odnose s vanjskim revizorskim društvima, koja revidiraju financijske izvještaje ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev nadzornog tijela.

Osobe koje obavljaju unutarnju reviziju

Članak 147.

(1) Za obavljanje poslova unutarnje revizije društvo za osiguranje mora zaposliti najmanje jednu osobu sa zvanjem ovlaštenog revizora ili ovlaštenoga unutarnjeg revizora stečenim sukladno zakonu kojim se uređuje revizija, odnosno stečenim sukladno pravilima i programu kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje unutarnjih revizora.

(2) Ako se obavljanje unutarnje revizije povjerava većem broju revizora, jedna od tih osoba koja ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka mora biti zadužena za upravljanje radom unutarnje revizije kao cjeline.

(3) Prije sklapanja ugovora o radu s osobom iz stavka 1. i 2. ovoga članka društvo za osiguranje je dužno obavijestiti nadzorno tijelo o namjeravanom imenovanju.

(4) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje s manjim opsegom poslovanja može uz prethodnu suglasnost nadzornog tijela obavljanje unutarnje revizije povjeriti jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s tim društvom za osiguranje, pod uvjetom da te osobe ispunjavaju uvjet iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove i zadatke u društvu za osiguranje.

(6) Poslove unutarnje revizije ne smiju obavljati ni članovi uprave društva za osiguranje.

Planovi unutarnje revizije

Članak 148.

(1) Poslovi unutarnje revizije obavljaju se sukladno:

– strateškom planu,

– godišnjem planu i

– planu pojedinačne revizije.

(2) Strateški plan unutarnje revizije donosi se za trogodišnje (petogodišnje) razdoblje, temelji se na procjeni rizika i usklađuje se svake godine.

(3) Godišnji plan unutarnje revizije izrađuje se na temelju strateškog plana, a mora obuhvaćati:

1. područja poslovanja koja su prioritetna s obzirom na procjenu rizika,

2. popis planiranih revizija,

3. raspored unutarnjih revizora.

(4) Strateški, godišnji i plan pojedinačne unutarnje revizije predlaže osoba zadužena za upravljanje radom unutarnje revizije, a usvaja ga nadzorni odbor uz prethodno mišljenje uprave društva za osiguranje.

(5) Unutarnja revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave društva.

Izvješće unutarnje revizije

Članak 149.

(1) Unutarnja revizija sastavlja izvješće sukladno rokovima utvrđenim planovima unutarnje revizije, a najmanje jednom polugodišnje. Izvješće unutarnje revizije sadrži:

1. popis svih obavljenih revizija,

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola, te preporuke za njihovo poboljšanje,

3. nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije, te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje,

4. poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama.

(2) Unutarnja revizija mora svoja izvješća o obavljenim poslovima unutarnje revizije dostavljati upravi i nadzornom odboru društva za osiguranje.

Obavještavanje uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje

Članak 150.

(1) Ako unutarnja revizija tijekom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja društva za osiguranje utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i kršenja pravila o upravljanju rizicima zbog čega društvu za osiguranje prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugrožena sigurnost poslovanja ili osiguranika, mora odmah o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor društva za osiguranje.

(2) Ako unutarnja revizija prilikom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja utvrdi da uprava društva za osiguranje krši pravila o upravljanju rizikom, dužna je o tome neodgodivo obavijestiti i nadzorni odbor.

GLAVA IX.

REVIZIJA

Revizija financijskih izvještaja

Članak 151.

(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na postupak revizije financijskih izvještaja primjenjuju se odredbe Zakona o reviziji.

(2) Financijske izvještaje društava za osiguranje, konsolidirane financijske izvještaje grupe osiguravatelja i konsolidirane financijske izvještaje koncerna osiguravatelja, moraju revidirati ovlašteni revizori.

(3) Reviziju financijskih izvještaja iz stavka 2. ovoga članka obavljaju revizorska društva.

(4) Društvo za osiguranje dužno je nadzornom tijelu dostaviti financijske izvještaje, revidirane konsolidirane financijske izvještaje grupe osiguravatelja i revidirane konsolidirane financijske izvještaje koncerna osiguravatelja u roku petnaest dana nakon datuma izdavanja izvješća revizora o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(5) Isto revizorsko društvo ne može preuzeti niti joj društvo za osiguranje može povjeriti obavljanje revizije financijskih izvještaja društva za osiguranje ukoliko je dotična revizorska tvrtka u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na temelju obavljene revizije financijskih izvještaja tog društva za osiguranje.

(6) Isto revizorsko društvo može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti, odnosno društvo za osiguranje može istoj revizorskoj tvrtki uzastopno povjeriti, najviše četiri revizije financijskih izvještaja.

(7) Isto revizorsko društvo ne može istodobno, odnosno u istoj godini obavljati reviziju financijskih izvještaja društva za osiguranje i pružati konzultantske usluge istom društvu za osiguranje.

(8) Ukoliko isto revizorsko društvo obavi reviziju financijskih izvještaja društva za osiguranje suprotno bilo kojoj odredbi iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka, nadzorno tijelo neće prihvatiti izvješće o reviziji financijskih izvještaja društva za osiguranje za tu godinu koju je obavilo dotično revizorsko društvo.

Obveze revizorskog društva

Članak 152.

(1) Revizorsko društvo obvezno je davati mišljenja o tome jesu li financijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidirana i konsolidirana) sastavljeni sukladno propisima i standardima struke.

(2) Tijekom obavljanja revizije, revizorska društva obvezna su odmah obavijestiti nadzorno tijelo o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja:

1. teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje,

2. težu prijevaru ili pronevjeru,

3. materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim financijskim izvještajima,

4. teže kršenje internih akata društva za osiguranje,

5. kao i ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje.

(3) Revizorska društva također su dužna obavijestiti nadzorno tijelo o svakoj činjenici iz stavka 2. ovoga članka za koju saznaju tijekom obavljanja revizije u društvu koje ima tijesnu povezanost koja proizlazi iz nadzornog odnosa s društvom za osiguranje.

(4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 2. i 3. ovoga članka od strane revizorskog društva ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizorskog društva i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila.

Obveza društva za osiguranje da daje informacije

Članak 153.

(1) Uprava društva za osiguranje dužna je revizoru izručiti svu potrebnu dokumentaciju te mu omogućiti uvid u poslovne knjige, spise i računalne ispise. Društvo za osiguranje dužno je revizorima omogućiti pristup poslovnim i radnim prostorijama.

(2) U svrhu provedbe revizije, društvo za osiguranje dužno je staviti revizorskom društvu na raspolaganje odgovarajuće prostorije i pomagala. Ako je unos ili pohranjivanje podataka obavljeno primjenom računalne obrade podataka, društvo za osiguranje dužno je na vlastiti trošak i unutar primjerenog roka staviti revizoru na raspolaganje pomagala potrebna za očitavanje dokumentacije te, ako je to nužno, osigurati čitke trajne ispise u potrebnom broju preslika.

Sadržaj revizorskog pregleda

Članak 154.

(1) U postupku revizije ovlašteni revizori, prije svega, ispituju i daju mišljenje, odnosno ocjenu o:

1. bilanci,

2. računu dobiti i gubitka,

3. promjenama u kapitalu,

4. novčanom toku,

5. stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja,

6. stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće,

7. stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve kojom upravlja društvo za osiguranje,

8. poštovanju pravila o ograničavanju rizika,

9. djelovanju unutarnje revizije,

10. načinu vođenja poslovnih knjiga,

11. kvaliteti informatičkog sustava u društvu za osiguranje sukladno međunarodno priznatim standardima za reviziju informacijskih sustava,

12. ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvješća nadzornom tijelu,

13. vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i računovodstvene politike.

(2) Nadzorno će tijelo, osim navedenog, propisati detaljniji oblik i najmanji opseg te sadržaj revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnost poslova s područja osiguranja.

(3) Nadzorno tijelo može od revizora zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(4) Ako revizorski pregled, odnosno revizorsko izvješće nije obavljeno odnosno sastavljeno sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka, nadzorno tijelo može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati da reviziju obavi drugo revizorsko društvo na trošak društva za osiguranje.

Objavljivanje sažetka revidiranih financijskih izvještaja

Članak 155.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u roku od 8 dana nakon njegova prihvaćanja, a najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine, u dnevnom tisku odnosno u stručnom financijskom tisku, objaviti sažetak revidiranih financijskih izvještaja uz mišljenje revizora i ovlaštenog aktuara.

(2) Nadzorno tijelo propisuje podrobniji sadržaj sažetka iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVA X.

NADZOR NAD DRUŠTVIMA ZA OSIGURANJE

X.1. OPĆE ODREDBE

Nadzor nad društvima za osiguranje

Članak 156.

(1) Nadzorno tijelo obavlja nadzor nad društvima za osiguranje radi provjere poštovanja pravila o upravljanju rizicima i drugih pravila određenih ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovog ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje, te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Nadzorno tijelo obavlja i nadzor nad pravnim osobama povezanim s društvima za osiguranje ako je to nužno radi nadzora nad poslovanjem društva za osiguranje.

(3) Ako je za nadzor nad pojedinim društvom iz stavka 2. ovoga članka nadležno drugo nadzorno tijelo, nadzorno tijelo može obaviti pregled poslovanja tog društva u suradnji s nadležnim nadzornim tijelom.

(4) Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje mogu obavljati i druge institucije sukladno ovlaštenjima na temelju zakona u okviru svog djelokruga poslovanja.

(5) Odredbe o nadzoru društava za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju na nadzor podružnica stranoga društva za osiguranje.

Način obavljanja nadzora

Članak 157.

Nadzorno tijelo obavlja nadzor nad društvima za osiguranje na sljedeći način:

1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvješća i obavijesti društava za osiguranje te drugih osoba koje su prema propisima ovog i drugih zakona dužne izvještavati nadzorno tijelo, odnosno obavještavati ga o pojedinim činjenicama i okolnostima,

2. pregledom poslovanja društava za osiguranje,

3. izricanjem mjera nadzora sukladno ovome Zakonu.

X.2. IZVJEŠTAVANJE

Redovito izvještavanje i izvještavanje na zahtjev nadzornog tijela

Članak 158.

(1) Društvo za osiguranje dužno je izvještavati nadzorno tijelo o sljedećim činjenicama i okolnostima:

1. o upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar,

2. o sazivu skupštine i svim odlukama prihvaćenim na skupštini,

3. o imateljima dionica društva za osiguranje te o stjecanju, odnosno izmjeni kvalificiranih udjela iz članka 21. ovoga Zakona,

4. o razrješenju i imenovanju članova uprave,

5. o razrješenju ovlaštenog aktuara,

6. o promjenama vođenja unutarnje revizije,

7. o planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku podružnice ili predstavništva, odnosno promjenama vrste poslova koje obavlja podružnica,

8. o ulaganjima na temelju kojih je društvo za osiguranje posredno ili neposredno steklo kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi kao i o svakom daljnjem ulaganju u tu pravnu osobu,

9. o značajnijim promjenama u strukturi kapitala,

10. o prestanku obavljanja određenih poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je obavještavati nadzorno tijelo o tehničkoj podlozi koju upotrebljava pri izračunu cjenika premija i isključivo za namjene provjere jesu li usklađene s aktuarskim načelima.

(3) Uprava društva za osiguranje dužna je nadzorno tijelo neodgodivo obavijestiti o sljedećim događajima:

1. ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost društva za osiguranje,

2. ako nastupe razlozi za prestanak, odnosno oduzimanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja,

3. ako se financijski položaj društva za osiguranje izmijeni do mjere da društvo za osiguranje ne dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

(4) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev nadzornog tijela dostaviti izvješća i informacije o svim poslovima, bitnim za obavljanje nadzora odnosno obavljanje drugih nadležnosti i poslova nadzornog tijela.

(5) Nadzorno tijelo propisuje podrobniji sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao i način i rokove za izvještavanje, odnosno obavještavanje.

X.3. MJERE NADZORA

X.3.1. Opća odredba

Mjere nadzora

Članak 159.

Mjere nadzora nad društvom za osiguranje, prema ovom Zakonu, jesu sljedeće:

1. odluka o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti,

2. određivanje dodatnih mjera,

3. oduzimanje dozvole,

4. posebna uprava,

5. prisilna likvidacija društva za osiguranje,

6. odlučivanje o razlozima za stečaj društva za osiguranje,

7. podnošenje prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.

X.3.2. Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

Odluka o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 160.

(1) Nadzorno tijelo donosi odluku o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ako prilikom obavljanja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi:

1. da član uprave nema odobrenje iz članka 28. ovoga Zakona,

2. da društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja,

3. da društvo za osiguranje obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati,

4. da društvo za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima,

5. da društvo za osiguranje krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i godišnjem izvješću, unutarnjoj reviziji, odnosno reviziji godišnjih izvješća,

6. da društvo za osiguranje krši obvezu izvještavanja i obavještavanja,

7. da društvo za osiguranje krši pravila o imenovanju ovlaštenog aktuara,

8. da društvo za osiguranje krši druge odredbe ovoga Zakona odnosno na temelju njega donesenih propisa, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka nadzorno tijelo određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 161.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u roku iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te nadzornom tijelu u istom roku, ako odlukom nije drugačije određeno, dostaviti izvješće u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. Izvješću moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Ako iz izvješća iz stavka 1. ovoga članka i priloženih dokaza proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Nadzorno tijelo može prije donošenja odluke obaviti ponovni pregled poslovanja u opsegu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Pri ponovnom pregledu primjenjuju se odredbe članka 186. ovoga Zakona.

(3) Ako je izvješće nepotpuno, odnosno iz izvješća i priloženih dokaza ne proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, nadzorno tijelo će društvu za osiguranje odlukom naložiti dopunu izvješća te odrediti rok za dopunu.

(4) Nadzorno tijelo je dužno odluku iz stavka 2., odnosno 3. ovoga članka donijeti u roku od trideset dana nakon primitka izvješća o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, u protivnom se smatra da su nezakonitosti i nepravilnosti uklonjene.

(5) Ako su odlukom određene dodatne mjere iz članka 162. ovoga Zakona, odredbe ovoga članka, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvješće o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na izvođenje dodatnih mjera te na obavješćivanje o izvedbi dodatnih mjera.

Dodatne mjere u svrhu realizacije pravila o upravljanju rizicima

Članak 162.

(1) Ako nadzorno tijelo prilikom obavljanja nadzora utvrdi da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom, može odlukom o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti odrediti i sljedeće dodatne mjere:

1. naložiti upravi društva za osiguranje da prihvati plan mjera radi osiguranja kapitala društva za osiguranje,

2. naložiti upravi društva za osiguranje i nadzornom odboru sazivanje skupštine društva za osiguranje te predlaganje odgovarajućih odluka, kao na primjer:

– odluka o povećanju temeljnog kapitala društva za osiguranje,

– odluka o povećanju temeljnog kapitala iz sredstava dobiti,

3. zabraniti društvu za osiguranje sklapanje novih ugovora o osiguranju u pojedinim ili svim vrstama osiguranja,

4. zabraniti društvu za osiguranje obavljanje određenih vrsta isplata, odnosno isplata određenim osobama,

5. zabraniti društvu za osiguranje sklapanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim društvima ili investicijskim fondovima kojima upravlja društvo za upravljanje, koje je s društvima za osiguranje povezana osoba,

6. naložiti upravi društva za osiguranje da donese ili provede mjere radi:

– poboljšanja postupaka upravljanja rizicima,

– promjene područja poslovanja društva za osiguranje,

– ograničavanja davanja zajmova,

– poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja društva za osiguranje,

– ispravnog vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki,

– poboljšanja informacijskog sustava,

– poboljšanja postupaka unutarnjih kontrola i unutarnje revizije,

– druge mjere nužne radi realizacije pravila o ograničavanju rizika,

7. zabraniti odnosno ograničiti društvu za osiguranje raspolaganje imovinom za pokriće odnosno imovinom za pokriće matematičke pričuve kojima upravlja društvo za osiguranje.

(2) Smatra se da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom ako:

1. ne dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona ili ako nije izvršilo mjere iz članka 105. ovoga Zakona odnosno ako ne dostiže minimalni stupanj likvidnosti,

2. nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi tekuće poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li sukladno pravilima o ograničavanju rizika,

3. ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki odnosno ako te stavke vrednuje u suprotnosti s ovim Zakonom, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

4. obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati,

5. krši odredbe članka 114. do 128. ovoga Zakona,

6. isplaćuje dividende suprotno odredbama članka 104. ovoga Zakona,

7. često krši obvezu pravodobnog i korektnog izvještavanja, utvrđenu ovim Zakonom, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

8. sklapa prividne poslove u namjeri netočnog iskazivanja financijskog stanja društva za osiguranje,

9. obavlja druge poslove koji mogu ugroziti njegovu likvidnost, odnosno solventnost.

(3) Nadzorno tijelo naredit će nadzornom odboru društva za osiguranje da razriješi dužnosti člana uprave i imenuje novog člana odnosno novog člana uprave:

1. ako društvo za osiguranje ne postupa sukladno odredbi o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno

2. ako uprava društva za osiguranje ne provede dodatne mjere iz stavka 1. ovoga članka koje je odredila, odnosno

3. ako društvo za osiguranje učestalo krši obvezu pravodobnog i točnog izvještavanja, odnosno obavještavanja nadzornog tijela ili ometa u obavljanju nadzora od strane nadzornog tijela.

X.4. ODUZIMANJE DOZVOLE

Razlozi oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti

Članak 163.

(1) Nadzorno će tijelo društvu za osiguranje oduzeti dozvolu za obavljanje poslova osiguranja:

1. ako je dozvola stečena navođenjem pogrešnih podataka,

2. ako je društvu za osiguranje izrečena mjera iz članka 162. stavka 3. ovoga Zakona i ako nadzorni odbor nije, u roku predviđenom za provedbu dodatne mjere, razriješio člana, odnosno članove uprave i imenovao nove, odnosno ako novoimenovani članovi uprave u roku od dva mjeseca nakon imenovanja nisu osigurali otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti odnosno provedbu dodatnih mjera koje su bile razlogom izricanja dodatne mjere iz članka 162. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u pojedinim vrstama osiguranja ako se razlozi iz stavka 1. ovoga članka odnose samo na poslove osiguranja u tim vrstama osiguranja.

Uvjetno oduzimanje dozvole

Članak 164.

(1) Odredbom o oduzimanju dozvole nadzorno tijelo može ujedno donijeti i odluku da oduzimanje dozvole neće provesti ako društvo za osiguranje u roku koji odredi nadzorno tijelo, a koji ne smije biti kraći od šest mjeseci, neće počiniti nove nezakonitosti i nepravilnosti zbog kojih se oduzima dozvola.

(2) Kada nadzorno tijelo odredi mjeru uvjetnog oduzimanja dozvole, ono može odrediti da će oduzimanje dozvole provesti i u slučaju ako društvo za osiguranje u određenom roku ne otkloni nezakonitosti i nepravilnosti odnosno provede dodatne mjere zbog kojih je određena mjera uvjetnog oduzimanja dozvole. Rok za ispunjavanje ovih obveza, u granicama probnog razdoblja, odredit će nadzorno tijelo.

Opoziv uvjetnog oduzimanja dozvole

Članak 165.

Nadzorno tijelo opozvat će uvjetno oduzimanje dozvole i oduzet će dozvolu u slučaju kada društvo za osiguranje za vrijeme probnog razdoblja počini nove nezakonitosti i nepravilnosti zbog kojih se oduzima dozvola, odnosno ako ne ispuni dodatne uvjete iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona.

X.5. POSEBNA UPRAVA

Odluka o posebnoj upravi

Članak 166.

(1) Nadzorno tijelo donijet će odluku o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako su društvu za osiguranje određene dodatne mjere iz članka 162. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, a društvo za osiguranje nije, u rokovima određenim za provedbu dodatnih mjera, započelo njihovu provedbu, odnosno nije ih provelo,

2. ako društvo za osiguranje, unatoč provedenim dodatnim mjerama, ne dostigne granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

3. ako bi daljnje poslovanje društva za osiguranje moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost osiguranika.

(2) Odlukom o posebnoj upravi nadzorno tijelo odredit će rok trajanja posebne uprave koji ne smije biti dulji od godine dana.

Članovi posebne uprave

Članak 167.

Odlukom o posebnoj upravi nadzorno tijelo će imenovati dva ili više posebnih upravitelja koji su članovi posebne uprave društva za osiguranje te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini posebni upravitelj.

Upis u sudski registar

Članak 168.

(1) Donošenje odluke o posebnoj upravi upisuje se u sudski registar. Ujedno se upisuje i odgovarajuća promjena osoba ovlaštenih za zastupanje društva za osiguranje.

(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka posebna uprava mora uložiti u roku od tri dana nakon primitka odluke. Prijedlogu mora biti priložena odluka nadzornog tijela o posebnoj upravi.

Pravne posljedice posebne uprave

Članak 169.

(1) Za vrijeme trajanja posebne uprave obavljanje nadležnosti nadzornog odbora preuzima nadzorno tijelo.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo ima pravo davati posebnom upravitelju upute glede vođenja poslova društva za osiguranje koje su obvezujuće.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na člana uprave primjenjuju se i na posebnog upravitelja osim ako nadzorno tijelo uputama iz stavka 2. ovoga članka ne odredi drugačije.

(4) Danom donošenja odluke o posebnoj upravi prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje kao i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti iz članka 172. ovoga Zakona.

Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave

Članak 170.

(1) Članovi uprave dužni su posebnoj upravi neodgodivo omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji društva za osiguranje te pripremiti izvješće o primopredaji poslova.

(2) Posebnoj upravi ili pojedinom posebnom upravitelju članovi uprave društva za osiguranje dužni su, na zahtjev, dati sva objašnjenja, odnosno dodatna izvješća o poslovanju društva za osiguranje.

(3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti osobu koja ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Izvješća posebne uprave

Članak 171.

(1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati nadzornom tijelu izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom.

(2) Posebna uprava dužna je, u roku od devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave, predati nadzornom tijelu izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom, zajedno s ocjenom stabilnosti društva za osiguranje i mogućnosti za daljnje poslovanje društva za osiguranje, koje obuhvaća:

1. ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka društva za osiguranje od strane dioničara društva za osiguranje,

2. mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka društva za osiguranje,

3. nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze društva za osiguranje,

4. ocjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća društva za osiguranje uključujući prijenos ugovora o osiguranju s procjenom troškova provedbe tih mjera,

5. procjenu uvjeta za početak prisilne likvidacije, odnosno stečaja društva za osiguranje.

Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti društva za osiguranje

Članak 172.

(1) Ako nadzorno tijelo na temelju izvješća posebne uprave iz članka 171. ovoga Zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog kapitala društva za osiguranje odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti društva za osiguranje nužno povećati temeljni kapital društva za osiguranje novim novčanim ulozima, naložit će posebnoj upravi da sazove skupštinu društva za osiguranje i predloži joj prihvaćanje odluke o takvom povećanju temeljnog kapitala.

(2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku 8 dana nakon primitka naloga nadzornog tijela iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pozivu na skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz članka 205. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

Ocjena rezultata posebne uprave

Članak 173.

(1) Nadzorno tijelo dužno je najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave.

(2) Nadzorno tijelo dužno je prihvatiti konačnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primitka izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako nadzorno tijelo procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje društva za osiguranje poboljšalo do mjere da je društvo za osiguranje dostiglo granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, odnosno da je u stanju redovito izvršavati dospjele obveze, nadzorno tijelo dužno je donijeti odluku o prestanku posebne uprave i opozivu posebnih upravitelja.

(4) Ako nadzorno tijelo procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje društva za osiguranje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostigne granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obveze, donijet će odluku o početku likvidacije, odnosno o utvrđivanju uvjeta za početak likvidacije.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka nadzorno tijelo može donijeti i odluku o produženju posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za početak stečaja društva za osiguranje te ako nadzorno tijelo procijeni da će društvo za osiguranje u sljedećih šest mjeseci dostići granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

GLAVA XI.

NADZOR NAD GRUPOM OSIGURAVATELJA

Dodatni nadzor

Članak 174.

(1) Nad društvima za osiguranje iz grupe osiguravatelja nadzorno tijelo obavlja i nadzor u opsegu određenom u ovoj glavi Zakona.

(2) Nadzorno tijelo obavlja i nadzor nad poslovanjem koncerna osiguravatelja, financijskim koncernom i osobama u kojima društvo za osiguranje ima kvalificirani udjel, odnosno osobama koje imaju kvalificirani udjel u društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno stranoj državi.

Grupa osiguravatelja

Članak 175.

(1) Grupa osiguravatelja sukladno ovome Zakonu postoji onda kada je društvo za osiguranje ili koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern sa sjedištem u Republici Hrvatskoj vladajuće društvo (u daljnjem tekstu: vladajuće društvo za osiguranje, koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern) nad jednim ili više društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno stranoj državi (u daljnjem tekstu: ovisna društva za osiguranje).

(2) Društvo za osiguranje ili koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern smatra se vladajućim društvom nad društvom za osiguranje u smislu stavka 1. ovoga članka ako:

1. ima sudjelovanje sukladno odredbama članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ili,

2. ako ima većinu glasova u drugom društvu ili,

3. ako ima pravo imenovati odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog društva ili,

4. ako ima pravo izvršavati vladajući utjecaj nad drugim društvom na temelju poduzetničkog ugovora odnosno na drugom pravnom temelju ili,

5. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora tog društva, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju za potrebe izrade konsolidiranih izvještaja, bila imenovana isključivo radi izvršavanja prava glasa vladajućeg društva ili,

6. ako je dioničar, odnosno ortak u drugom društvu i ako na temelju dogovora s drugim dioničarima, odnosno ortacima tog društva nadzire većinu prava glasa u tom društvu.

(3) Grupa osiguravatelja postoji i onda ako je koncern osiguravatelja ili financijski koncern čije je sjedište u državi članici vladajuće društvo najmanje jednom društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na jedan od načina iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Vladajućim društvom za osiguranje u grupi osiguravatelja se iznimno od stavka 2. ovoga članka ne smatra društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je istodobno podređeno drugom društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Pojmovi vezani uz grupu osiguravatelja

Članak 176.

(1) Financijski koncern je pravna osoba:

1. koja nije društvo za osiguranje,

2. o kojoj ovisi najmanje jedno društvo za osiguranje,

3. čija je glavna djelatnost stjecanje ili vlasništvo kvalificiranih udjela, odnosno pružanje ostalih financijskih usluga.

(2) Koncern osiguravatelja je pravna osoba:

1. koja nije društvo za osiguranje i

2. o kojoj ovise isključivo odnosno pretežito društva za osiguranje pri čemu za prosudbu pretežito ovisnih društava nije odlučujući njihov broj nego visina kapitala, knjigovodstvena vrijednost udjela i druga gospodarska mjerila.

Obveze društva za osiguranje u grupi osiguravatelja

Članak 177.

(1) Društva za osiguranje u grupi osiguravatelja moraju vladajućem društvu za osiguranje, koncernu osiguravatelja odnosno financijskom koncernu dostaviti sve podatke i informacije koje su mu potrebne radi ispunjavanja obveza prema nadzornom tijelu odnosno drugom nadležnom nadzornom tijelu u vezi s nadzorom nad grupom osiguravatelja.

(2) Vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja odgovorno je za ispunjavanje obveza grupe osiguravatelja kao cjeline.

(3) Nadzorno tijelo, informacije potrebne za obavljanje nadzora, može tražiti od povezanih društava za osiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje i povezanih društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, u slučaju da je nadzorno tijelo te informacije zahtijevalo od vladajućeg društva za osiguranje, a ono ih nije dostavilo.

(4) Društva za osiguranje u grupi osiguravatelja dužna su osigurati odgovarajuće postupke provjere točnosti podataka i informacija iz stavka 1. ovoga članka.

Izvještavanje o poslovima u grupi osiguravatelja

Članak 178.

(1) Radi osiguravanja nadzora u vezi toga da li se poslovi u grupi osiguravatelja odvijaju pod normalnim tržišnim uvjetima društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je izvještavati nadzorno tijelo o sklopljenim značajnijim poslovima u grupi, odnosno poslovima između društva za osiguranje i sljedećih osoba:

1. pravnih osoba koje su ovisna društva od društva za osiguranje,

2. pravnih osoba koje su vladajuća društva nad društvom za osiguranje,

3. pravnih osoba koje ovise o pravnim osobama iz točke 2. ovoga stavka,

4. fizičkih osoba koje imaju udjela:

– u društvima za osiguranje, odnosno u pravnim osobama u kojima ima udjel društvo za osiguranje,

– u pravnim osobama koje imaju udjela u društvu za osiguranje,

– u pravnim osobama koje imaju udjela u pravnim osobama iz drugog podstavka ove točke.

(2) Značajnijim se poslovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju osobito:

1. zajmovi i krediti,

2. garancije i drugi poslovi zbog kojih nastaju izvanbilančne obveze,

3. pravni poslovi čiji su predmet ulaganja u vrijednosne papire, druge financijske instrumente odnosno nekretnine,

4. drugi pravni poslovi koji značajnije utječu na izračun prilagođenih kapitalnih zahtjeva,

5. poslovi reosiguranja,

6. sporazumi o dijeljenju troškova.

(3) Nadzorno tijelo može radi provjere točnosti podataka o poslovima u grupi osiguravatelja obaviti i pregled poslovanja osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Prilagođeni kapitalni zahtjevi u grupi osiguravatelja

Članak 179.

(1) Financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je izračunavati prilagođene kapitalne zahtjeve te sastavljati financijske izvještaje o prilagođenim kapitalnim zahtjevima.

(2) Ovisno društvo za osiguranje dužno je financijskom koncernu, koncernu osiguravatelja odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravatelja dostavljati sve podatke potrebne za izračun prilagođenih kapitalnih zahtjeva.

(3) Financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je nadzorno tijelo izvještavati o prilagođenim kapitalnim zahtjevima.

(4) Odredbe glave IX. ovoga Zakona o reviziji financijskih izvještaja društva za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju i na reviziju financijskih izvještaja o prilagođenim kapitalnim zahtjevima financijskog koncerna, koncerna osiguravatelja, odnosno vladajućeg društva za osiguranje u grupi osiguravatelja.

Izvještavanje nadzornog tijela i dostavljanje podataka

Članak 180.

(1) Društvo za osiguranje dužno je nadzorno tijelo redovito izvještavati o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravatelja sukladno ovom Zakonu.

(2) Društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je u posebnom aneksu uz godišnje izvješće dostaviti podatke o ovisnim odnosno vladajućim društvima u grupi osiguravatelja.

Propis o nadzoru nad grupom osiguravatelja

Članak 181.

Nadzorno tijelo propisuje:

1. detaljniji sadržaj izvješća iz članka 178. stavka 1.ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja,

2. način izračuna prilagođenih kapitalnih zahtjeva u grupi osiguravatelja iz članka 179. stavka 1. ovoga Zakona, te detaljniji sadržaj izvješća iz članka 179. stavka 3. ovoga Zakona te članka 180. stavka 1. ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja.

GLAVA XII.

POSTUPAK NADZORA

XII.1. POSTUPAK NADZORA

Ovlaštene osobe

Članak 182.

(1) Pregled poslovanja društva za osiguranje provodi ovlaštena osoba nadzornog tijela.

(2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja, nadzorno tijelo može ovlastiti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka imaju kod obavljanja pregleda poslovanja za koje su ovlaštene jednake ovlasti kao ovlaštena osoba nadzornog tijela.

Opseg pregleda

Članak 183.

(1) Društvo za osiguranje je dužno ovlaštenoj osobi omogućiti pregled svih poslovnih knjiga, spisa i druge dokumentacije.

(2) Društvo za osiguranje je dužno, na zahtjev nadzornog tijela, i